Predsednik Patrijaršijske komisije Ruske pravoslavne crkve za pitanja porodice, zaštite materinstva i dece ističe da krst nije samo ukras – on je znak pobede Hrista nad smrću, predanja Bogu i put ka duhovnom oslobađanju.
Krst koji pravoslavni vernici nose oko vrata nije samo nakit ili običan simbol. On je znak duhovne povezanosti sa Bogom, podsetnik na pobedu Hrista nad smrću i grehom, ali i lični – pečat – primanja Svetog krštenja. Svaki krst, sa ispisanim imenom Isusa Hrista, nosi u sebi vekovnu tradiciju, duboku simboliku i poziv na predanje Božijoj volji.
Kako objašnjava sveštenik Fjodor Lukijanov, predsednik Patrijaršijske komisije Ruske pravoslavne crkve za pitanja porodice, zaštite materinstva i dece:
– Nošenje krsta oko vrata znači da se čovek koji je primio Svetu tajnu krštenja oslobađa vlasti greha i tame i predaje u ruke Božije. Veoma je važno da na krstu bude ispisano ime Isusa Hrista – obično skraćeno: Is Hs – ističe otac Fjodor, prenosi sputnikportal.rs..
Znak pobede nad smrću
Prema pravoslavnoj antropologiji, telo čoveka je mala ikona Božija, hram Tvorca koji u sebi nosi zakone vidljivog sveta. – Hram bez krsta više nije hram – podseća otac Fjodor.
– Krst je znak pobede nad smrću i „knezom ovoga sveta“, koju je pre više od 2000 godina izvojevao Sin Božiji, Isus Hristos, kada se ovaplotio na zemlji. Zato nošenje krsta, koji se svečano stavlja novom hrišćaninu prilikom Tajne Krštenja, znači da se taj čovek vraća Bogu, predaje se Njegovoj volji i moralnom zakonu.
Wikipedia/Minjust.gov.ru
Sveštenik Fjodor Lukijanov, predsednik Patrijaršijske komisije Ruske pravoslavne crkve za pitanja porodice, zaštite materinstva i dece
Krst koji menja svet pojedinca i zajednice
Otac Fjodor dodaje da kroz vraćanje malog sveta pojedinca Bogu, veliki svet oko nas takođe dobija svetlost i mir:
– Kada milioni ljudi predaju svoje živote Božijoj volji, vraća se i svet u kojem svi živimo
Reč „krst“ potiče od reči „Hristos“ i označava Pomaznika, Mesiju, Spasitelja. Veoma je važno da na krstu koji nosimo bude jasno ispisano ime Isusa Hrista, jer upravo On je svojom žrtvom pokazao put ka spasenju.
Duhovni značaj krsta kroz vekove
Nošenje krsta oko vrata, dakle, nije samo znak lične pobožnosti – to je čin duhovnog oslobađanja, predanja Bogu i povezivanja sa vekovnom hrišćanskom tradicijom koja i danas svetli u životima vernika.
Pobožni vernik u snu je dobio uputstvo za prenos moštiju, a prilikom otvaranja groba prisutni su bili svedoci predivnog miomirisa, netruležnog tela i netaknute odeće čak tri decenije posle upokojenja ovog ugodnika Božjeg.
Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
Politička stranka "Pravoslavna Rusija" poziva na zakonsku zabranu proslava Noći veštica u školama i javnim mestima, tvrdeći da ovaj praznik negativno utiče na mlade i potkopava hrišćanske i kulturne temelje zemlje.
Pouka velikog duhovnika otkriva kako prepoznati lažne pastire i očuvati veru, čak i kada pobožnost bledi pred zabludama i nasiljem nad duhovnim stadom.
Životni put od trenutka kada mu je episkop nagovestio patrijaraški put, preko godina provedenih u jedinoj bogosloviji pod pritiskom režima, do vremena kada je krštavao hiljade i mirio zavađene.
Gruzijska pravoslavna crkva, pod njegovim čvrstim vođstvom, tokom pandemije nije zatvarala crkve, nije prekidala bogosluženja, a ulice su bile osvećivane svetom vodom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Krst nije samo simbol stradanja, već pre svega znak vaskrsenja i nade, pečat Hristove ljubavi prema rodu ljudskom i svedočanstvo njegove žrtve kojom je smrt pobeđena.
Na liturgiji pređeosvećenih darova u Manastiru Tresije, mitropolit šumadijski govorio o pričešću kao stvarnom susretu sa Bogom, značaju praštanja i postu kao putu ka unutrašnjem preobražaju.
Na duhovnoj tribini na Krstopoklonu nedelju arhimandrit Sergije govorio je o odricanju, unutrašnjoj slobodi i moći Hristovog krsta da preobrazi naše biće.
Pripadnici elitnih policijskih jedinica i komandiri Okružnog zatvora 23. marta polaze peške ka svetinji Svetog Vasilija Ostroškog kako bi pomogli u lečenju dvoje mališana.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Iguman manastira Podmaine u hramu Svetog Save u Bileći preneo važne pouke o poverenju u Boga i ljubavi prema bližnjima, ističući kako vera pomaže da se prevaziđu životne nevolje i osnaži duh u danima posta.