Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.
Bazilika Sagrada Familija, monumentalno remek-delo Antonija Gaudija i simbol Barselone, posle 143 godine neprekidne gradnje ušla je u završnu fazu. Ovih dana radnici su postavili prvi deo krsta na vrh centralne kule, čime je crkva dostigla visinu od 162,91 metar i time postala najviša crkva na svetu.
Tim dostignućem nadmašila je katedralu u Ulmu (Nemačka), koja je od 1890. godine držala tu titulu.
Ipak, hram će rasti još malo više – središnja Kula Isusa Hrista tokom narednih meseci biće dopunjena preostalim delom krsta, čime će konačna visina bazilike iznositi impozantnih 172 metra. Time će se u potpunosti ostvariti Gaudijeva vizija nebeske građevine koja svojom visinom dodiruje simboličnu granicu neba i zemlje.
Delo koje prevazilazi vreme
Sagrada Familija nije tek arhitektonsko čudo, već i svedočanstvo strpljenja, vere i neugasle ljudske potrebe da stvara u slavu Boga. Temeljni kamen postavljen je 19. marta 1882. godine, a Antoni Gaudi je već sledeće godine preuzeo projekat i posvetio mu čitav svoj život.
Smatrao je da arhitektura mora progovarati duhovnim jezikom, pa je Sagradu Familiju osmislio kao "molitvu u kamenu". Govorio je: "Moj klijent nije u žurbi" – misleći na Boga, za koga vekovi nisu prepreka.
Danas, gotovo vek i po kasnije, čini se da je vreme postalo najverniji Gaudijev saveznik.
Po završetku gradnje, bazilika će imati 18 tornjeva: dvanaest posvećenih apostolima, četiri evanđelistima, jedan Bogorodici i centralni – Isusu Hristu. Svaki od njih nosi snažnu teološku poruku o putu čoveka ka spasenju.
Tri glavne fasade – Rođenja, Muke i Slave Hristove – pripovedaju o celokupnom hrišćanskom putu, od Utelovljenja do Vaskrsenja. Unutrašnjost hrama zamišljena je kao sveta šuma: stubovi su oblikovani poput stabala koja se granaju, a sunčeva svetlost kroz vitraže stvara prizore koji menjaju ton i boju tokom dana, pretvarajući prostor u živu, svetlosnu liturgiju.
Izgradnja koja traje više od jednog veka
Iza svakog kamena Sagrade Familije stoji istorija iskušenja i istrajnosti. Tokom Španskog građanskog rata 1936. godine veliki deo Gaudijevih planova bio je uništen, a gradnja je decenijama stagnirala.
Ipak, nijedna generacija nije izgubila veru da će delo biti dovršeno.
Bazilika se oduvek finansirala isključivo od donacija vernika i posetilaca, bez državne pomoći. U poslednjim decenijama, zahvaljujući modernim tehnologijama – digitalnim modelima i mašinskoj obradi kamena – radovi su ubrzani.
Plan je da se glavni građevinski radovi završe 2026. godine, na stotu godišnjicu Gaudijeve smrti, čime će se okončati najduža gradnja jednog sakralnog zdanja u istoriji.
VEK I PO GRADNJE PUN ISKUŠENJA
Gotovo 150 godina izgradnje Sagrade Familije obeleženo je neprekidnim iskušenjima, ali i čudesnom istrajnošću generacija koje su verovale u Gaudijevu viziju.
Tokom Španskog građanskog rata, katalonski anarhisti su zapalili kriptu i uništili dragocene nacrte, makete i planove koje je sam Gaudi stvorio kao vodič za buduće graditelje. Taj gubitak bio je nenadoknadiv, ali su se njegovi sledbenici trudili da rekonstruišu planove prema sačuvanim crtežima i fotografijama.
Skoro vek kasnije, izgradnja je ponovo zaustavljena – ovog puta zbog pandemije kovida 19, kada su turističke posete, glavni izvor finansiranja, gotovo potpuno prestale. Članovi fondacije tada su objasnili da je pad priloga doveo do privremenog prekida svih radova.
wikipedia/Hohum
Antonio Gaudi
Danas, radovi ponovo napreduju punim tempom. Havijer Martinez, generalni direktor Sagrade Familije, izjavio je za agenciju Asošiejted pres da će Kula Isusa Hrista biti završena 2026. godine, kako bi se završetak radova poklopio sa stotom godišnjicom smrti Antonija Gaudija.
Fondacija planira da u tu čast organizuje niz kulturnih i duhovnih događaja posvećenih slavnom arhitekti, koji je sahranjen upravo u kripti ove bazilike.
Iako će 2026. označiti kraj glavnih građevinskih radova, Sagrada Familija ni tada neće potpuno utihnuti – tokom naredne decenije biće nastavljeni radovi na ukrasnim detaljima, skulpturama i monumentalnom stepeništu koje vodi ka glavnom ulazu, čime će se Gaudijeva vizija u potpunosti zaokružiti.
Hram koji već diše večnost
Iako još uvek nije u potpunosti završen, Sagrada Familija je živi hram – u njoj se svakodnevno održavaju liturgije, a svetlost koja se prelama kroz vitraže pretvara njenu unutrašnjost u prizor gotovo nebeske lepote.
Antoni Gaudi, sahranjen u kripti bazilike, ostavio je svetu delo koje je prevazišlo epohu, stil i ljudske granice. Kada toranj Isusa Hrista dostigne planiranih 172 metra, Sagrada Familija neće biti samo najviša crkva na svetu, već i simbol čovekove sposobnosti da ustrajno gradi veru u kamenu.
Jer, kako je Gaudi voleo da kaže: "Originalnost je povratak izvoru." A izvor Sagrade Familije oduvek je bio isti – vera, nada i neugasla čežnja da se dodirom kamena dotakne nebo.
Skulptura je predstavljena i blagoslovena 22. jula u Kancelariji za prijem hodočasnika Katedrale Svetog Jakova u Santjagu de Komposteli u Španiji, u okviru proslave praznika Svetog apostola Jakova.
U popularnom podkastu koji vodi dominikanski sveštenik, glavni trener Seltiksa Džo Mazula rekao je da razmišlja o rukopoloženju i da mu je vera oslonac u svakom trenutku.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nastavlja da podržava humanitarni rad Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Pravoslavna duhovnost nas uči da je bližnji u nevolji zapravo živa ikona Božija - on je ispit naše vere koji se pojavljuje onda kada ga najmanje očekujemo.
Tokom pokloničkog putovanja kroz Srbiju, ruski arhijerej sa sveštenstvom posetio je jednu od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve i poklonio se njenim svetinjama.
Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Zahariju i pravednu Jelisavetu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaja Sveti Evmenije Gortinski. Katolička crkva slavi Svetog Josifa Kupertinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.