Verni narod sabrao se na liturgiji koju je služio vladika David, posle čega je usledila trpeza ljubavi, a potom i obilazak manastirske ekonomije.
U drugoj pripremnoj nedelji Svete Četrdesetnice, kada duše vernih strepe za pokajanjem i duhovnim preobražajem, u ljubostinjskom metohu Svete Petke kraj Trstenika mitropolit kruševački David služio je liturgiju. Saborno bogosluženje ispunilo je ovaj sveti prostor blagodatnim mirom, podsećajući na neprekinutu nit molitve koja kroz vekove teče u ovoj svetinji.
SPC
Vladika kruševački David
Ljubostinjski metoh Svete Petke nalazi se u selu Stubal, u blizini Trstenika, na levoj obali Zapadne Morave. Ovaj manastir okružen je živopisnim predelima, u podnožju Gledićkih planina, što mu pruža mirno i inspirativno okruženje za molitvu i duhovni život. Smešten na mestu gde se teritorija Kraljeva graniči sa opštinama Vrnjačka Banja i Trstenik, metoh je lako dostupan i privlači brojne vernike i posetioce koji traže duhovni mir i obnovu.
SPC
Liturgiju je služio vladika David, a sasluživali su arhijerejski namesnik trstenički protojerej Miroljub Simeunović, protojerej Rade Kosovac i protođakon Nenad Matić
Posle čitanja Jevanđelja, mitropolit David je vernom narodu uputio bogonadahnute reči, podsećajući na suštinu našeg života u Hristu:
- Potrebno je stalno pokajanje svakog od nas radi hodanja putem bogopoznanja, kao i stalno primanje izobilne ljubavi Očeve u srca naša.
Ove reči, duboko utkane u duh pokajničke pripreme za Vaskršnju radost, podstakle su prisutne da još revnosnije slede put vrline i smirenja.
SPC
Sestrinstvo ljubostinskog metoha Svete Petke
Posle molitvenog sabranja, duhovna radost nastavljena je za trpezom ljubavi, koju je, sa sestrinstvom, s ljubavlju pripremila igumanija Epaksija. Ovaj trenutak bratskog zajedništva bio je kruna liturgijske radosti, svedočeći da je zajedništvo u Hristu temelj naše vere.
SPC
Vernici na luturgiji u ljubostinjskom metohu Svete Petke
Po završetku trpeze, mitropolit David obišao je manastirsku ekonomiju, diveći se trudu i predanosti sestrinstva koje svojim rukama održava ovaj sveti kutak, svedočeći živu veru kroz rad i molitvu.
Ljubostinjski metoh Svete Petke tako je ponovo postao mesto sabranja, ukrepljenja i duhovne radosti, podsećajući sve koji su se tu sabrali da je Crkva živa zajednica u kojoj se svako srce, kroz molitvu i ljubav, približava Ocu Nebeskom.
Uz pravu pripremu, post može biti duhovno ispunjujuće iskustvo, a ne samo strogo uzdržavanje od hrane. Pred vama su saveti koji će vam pomoći da ga započnete smireno i sa radošću.
Na liturgiji u hramu Svete Trojice episkopi šabački i moravički govorili su o značaju bogosluženja, snazi molitve i predstojećem Velikom postu kao duhovnom štitu u izazovnim vremenima.
Uz sasluženje episkopa Alekseja i Nikona, patrijarh Porfirije služio je liturgiju u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, posle čega je svečanim činom rukopoloženja Crkvi podario novog pastira vere.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
Srednjovekovni rukopis Srpske pravoslavne crkve, koji se više od šest vekova koristi u liturgiji, našao se u središtu spora nakon odluke Komisije BiH da ga proglasi državnom baštinom.
U čestitki povodom Obretenja moštiju Prepodobnog Sergija Radonješkog, patrijarh srpski istakao je njegov značaj kao duhovnog uzora i pozvao na jedinstvo, ljubav i prevazilaženje podela.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na Tominsku nedelju, pod svodovima crkve Svete Trojice, služena je liturgija kojom je krunisan skoro jedan vek postojanja duhovnog stožera naroda kruševačkog kraja — uz prisustvo mitropolita, sveštenstva i blagočestivog naroda.
U prisustvu velikog broja vernika i sveštenstva, mitropolit kruševački služio je čin velikog osvećenja novog hrama posvećenog Svetoj velikomučenici Nedelji, podignutog trudom i ljubavlju vernog naroda.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.