Printscreen/Facebook/Епархија далматинскаSočno, brzo i ukusno
Hram Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem ponovo je na meti nacionalističke mržnje – Eparhija dalmatinska najoštrije je osudila ovaj sramotni čin i pozvala na mir i ljubav u Hristu.
Tamo gde su nekada odjekivale molitve i mirisalo kandilo, danas su ostale samo surove rane mržnje. Ruševine Hrama Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem, svetilišta koje i u svojoj opustošenosti sveto stoji, postale su poprište divljaštva i ljudskog posrnuća.
Na zidinama ove svetinje osvanule su skaradne poruke zadojene zlom: „Ubi Srbina“, „Traktori 91“, „Ustaše“, „Mi Hrvati“. Kao da to nije bilo dovoljno, katanac i rešetke na ulazu oskrnavljenog hrama presečeni su brusilicom, kao da su se bezbožnici bojali da ih svetost tog praga ne zaustavi u njihovom bezumlju.
Ovaj gnusni čin, događaj koji budi tugu, naišao je na najoštriju osudu Eparhije dalmatinske, koja se oglasila saopštenjem punim bola, ali i nepokolebljive vere u Hrista i Njegovu zapovest ljubavi.
Printscreen/Facebook/Епархија далматинска
Sočno, brzo i ukusno
„Najoštrije osuđujemo nacionalizam i vandalizam svake vrste“,istakla je Eparhija u saopštenju, u kojem se dalje navodi:
„Ovih dana smo, nažalost, ponovo svedoci nacionalno motivisane mržnje i primitivizma, koji su se manifestovali neprimerenim, a i nepismenim porukama ispisanim na ostacima Hrama Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem. Sramotni natpisi (‘Ubi Srbina’, ‘Traktori 91’, ‘Ustaše’, ‘Mi Hrvati’) i ustaška obeležja pojavili su se na ruševinama hrama 7. februara ove godine, a brusilicom su presečeni katanac i rešetke na ulaznoj kapiji.“
Eparhija dalje u saopštenju podseća da ovo, na nesreću, nije usamljen slučaj u dalmatinskom kraju, u kojem srpski i hrvatski narod žive u miru, ali u kojem i dalje postoje pojedinci zarobljeni u prošlosti, koji, ubodeni otrovnom žaokom mržnje, opetovano nastoje da taj mir naruše i izazovu nove sukobe.
Printscreen/Facebook/Епархија далматинска
Sočno, brzo i ukusno
„Hrišćanin nikada ne zaboravlja jednu od najvažnijih Božjih zapovesti: ‘Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe’ i, bez obzira na to da li pripada pravoslavnoj ili rimokatoličkoj konfesiji, od te zapovesti ne odstupa. Imajući to na umu, najoštrije osuđujemo svaki čin mržnje, a u svojim molitvama ištemo od Gospoda da počinioce takvih dela oslobodi od zla i rđavih misli i pomogne im da se okrenu životu u jevanđelskoj ljubavi i Hristu!“ navedeno je u saopštenju Eparhije dalmatinske.
U danima kada pravoslavni vernici s nadom i molitvom koračaju ka svetlosti Carstva nebeskog, ovakva nedela podsećaju na senke mržnje koje i dalje prete da zasene duh hrišćanske ljubavi. Međutim, vera u vaskrslog Hrista nadilazi mržnju, a pravoslavni narod zna da je zlo prolazno, dok je ljubav večna. Na onima koji hramove ruše ostaje teret sopstvenog greha, dok crkva, ukaljana i srušena, uvek vaskrsava, jer:
„Gospod je svetlost moja i spasenje moje; koga da se bojim?“ (Psalam 27,1).
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
Oni koji su bili nižeg rasta vaskrsnuće kao nešto viši, oni koji su bili višeg, kao niži, tako da ćemo po vaskrsenju svi biti iste visine i pošto ćemo moći da prolazimo kroz čvrstu materiju, moći ćemo da se prožimamo.
Hram Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem ponovo je na meti nacionalističke mržnje – Eparhija dalmatinska najoštrije je osudila ovaj sramotni čin i pozvala na mir i ljubav u Hristu.
Mezuza (hebrejski: מזוזה) se odnosi na mali pergament (svitak), u kutijici, na kojem su rukopisno ispisane hebrejske reči i postavlja se na vrata doma u kom stanuju Jevreji.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Pitanje koje nije jasno mnogima tiče se načina na koji se tradicija proslavljanja kućnog sveca prenosi na ženske članove porodice, posebno u slučajevima kada žena dolazi u novu porodicu, nakon braka.
Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
U srpskoj carskoj lavri Svetog Save i Svetog Simeona izneti su na celivanje čestice moštiju Svetog Vasilija Velikog, Svetog Jovana Zlatoustog i Svetog Grigorija Bogoslova, relikvija koja na njihov praznik vernicima donosi blagoslov i utehu.
Episkop budimljansko-nikšićki služio svetu liturgiju u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Ozrinićima kod Nikšića, gde je vernicima uputio snažnu poruku o smirenju, veri i opasnosti gordosti u duhovnom životu.
U trenutku duboke političke i moralne krize postavlja se pitanje zašto se od Crkve očekuje pozicioniranje koje bi bilo suprotno njenoj duhovnoj prirodi. U svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, prezviter Zoran Devrnja objašnjava kako ta pozicija utiče na jedinstvo u društvi i poverenje u institucije.
Meštani sela Mioč ostvaruju višedecenijski san – uz blagoslov mitropolita mileševskog, svetinja koja će okupljati generacije konačno počinje da se gradi.
Iz Informativne službe SPC naglašavaju da svako ko je poznavao patrijarha Pavla, slušao njegove propovedi, čitao intervjue i bogoslovske tekstove ili gledao, retke emisije sa njim snimljene, zna da je bilo kakav pa i najblaži politički angažman bio apsolutno nemoguć u njegovom slučaju.
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Strast za alkoholom nije samo telesna slabost – ona pomračuje um, gasi razum i odvaja čoveka od Boga. Sveti Jovan Zlatoust nas opominje da pijanstvo nije samo prekomerno uživanje u piću, već i svaka strast koja zarobljava dušu.
Aleksandar Tkačenko objašnjava kako stres funkcioniše kao "stražar duše" i zašto je važno razumeti njegovu poruku umesto da ga potiskujemo. Njegovi saveti pomažu u pronalaženju unutrašnjeg mira i emocionalnog balansa.