Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.
Bazilika Sagrada Familija, monumentalno remek-delo Antonija Gaudija i simbol Barselone, posle 143 godine neprekidne gradnje ušla je u završnu fazu. Ovih dana radnici su postavili prvi deo krsta na vrh centralne kule, čime je crkva dostigla visinu od 162,91 metar i time postala najviša crkva na svetu.
Tim dostignućem nadmašila je katedralu u Ulmu (Nemačka), koja je od 1890. godine držala tu titulu.
Ipak, hram će rasti još malo više – središnja Kula Isusa Hrista tokom narednih meseci biće dopunjena preostalim delom krsta, čime će konačna visina bazilike iznositi impozantnih 172 metra. Time će se u potpunosti ostvariti Gaudijeva vizija nebeske građevine koja svojom visinom dodiruje simboličnu granicu neba i zemlje.
Delo koje prevazilazi vreme
Sagrada Familija nije tek arhitektonsko čudo, već i svedočanstvo strpljenja, vere i neugasle ljudske potrebe da stvara u slavu Boga. Temeljni kamen postavljen je 19. marta 1882. godine, a Antoni Gaudi je već sledeće godine preuzeo projekat i posvetio mu čitav svoj život.
Smatrao je da arhitektura mora progovarati duhovnim jezikom, pa je Sagradu Familiju osmislio kao "molitvu u kamenu". Govorio je: "Moj klijent nije u žurbi" – misleći na Boga, za koga vekovi nisu prepreka.
Danas, gotovo vek i po kasnije, čini se da je vreme postalo najverniji Gaudijev saveznik.
Po završetku gradnje, bazilika će imati 18 tornjeva: dvanaest posvećenih apostolima, četiri evanđelistima, jedan Bogorodici i centralni – Isusu Hristu. Svaki od njih nosi snažnu teološku poruku o putu čoveka ka spasenju.
Tri glavne fasade – Rođenja, Muke i Slave Hristove – pripovedaju o celokupnom hrišćanskom putu, od Utelovljenja do Vaskrsenja. Unutrašnjost hrama zamišljena je kao sveta šuma: stubovi su oblikovani poput stabala koja se granaju, a sunčeva svetlost kroz vitraže stvara prizore koji menjaju ton i boju tokom dana, pretvarajući prostor u živu, svetlosnu liturgiju.
Izgradnja koja traje više od jednog veka
Iza svakog kamena Sagrade Familije stoji istorija iskušenja i istrajnosti. Tokom Španskog građanskog rata 1936. godine veliki deo Gaudijevih planova bio je uništen, a gradnja je decenijama stagnirala.
Ipak, nijedna generacija nije izgubila veru da će delo biti dovršeno.
Bazilika se oduvek finansirala isključivo od donacija vernika i posetilaca, bez državne pomoći. U poslednjim decenijama, zahvaljujući modernim tehnologijama – digitalnim modelima i mašinskoj obradi kamena – radovi su ubrzani.
Plan je da se glavni građevinski radovi završe 2026. godine, na stotu godišnjicu Gaudijeve smrti, čime će se okončati najduža gradnja jednog sakralnog zdanja u istoriji.
VEK I PO GRADNJE PUN ISKUŠENJA
Gotovo 150 godina izgradnje Sagrade Familije obeleženo je neprekidnim iskušenjima, ali i čudesnom istrajnošću generacija koje su verovale u Gaudijevu viziju.
Tokom Španskog građanskog rata, katalonski anarhisti su zapalili kriptu i uništili dragocene nacrte, makete i planove koje je sam Gaudi stvorio kao vodič za buduće graditelje. Taj gubitak bio je nenadoknadiv, ali su se njegovi sledbenici trudili da rekonstruišu planove prema sačuvanim crtežima i fotografijama.
Skoro vek kasnije, izgradnja je ponovo zaustavljena – ovog puta zbog pandemije kovida 19, kada su turističke posete, glavni izvor finansiranja, gotovo potpuno prestale. Članovi fondacije tada su objasnili da je pad priloga doveo do privremenog prekida svih radova.
wikipedia/Hohum
Antonio Gaudi
Danas, radovi ponovo napreduju punim tempom. Havijer Martinez, generalni direktor Sagrade Familije, izjavio je za agenciju Asošiejted pres da će Kula Isusa Hrista biti završena 2026. godine, kako bi se završetak radova poklopio sa stotom godišnjicom smrti Antonija Gaudija.
Fondacija planira da u tu čast organizuje niz kulturnih i duhovnih događaja posvećenih slavnom arhitekti, koji je sahranjen upravo u kripti ove bazilike.
Iako će 2026. označiti kraj glavnih građevinskih radova, Sagrada Familija ni tada neće potpuno utihnuti – tokom naredne decenije biće nastavljeni radovi na ukrasnim detaljima, skulpturama i monumentalnom stepeništu koje vodi ka glavnom ulazu, čime će se Gaudijeva vizija u potpunosti zaokružiti.
Hram koji već diše večnost
Iako još uvek nije u potpunosti završen, Sagrada Familija je živi hram – u njoj se svakodnevno održavaju liturgije, a svetlost koja se prelama kroz vitraže pretvara njenu unutrašnjost u prizor gotovo nebeske lepote.
Antoni Gaudi, sahranjen u kripti bazilike, ostavio je svetu delo koje je prevazišlo epohu, stil i ljudske granice. Kada toranj Isusa Hrista dostigne planiranih 172 metra, Sagrada Familija neće biti samo najviša crkva na svetu, već i simbol čovekove sposobnosti da ustrajno gradi veru u kamenu.
Jer, kako je Gaudi voleo da kaže: "Originalnost je povratak izvoru." A izvor Sagrade Familije oduvek je bio isti – vera, nada i neugasla čežnja da se dodirom kamena dotakne nebo.
Skulptura je predstavljena i blagoslovena 22. jula u Kancelariji za prijem hodočasnika Katedrale Svetog Jakova u Santjagu de Komposteli u Španiji, u okviru proslave praznika Svetog apostola Jakova.
U popularnom podkastu koji vodi dominikanski sveštenik, glavni trener Seltiksa Džo Mazula rekao je da razmišlja o rukopoloženju i da mu je vera oslonac u svakom trenutku.
Oslić sa belim lukom, peršunom i začinima ostaje sočan i narednog dana – jelo koje postaje još punijeg ukusa, otkrivajući tihe mudrosti monaškog života.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Kada je još bio klirik, liberalni mediji su ga često kritikovali zbog njegovog učešća u kontroverznim tretmanima konverzije, u kojima je pokušavao da "izleči" homoseksualne osobe.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
Najčešća krsna slava u srpskim zemljama nosi dublju poruku od porodičnog okupljanja: zašto je liturgija središte praznika, kako Crkva gleda na dan upokojenja svetih i gde je granica između običaja i vere.