SVETLOST OBASJALA SVETINJU NA OBALI MORAVE: Veličanstveno sabranje u ljubostinjskom metohu Svete Petke
Verni narod sabrao se na liturgiji koju je služio vladika David, posle čega je usledila trpeza ljubavi, a potom i obilazak manastirske ekonomije.
U Sabornom hramu Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski Isihije služio je svetu Liturgiju prve nedelje Velikog posta, govoreći o pobedi Pravoslavlja, značaju ikona i iskušenjima savremenog sveta.
Prva nedelja Velikog posta, u kojoj Crkva proslavlja pobedu pravoslavlja nad ikonoboračkom jeresi, sabrala je u Sabornom hramu Vaskrsenja Hristovog u Valjevu veliki broj vernika. U tom svetom sabranju, svetu Liturgiju služio je episkop valjevski Isihije, uz sasluženje sveštenoslužitelja i pojanje horova „Hadži Ruvim“ i „Emanuil“, kao i pevnice hrama Vaskrsenja.
Tumačeći jevanđeljsku priču o susretu Hrista sa Filipom i Natanailom, episkop Isihije je istakao da Gospod svakome prilazi na jedinstven način, pozivajući ga na spasenje i poznanje istine. Ovaj susret, prožet božanskom tajnom, podseća nas da smo svi pozvani da poverujemo u Hrista i pođemo za Njim. U tom kontekstu, vladika je naglasio važnost ikona kao autentičnog ispovedanja vere:
- Ikone nisu obično ljudsko slikanje, već se one rade po kanonima koji su se razvili u Crkvi. One su način na koji se ljudskim rukama i srcem, kroz materijalnu formu, izobražavaju sveti. Ikone i likovi na njima su mnogo stvarniji nego na drugim slikama. Znamo da je ljudima nemoguće Boga videti, ali blagodat Božja, Božanske energije – nestvorene, koje isijavaju iz prirode Božje, čovek može da doživi, i ako je u Crkvi, da ih razume svojim bićem. Zato slikamo ikone, na daskama i na sasudima, ispovedajući božanstvo Hristove ličnosti i Njegovu čovečansku prirodu - podvukao je episkop Isihije.
Nakon svete liturgije, načinjen je ophod oko hrama Vaskrsenja, a potom je pročitan Sinodik pravoslavlja, svečani spis u kome Crkva ispoveda svoju veru i osuđuje jeresi koje su je kroz istoriju ugrožavale.
U besedi nakon liturgije, episkop Isihije je podsetio vernike da pravoslavna vera nije samo skup učenja, već živo predanje koje se mora čuvati i negovati:
- Crkva nas uči da ne smemo da odstupimo od pravoslavnog učenja i podvig posta mora da bude usaglašen sa pravoslavnim učenjem. Mora da bude saglasan sa onim što nas uči Crkva. Ako smatramo da imamo pravo da kritikujemo i Crkvi namećemo tumačenja o postu i njegovoj praksi, odstupamo od prave vere i postajemo suprotnost Crkvi. Neka nas Bog sačuva lažnih učenja i učvrsti u pravoj veri! - naglasio je episkop Isihije, ukazujući na opasnosti modernih zabluda koje odvraćaju ljude od pravoslavnog predanja.
Na kraju besede, vladika Isihije je sabranima čestitao praznik i podvig posta, podsećajući da niko ne posti kao pojedinac, već svi postimo u zajednici Crkve, kao jedno telo Hristovo. Tako se i pobeda pravoslavlja slavi ne samo kao istorijska činjenica, već kao večna pobeda istine nad laži, svetlosti nad tamom, Boga nad svim iskušenjima ovoga sveta.
Verni narod sabrao se na liturgiji koju je služio vladika David, posle čega je usledila trpeza ljubavi, a potom i obilazak manastirske ekonomije.
Na liturgiji u hramu Svete Trojice episkopi šabački i moravički govorili su o značaju bogosluženja, snazi molitve i predstojećem Velikom postu kao duhovnom štitu u izazovnim vremenima.
Tokom arhijerejske liturgije u hramu Svetog Save na Vračaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve rukopoložio je đakona Sinišu Glišića u čin prezvitera i pozvao verni narod da kroz ljubav i veru svedoči Hristovo prisustvo, naglašavajući da je mir – ime Hristovo.
Kad stoje jedno pored drugog Jevanđelje i krst ili Jevanđelje i ikona, najpre se celiva, uz navedene male poklone, Jevanđelje, onda krst pa ikona
Budi deo Religija.rs zajednice.
Gledajući kako nevini ljudi stradaju, Nestor nije mogao da ostane ravnodušan.
Patrijarh se, zajedno sa prisutnima, pomolio za boljitak naroda, kako bi svi bili u milosti Božijoj. Tom prilikom on je pozvao vernike da se pomole za dušu preminulog protojereja-stavrofora Vojislava Bilbije.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Sveti Dimitrije rođen je u Solunu, u uglednoj i pobožnoj porodici.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
Episkop valjevski je vernom narodu preneo priču o istorijskoj borbi za poštovanje ikona, naglašavajući da poštovanje ikona i danas ostaje ključ duhovnog života i očuvanja Božjeg obraza u svakom čoveku.
U vremenu kada mnogi žeđ gase prolaznim stvarima, poglavar Srpske pravoslavne crkve poziva: ostavimo krčage i dođimo na izvor večnosti.
Na praznik Ulaska Gospoda i Spasa našeg Isusa Hrista u Jerusalim, dok su se iz naroda čuli poklici „Osana Sinu Davidovu“, poglavar Srpske pravoslavne crkve u nadahnutoj besedi poručio je da samo Hristos donosi odgovor na najdublje čežnje i strahove čoveka – i nudi večni život tamo gde sve drugo staje.
Patrijarh se, zajedno sa prisutnima, pomolio za boljitak naroda, kako bi svi bili u milosti Božijoj. Tom prilikom on je pozvao vernike da se pomole za dušu preminulog protojereja-stavrofora Vojislava Bilbije.
Ja dobro znam da nema boljeg mesta, možda zvuči paradoksalno, od bolnice da bi čovek razumeo koliko smo upućeni jedni na druge, koliko smo potrebni jedni drugima, istakao je patrijarh.
Vest o njegovom upokojenju objavila je Parohija Svete Trojice u Roterdamu.
Vladimir je bio desna ruka dvojici patrijarha.
Gledajući kako nevini ljudi stradaju, Nestor nije mogao da ostane ravnodušan.
Patrijarh se, zajedno sa prisutnima, pomolio za boljitak naroda, kako bi svi bili u milosti Božijoj. Tom prilikom on je pozvao vernike da se pomole za dušu preminulog protojereja-stavrofora Vojislava Bilbije.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".