Printscreen/Facebook/Епархија далматинскаSočno, brzo i ukusno
Hram Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem ponovo je na meti nacionalističke mržnje – Eparhija dalmatinska najoštrije je osudila ovaj sramotni čin i pozvala na mir i ljubav u Hristu.
Tamo gde su nekada odjekivale molitve i mirisalo kandilo, danas su ostale samo surove rane mržnje. Ruševine Hrama Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem, svetilišta koje i u svojoj opustošenosti sveto stoji, postale su poprište divljaštva i ljudskog posrnuća.
Na zidinama ove svetinje osvanule su skaradne poruke zadojene zlom: „Ubi Srbina“, „Traktori 91“, „Ustaše“, „Mi Hrvati“. Kao da to nije bilo dovoljno, katanac i rešetke na ulazu oskrnavljenog hrama presečeni su brusilicom, kao da su se bezbožnici bojali da ih svetost tog praga ne zaustavi u njihovom bezumlju.
Ovaj gnusni čin, događaj koji budi tugu, naišao je na najoštriju osudu Eparhije dalmatinske, koja se oglasila saopštenjem punim bola, ali i nepokolebljive vere u Hrista i Njegovu zapovest ljubavi.
Printscreen/Facebook/Епархија далматинска
Sočno, brzo i ukusno
„Najoštrije osuđujemo nacionalizam i vandalizam svake vrste“,istakla je Eparhija u saopštenju, u kojem se dalje navodi:
„Ovih dana smo, nažalost, ponovo svedoci nacionalno motivisane mržnje i primitivizma, koji su se manifestovali neprimerenim, a i nepismenim porukama ispisanim na ostacima Hrama Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem. Sramotni natpisi (‘Ubi Srbina’, ‘Traktori 91’, ‘Ustaše’, ‘Mi Hrvati’) i ustaška obeležja pojavili su se na ruševinama hrama 7. februara ove godine, a brusilicom su presečeni katanac i rešetke na ulaznoj kapiji.“
Eparhija dalje u saopštenju podseća da ovo, na nesreću, nije usamljen slučaj u dalmatinskom kraju, u kojem srpski i hrvatski narod žive u miru, ali u kojem i dalje postoje pojedinci zarobljeni u prošlosti, koji, ubodeni otrovnom žaokom mržnje, opetovano nastoje da taj mir naruše i izazovu nove sukobe.
Printscreen/Facebook/Епархија далматинска
Sočno, brzo i ukusno
„Hrišćanin nikada ne zaboravlja jednu od najvažnijih Božjih zapovesti: ‘Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe’ i, bez obzira na to da li pripada pravoslavnoj ili rimokatoličkoj konfesiji, od te zapovesti ne odstupa. Imajući to na umu, najoštrije osuđujemo svaki čin mržnje, a u svojim molitvama ištemo od Gospoda da počinioce takvih dela oslobodi od zla i rđavih misli i pomogne im da se okrenu životu u jevanđelskoj ljubavi i Hristu!“ navedeno je u saopštenju Eparhije dalmatinske.
U danima kada pravoslavni vernici s nadom i molitvom koračaju ka svetlosti Carstva nebeskog, ovakva nedela podsećaju na senke mržnje koje i dalje prete da zasene duh hrišćanske ljubavi. Međutim, vera u vaskrslog Hrista nadilazi mržnju, a pravoslavni narod zna da je zlo prolazno, dok je ljubav večna. Na onima koji hramove ruše ostaje teret sopstvenog greha, dok crkva, ukaljana i srušena, uvek vaskrsava, jer:
„Gospod je svetlost moja i spasenje moje; koga da se bojim?“ (Psalam 27,1).
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
Mitropolit mileševski Atanasije služio je pomen Varnavi Rosiću u Pljevljima, ističući da je ovaj arhijerej i posle svoje smrti nastavio delo započeto za života.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Veliki svetitelj našeg vremena objasnio je kako čovek može da sačuva čistotu duše i onda kada se susretne sa tuđom zavišću, nepravdom i lošim postupcima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Meštani naselja Raštani u Mostaru zatekli razbijene prozore, razbacane ikone i opljačkane svetinje u hramu koji su sami podigli pre dve godine – sveštenik očajan, a narod u suzama traži istinu i pravdu
Mitropolit mileševski Atanasije služio je pomen Varnavi Rosiću u Pljevljima, ističući da je ovaj arhijerej i posle svoje smrti nastavio delo započeto za života.
Mitropolit nemački Grigorije, koji je u vreme dolaska monaha Makarija u Tvrdoš bio episkop zahumsko-hercegovački i primorski, uputio je reči sećanja povodom upokojenja dugogodišnjeg sabrata ove hercegovačke svetinje.
Otac Makarije je 2000. godine pristupio bratstvu drevne hercegovačke svetinje i više od dve i po decenije proveo u molitvi, poslušanju i tihom služenju Bogu, noseći sa verom dugo i teško životno iskušenje bolesti.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Efimiju po starom, dok se po novom kalendaru slavi Sveta mučenica Hristina. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Šarbela, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja ostavio je snažnu pouku o trenucima kada vernik ne sme da se povuče pred pritiskom ljudi, već da sačuva vernost Bogu i onome što smatra svetim.
Sećanje na događaj iz Halkidona 451. godine, kada je preko njenih moštiju, prema crkvenom predanju, potvrđeno učenje Pravoslavne crkve o dve prirode Gospoda Isusa Hrista.