U stvarnosti, mnoge odluke donosimo verujući da imamo punu kontrolu nad ishodom, ali to nije tako.
U savremenom svetu prepunom nesigurnosti, bolesti, ratova i moralnih lutanja, čovek se često pita: zašto se nešto događa baš meni? Gde je Bog u svemu ovome? I, još važnije – upravlja li on uopšte ovim svetom?
U pravoslavlju, odgovor na ta pitanja nalazi se u učenju o Promislu Božijem. Promisao nije isto što i sudbina, niti je puka ravnodušnost višeg bića prema svetu. Ona predstavlja neprestano, mudro i tajanstveno upravljanje Boga nad svetom – ne na način koji poništava čovekovu slobodu, već kroz nju.
Učenje Crkve razlikuje tri aspekta Božijeg delovanja: Volju Božiju, Dopuštenje i Promisao. Volja Božija je savršena i uvek donosi dobro. Kada deluje Volja, čovek izvršava ono što je Bogu ugodno. Dopuštenje, s druge strane, označava trenutke kada Bog ne interveniše, već pušta čoveka da koristi svoju slobodnu volju – čak i kad greši. Promisao objedinjuje i jedno i drugo, vodeći sve prema krajnjem dobru, često putem koji ljudima ostaje nerazumljiv.
freepik
Kad ne znate šta da radite, prepustite se Božjoj promisli
U stvarnosti, mnoge odluke donosimo verujući da imamo punu kontrolu nad ishodom. Međutim, okolnosti nas često podsećaju da ne upravljamo svime. U takvim trenucima, mnogi osećaju teskobu i strah, dok se u duhovnom životu nudi drugačiji pristup – poverenje u Promisao.
Nije reč o pasivnosti, već o dubokom prihvatanju da nismo svevideći i da ne možemo shvatiti svaki smisao odmah. Promisao ne isključuje čovekovu odgovornost, ali daje utehu onima koji su suočeni sa neizvesnošću, gubitkom ili teškim odlukama.
Reči Svetog Gavrila Gruzijskog, monaha i duhovnika iz 20. veka, jasno objašnjavaju ovu složenu, ali suštinski važnu istinu:
- Čoveku je teško da pronikne u Promisao Božji. Postoji Dopuštenje, Volja i Promisao Božji. Dopuštenje je kad Bog daje čoveku slobodu. Tada čovek čini onako kako želi. Kada deluje Volja Božja, čovek čini ono što Bog zapoveda. Volja Božja uvek donosi dobro. Promisao Božji upravlja: čas ispunjava dopuštenje, čas Volju. Kada ne možeš da rešiš neko pitanje i ne znaš šta da radiš, poveri se Promislu Božjem i više ne razmišljaj o tome - objasnio je Sveti Gavrilo Gruzijski.
Ljudi često traže duhovne autoritete da im kažu šta da rade, ali prava potraga za Božijom voljom podrazumeva mnogo dublju promenu – odricanje od sopstvene volje i potpuno pouzdanje u Boga.
Ukoliko čovek sebe vidi kao boljeg od drugih, ako ne priznaje sopstvenu grešnost, on se udaljava od Boga, jer preuzima mesto koje mu ne pripada - mesto sudiје i merila istine.
Predsednik Patrijaršijske komisije Ruske pravoslavne crkve za pitanja porodice, zaštite materinstva i dece ističe da krst nije samo ukras – on je znak pobede Hrista nad smrću, predanja Bogu i put ka duhovnom oslobađanju.
U besedi o apostolskom trudoljublju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o lenjosti kao o mestu na kome se gase volja, red i duhovna snaga, dok apostolski trud opisuje kao zaštitu od poroka i unutrašnjeg rasula.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi o apostolskom trudoljublju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o lenjosti kao o mestu na kome se gase volja, red i duhovna snaga, dok apostolski trud opisuje kao zaštitu od poroka i unutrašnjeg rasula.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Ava Justin Popović govorio je o strahu, očajanju i trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da ustane, ali i o pomoći koja, prema pravoslavnom učenju, nikada ne izostaje onome ko je prizove.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Ava Justin Popović govorio je o strahu, očajanju i trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da ustane, ali i o pomoći koja, prema pravoslavnom učenju, nikada ne izostaje onome ko je prizove.
Priča o ovom pravilu vodi od starozavetnih korena i antičkih shvatanja ženske uloge, preko reči apostola Pavla u Korintu, do savremenih različitih praksi u pravoslavlju.