Skulptura je predstavljena i blagoslovena 22. jula u Kancelariji za prijem hodočasnika Katedrale Svetog Jakova u Santjagu de Komposteli u Španiji, u okviru proslave praznika Svetog apostola Jakova.
Figura prekrivena ćebetom, s vidljivim ranama na stopalima - to je "Beskućni Isus", skulptura umetnika Timotija Šmalca, nedavno postavljena duž Puta Svetog Jakova, u Španiji.
Nadahnuta Jevanđeljem po Mateju, ova umetnička tvorevina izaziva hodočasnike da prepoznaju Hrista u onima najranjivijima.
Skulptura je predstavljena i blagoslovena 22. jula u Kancelariji za prijem hodočasnika Katedrale Svetog Jakova u Santjagu de Komposteli u Španiji, u okviru proslave praznika Svetog apostola Jakova.
Santijago Katedrala crkva-Španija
Svečano otkrivanje statue u Španiji
Od bronze izrađeno delo predstavlja vizuelni prikaz odlomka iz Jevanđelja po Mateju (25):
"Jer ogladneh i dadoste mi da jedem, ožedneh i napojiste me; stranac bejah i primiste me, nag bejah i odenuste me, bolestan i posetiste me, u tamnici bejah i dođoste k meni.“
Santijago Katedrala crkva-Španija
Svečano otkrivanje statue u Španiji
Skulptura prikazuje Isusa kako leži na javnoj klupi, umotan u ćebe, s licem koje je prekriveno. Samo rane na stopalima otkrivaju njegov pravi identitet.
Tokom ceremonije nadbiskup Santjaga de Kompostele, monsinjor Fransisko Hose Prieto Fernandes, naglasio je duboku poruku koju delo prenosi:
- Hodočasnik koji stigne u Santjago prešao je put i stigao do cilja. Ali ovo delo nas podseća i na mnoge koji hodaju drumovima ne znajući ni svoje odredište ni kakav ih horizont čeka. Možda nemaju zidove koji bi ih štitili ni krov pod kojim bi se sklonili. Zato mislim da je važno da prepoznamo značaj ovog prisustva - ne samo iz perspektive vere. Suočeni s ovom stvarnošću, svi moramo imati osetljivost i odgovornost koja nas spaja u ljudskosti - rekao je on.
Santijago Katedrala crkva-Španija
Svečano otkrivanje statue u Španiji
Šmalc, poznat i po delima "Anđeli neznanci" i "Pustite potlačene da idu", podelio je da je namera skulpture da učini vidljivima one koje društvo često ne primećuje - ljude bez doma.
- Nakon što sam stvorio ovo delo, nikada više nisam na beskućnika gledao na isti način. Sada u njima vidim Isusa. Ova klupa ne drži samo skulpturu; ona je poziv da sednemo pored Hrista. To je duhovno mesto koje nas poziva na delanje i izaziva našu odgovornost prema čovečanstvu.
Skulptura, koja je postavljena u više od 100 gradova širom sveta, sada je stigla na jedno od najsimboličnijih mesta hodočašća. Na kraju Puta Svetog Jakova, hiljade hodočasnika dolaze u Kancelariju za prijem, gde će sada naići na ovaj prikaz skromnog, stradalnog Hrista - bliskog onima najzaboravljenijima.
Instalacija je ostvarena zahvaljujući donaciji Dajane i Tima Nidls iz Klivlenda, Ohajo, bračnog para posvećenog evangelizaciji i služenju onima kojima je pomoć najpotrebnija.
"Beskućni Isus" nije jedino umetnikovo delo na Putevima Svetog Jakova. Skulptura "Budite gostoljubivi" nalazi se u biskupiji Lugo u Španiji i prikazuje hodočasnika koji se pretvara u anđela.
Ova neraspadnuta krv i meso i danas se mogu videti u crkvi Svetog Franje u Lančanu. Tokom 1970-ih i 1980-ih godina, deo ovih relikvija proučavali su naučnici i, između ostalog, utvrdili da krv pripada krvnoj grupi AB.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.