Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U našoj pravoslavnoj tradiciji, svaki obrok nosi blagoslov i uspomenu na vekove koji su nas oblikovali. Tako i ova jednostavna, ali bogata krompir salata dobija novu dimenziju kada zavirimo u stare manastirske kuvare, poput čuvenog „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jerotija Draganovića iz manastira Krušedola, štampanog još davne 1855. godine u Novom Sadu. Upravo u njegovim stranicama nalazi se i ovaj neobični recept za krompir salatu sa tajnim sastojkom – pivom – koji joj daje dubinu ukusa, čineći je jelom dostojnim manastirske trpeze i uspomena na mirne dane pod svodovima Krušedola.
Sastojci
Za salatu:
kg krompira
glavica sitno seckanog crnog luka
malo seckanog peršuna
malo seckanog praziluka
Za preliv:
6 kašika maslinovog ulja
glavica sitno seckanog crnog luka
250 ml piva (lager)
3 supene kašike jabukovog sirćeta
supena kašika senfa
1/2 kašičice šećera
so
biber
pixabay.com/congerdesign
Krompir je potrebno kuvati sa ljuskom, potom dobro osušiti, pa oljuštiti - tako će salata biti ukusnija
Priprema
U tiganju zagrejati dve kašike maslinovog ulja i pržiti luk dok ne postane mek. Zatim dodati pivo, sirće i šećer i kuvati pet minuta, pa dodati senf i ostatak maslinovog ulja, stalno mešajući. Time preliti krompir.
Krompir obariti u ljusci, a čim se malo prohladi, oljuštiti ga. Iseći na kolutove i pomešati s lukom, peršunom i prelivom (ne treba puno mešati da se krompir ne raspadne). Dodati so i biber po ukusu i posuti praziluk po salati.
Jednostavno, a bogato jelo od ribe i krompira u domaćem paradajz-sosu, po receptu koji monasi ne menjaju vekovima, a koji sada možete pripremiti i u svom domu.
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Uz šapat uspomena donosimo vam jednostavan, ali neodoljiv letnji recept koji spaja tradiciju, ljubav i autentične ukuse - baš onako kako su to znale naše bake.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.