CRKVENI KALENDAR ZA MART 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za treći mesec 2025. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Od Pashe do Pashe, kroz osam glasova i specifičnu numeraciju, crkveni kalendar nas vodi kroz duhovne cikluse. Zašto je nedeljni dan, iako početak sedmice, zapravo ključni element koji oblikuje naš odnos prema vremenu i životu?
Odmah na početku, potrebno je podsetiti da se nedeljni dan u crkvenom kalendaru naziva Nedelja, dok se ostalih šest dana zovu sedmicom. Nedeljni dani (ili Nedelje) zapravo označavaju početak sedmodnevnog perioda, ali je zanimljivo da brojanje sedmica često prethodi brojanju Nedelja u kalendaru. Pokušajmo da razjasnimo.
Raspoloženje nedelje
Vernici, zajedno sa celokupnim svetom, obeležavaju sekularnu (građansku) Novu godinu, dok crkvena Nova godina počinje na jesen (na dan Novogodišnjeg praznika 1/14. septembra). Ipak, i u značenju i u pokretljivosti, bogoslužbeni ciklusi okreću se oko Pashe. Za hrišćane, to je najvažniji događaj ne samo u godini, nego i u istoriji čovečanstva.
Pasha se slavi tokom čitave sedmice kao jedan jedini dan. Kao što „praznik nad praznicima“ stvara raspoloženje za još šest dana, tako je i tokom cele godine oduvek bilo uobičajeno da nedeljni dan – „mala Pasha“ – postavlja ton za sledećih šest dana, a tačnije – ton za glas.
Glas i pashalna numeracija
Glas je poseban motiv koji se koristi u bogoslužbenom pevanju. Ukupno postoji osam glasova. Na Svetloj sedmici svi oni gotovo zvuče. Zatim se menjaju svake nedelje. Prvi glas počinje da se peva u sledeću nedelju nakon Pashe, drugi glas u drugu nedelju, i tako dalje do Cvete, nakon čega počinje Veliki ili Stradalni post sa posebnim bogoslužjima.
Četiri nedelje, tri sedmice i jutro ponedeljka
Datum Pashe se svake godine menja i izračunava se prema posebnom sistemu – pashaliji. I dok od početka jedne nove godine do druge obično ima 52 sedmice, broj sedmica od Pashe do Pashe može biti i veći i manji. Početak novog ciklusa može da se broji 22 dana pre Velikog posta – u nedelju koja otvara period pripreme za Četrdesetnicu.
Ovaj pripremni period uključuje četiri nedelje: Nedelju o cariniku i fariseju, Nedelju o bludnom sinu, Nedelju o Strašnom sudu i Nedelju sirnu – podsećanje na Adamovo izgnanstvo, poznatiju kao Prošteno nedeljno – i tri sedmice.
Njihov odnos međusobno nije baš tako jednostavan kao u slučaju definisanja glasova. Na primer, nakon drugog pripremnog nedeljnog dana dolazi mesopustna nedelja, tj. poslednji dani pre posta kada je dozvoljena konzumacija mesa. A mesopustna nedelja dolazi tek nakon, otvarajući siropusnu sedmicu. Poslednji nedeljni dan pre posta – Nedelja siropusna – zatvara ceo pripremni period, dok od ponedeljka počinje „novi život“ – prva sedmica Velikog posta.
Poredak je različit, ali smisao je isti
Nakon prve sedmice Velikog posta, dolazi prva njegova Nedelja. Dakle, iako je nedeljni dan početak sedmodnevnog perioda, numeracija u Četrdesetnici je drugačija.
Svaka nedelja Velikog posta ima svoje značenje, koje se u bogoslužbenom planu najčešće ne povezuje direktno ni sa prethodnim ni sa narednim danima. Ima i značajnih događaja koji povezuju Nedelje i sedmične dane, ali numeracija se sa njima direktno ne povezuje. Na primer, nakon treće nedelje – Nedelje Krstopoklone – dolazi četvrta sedmica, koja se često naziva Krestopoklona. A na petoj sedmici, pre petog nedeljnog dana, kada Crkva sećajući se prepodobne Marije Egipćanske, slavi njen život, obeležava se poseban Bogoslužbeni dan na kojem se čita njeno žitije. Zatim sledi sedmica koja prethodi Lazarevoj suboti i Cvetnoj nedelji.
Stradalna nedelja, koja dolazi posle praznika Hristovog ulaska u Jerusalim, sa jedne strane logički je povezana s njom, a s druge strane, potpuno je izdvojena i ne smatra se sedmom sedmicom Velikog posta. Ima svoj unutrašnji tok koji priprema verne za Pashu.
Nakon Svetlog Hristovog Vaskrsenja, brojanje se vraća u normalu: sledeća nedelja je Antipasha, ili prva nedelja po Vaskrsu, zatim prva sedmica po Vaskrsu, pa Nedelja žena-mironošica, i druga sedmica, i tako do same Trojice.
Pedesetnica
Praznik Svete Trojice, ili Pedesetnica, predstavlja osmi nedeljni dan od Pashe. Tu počinje novo brojanje sedmica, kada se numeracija ponovo menja. Dakle, odmah nakon praznika dolazi prva sedmica po Pedesetnici, a tek nakon nje dolazi prva nedelja po Pedesetnici. Taj redosled nastavlja se do Nedelje o cariniku i fariseju, kada počinje novi ciklus pripreme za Veliki post. Zavisno od datuma Pashe, od Trojice do prvog pripremnog nedeljskog dana može biti između 33 i 38 sedmica. A nedelja, odnosno nedeljni dan, uvek je za jedan manje.
Veći deo godine numeracija sedmica prethodi numeraciji Nedelja, ali se retko na to obraća pažnja. Pripremni period postepeno vodi verne ka Velikom postu, koji zatim vodi u Stradalnu nedelju, a iz prvog pripremnog nedeljnog dana počinje očekivanje Pashe. Nakon toga dolazi sama Pasha, a za njom Trojica koja osvetljava sve naredne dane. Bez obzira s koje strane da priđemo i kako da brojimo, Hristovo Vaskrsenje je uvek na prvom mestu – na nedelji, u godini, u večnosti.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za treći mesec 2025. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima. U Sabornom hramu Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski Isihije služio je svetu Liturgiju prve nedelje Velikog posta, govoreći o pobedi Pravoslavlja, značaju ikona i iskušenjima savremenog sveta. U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", svetitelj piše o suprotnostima koje žive u čoveku tokom Velikog posta, o odnosu duha i tela, te o načinu na koji post vodi ka preobražaju duše i tela u skladu sa voljom Božijom. U drugoj nedelji Velikog posta, dok se Crkva priprema za Vaskrsenje Hristovo, vladika osječko-poljsk i baranjski, pozivajući se na učenje Svetog Serafima Rouza, poručuje da je prava revolucija ona koja vodi unutrašnjem preobraženju, a ne spoljnim sukobima.
CRKVENI KALENDAR ZA MART 2025.
VLADIKA ISIHlJE PORUČUJE: „Neka nas Bog sačuva lažnih učenja i da se držimo prave vere!“
TELO MORA DA BUDE SLUGA DUHU, A NE OBRATNO: Sveti Teofan Zatvornik osvetljava put unutrašnjeg preobražaja
„DRUŠTVO NE MOŽE DA IZAĐE IZ ZAČARANOG KRUGA REVOLUCIJA JER JE TO MAŠINERIJA ANTIHRISTOVA": Osvrt episkopa Heruvima na duhovne izazove današnjice
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za drugi mesec 2025. godine, sa detaljima o postovima, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za prvi mesec 2025. godine, sa detaljima o postovima, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Odgovor Svetog Pajsija, slomljenom ocu nastradalog mladića, izrečen bez osude, ali sa dubokom verom u Božiju milost, otvorio je prozor nade koji nikada neće biti zatvoren.
Bog nas kroz ljude podučava.
Budući da je danas treći dan Vaskrsa tranzit vernika kroz svetinju je pojačan, a samim tim i vrednost priloga koji vernici dobrovoljno odvajaju kao donaciju svetinji.
Za ovu priliku uklonjene su crkvene klupe kako bi se napravio prostor za prostirke, dok su ispred oltara stajale dve instruktorke fitnesa.
U danima Svetle sedmice, patrijarh srpski Porfirije i patrijarh moskovski Kiril susreli su se u ozračju Vaskrsenja, svedočeći neraskidivo duhovno jedinstvo Srpske i Ruske Pravoslavne Crkve, uz poruke nade, ljubavi i vere u Hrista Vaskrslog.
Odgovor Svetog Pajsija, slomljenom ocu nastradalog mladića, izrečen bez osude, ali sa dubokom verom u Božiju milost, otvorio je prozor nade koji nikada neće biti zatvoren.
Na poziv Moskovske patrijaršije, poglavar Srpske pravoslavne crkve doputovao je u rusku prestonicu, gde je, zajedno s patrijarhom Kirilom, razgovarao s predsednikom Rusije o ulozi pravoslavlja u savremenom svetu i duhovnoj povezanosti dva naroda.
Prema lokalnom predanju, Sveti Rafail, Sveti Nikola i Sveta Irina i danas čine čuda. Verujući svedoče da im se svetitelji javljaju u vidu monaha ili prosjaka, ohrabruju ih i upućuju da dođu u manastir na poklonjenje.
Budući da je danas treći dan Vaskrsa tranzit vernika kroz svetinju je pojačan, a samim tim i vrednost priloga koji vernici dobrovoljno odvajaju kao donaciju svetinji.
Roditeljima je potrebno strpljenje i mudrost kako bi uspostavili jasne granice i istovremeno podržali kvalitetne osobine kod svoje dece.
U danima posle Vaskrsa, kada su frižideri puni ofarbanik, ali nepojedena jaja, svaka domaćica traži način da ih iskoristi. Ovo veselo jelo u obliku pilića nije samo ukusno – već je prava praznična radost na tanjiru!