Ova neraspadnuta krv i meso i danas se mogu videti u crkvi Svetog Franje u Lančanu. Tokom 1970-ih i 1980-ih godina, deo ovih relikvija proučavali su naučnici i, između ostalog, utvrdili da krv pripada krvnoj grupi AB.
Jedno zadivljujuće "slučajno" podudaranje između euharistijskih čuda i relikvija iz života Isusa Hrista možda nam daje odgovor.
U osmom veku, jedan bazilijanac u italijanskom gradu Lančano, koji je sumnjao u stvarnu prisutnost Isusa Hrista u Euharistiji, služio je svetu Liturgiju kada se hostija, po svedočenju, čudesno pretvorila u pravo meso i krv.
Ova neraspadnuta krv i meso i danas se mogu videti u crkvi Svetog Franje u Lančanu. Tokom 1970-ih i 1980-ih godina, deo ovih relikvija proučavali su naučnici i, između ostalog, utvrdili da krv pripada krvnoj grupi AB.
Zanimljivo, zar ne?
U 13. veku, oko 500 godina nakon čuda u Lančanu, još jedan sveštenik koji je sumnjao u istinitost stvarne Hristove prisutnosti u Euharistiji, svedočio je sličnom čudu: hostija je počela da krvari po korporalu (liturgijskoj tkanini). Taj korporal se i danas čuva i izlaže u katedrali u Orvijetu.
Naučna ispitivanja tkanine, sprovedena sredinom 1990-ih, pokazala su da krv ima istu krvnu grupu - AB.
Ova krvna grupa je, prema izveštajima, pronađena i na Torinskom platnu. Postoje čak i navodi da krv iz kipova Bogorodice koji plaču takođe pripada istoj krvnoj grupi AB.
Naravno, moguće je da neka od ovih čuda i relikvija nisu autentična i da je ova krvna grupa slučajnost. Međutim, verovatnoća za to je vrlo mala - krvna grupa AB je prisutna kod manje od pet posto svetske populacije.
I ne zaboravimo: krvne grupe su otkrivene tek početkom 20. veka, mnogo nakon što su se dogodila većina ovih čuda i kada su relikvije već bile poznate, što znači da niko ko bi pokušao da ih falsifikuje ne bi ni znao da krvna grupa treba da "bude tačna".
Zbog toga je mnogo verovatnije da su ova čuda i relikvije, koje su nastale u različitim vekovima, a mnogo pre naučne revolucije, zaista autentične.
Ako je tako - to bi značilo da je krvna grupa Isusa Hrista AB.
Na jednoj popularnoj platformi za klađenje, hiljade ljudi uložile su novac u tvrdnju da će se Isus Hristos zaista vratiti na Zemlju - i to pre kraja 2025. godine.
Arheolozi su pronašli mrežu tunela ukrašenih brojnim krstovima i simbolima Hrista, starim više od 1500 godina, što dodatno potkrepljuje tvrdnje da je reč o značajnom hrišćanskom mestu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Bratski zagrljaj dve pravoslavne Crkve obeležio je posetu mitropolita mitilinskog, koji je preneo poruke ljubavi i molitvenog jedinstva grčkog naroda, a sve će biti krunisano zajedničkom liturgijom u Brodu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U jednom obraćanju otac Oliver Subotić se dotakao palog anđela objašnjavajući da je njegova prevara izvedena u krugovima koji smatraju da on ne postoji, kao i da to đavolu odgovara.
Zbog povezanosti mesijanskog judaizma sa Isusom, sve glavne grane tradicionalnog judaizma (pravoslavni, konzervativni, reformski i rekonstrukcionistički) odbacuju mesijanski judaizam kao oblik judaizma
U ajetima 21–22 iz sure Az-Zumar kiša postaje snažan simbol prolaznosti i duhovnog buđenja. U tim rečima krije se opomena, ali i nada za svakoga ko želi da srce otvori svetlu.
Glavni vojni imam i potpukovnik Vojske Srbije govori o povratku verskih službenika u vojsku i otkriva zašto je mir mnogo više od običnog pozdrava i zašto veruje da većina ljudi u Srbiji nosi dobro u sebi.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Jedan od najuticajnijih savremenih svetogoraca i učenik Svetog Siluana Atonskog poručuje da Crkva nije zajednica bezgrešnih, već brod na kome oni koji padaju ne odustaju od Boga ni jedni od drugih.
Direktorka Fondacije „Dom za slepe i gluve“ Elvira Parfenova priča kako su obična noć, strašan bol i neočekivan susret s nepoznatim pretvorili bolničku sobu u mesto gde su strah, patnja i vera isprepleli živote žena koje se do tada nisu ni poznavale.