Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U našoj pravoslavnoj tradiciji, svaki obrok nosi blagoslov i uspomenu na vekove koji su nas oblikovali. Tako i ova jednostavna, ali bogata krompir salata dobija novu dimenziju kada zavirimo u stare manastirske kuvare, poput čuvenog „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jerotija Draganovića iz manastira Krušedola, štampanog još davne 1855. godine u Novom Sadu. Upravo u njegovim stranicama nalazi se i ovaj neobični recept za krompir salatu sa tajnim sastojkom – pivom – koji joj daje dubinu ukusa, čineći je jelom dostojnim manastirske trpeze i uspomena na mirne dane pod svodovima Krušedola.
Sastojci
Za salatu:
kg krompira
glavica sitno seckanog crnog luka
malo seckanog peršuna
malo seckanog praziluka
Za preliv:
6 kašika maslinovog ulja
glavica sitno seckanog crnog luka
250 ml piva (lager)
3 supene kašike jabukovog sirćeta
supena kašika senfa
1/2 kašičice šećera
so
biber
pixabay.com/congerdesign
Krompir je potrebno kuvati sa ljuskom, potom dobro osušiti, pa oljuštiti - tako će salata biti ukusnija
Priprema
U tiganju zagrejati dve kašike maslinovog ulja i pržiti luk dok ne postane mek. Zatim dodati pivo, sirće i šećer i kuvati pet minuta, pa dodati senf i ostatak maslinovog ulja, stalno mešajući. Time preliti krompir.
Krompir obariti u ljusci, a čim se malo prohladi, oljuštiti ga. Iseći na kolutove i pomešati s lukom, peršunom i prelivom (ne treba puno mešati da se krompir ne raspadne). Dodati so i biber po ukusu i posuti praziluk po salati.
Jednostavno, a bogato jelo od ribe i krompira u domaćem paradajz-sosu, po receptu koji monasi ne menjaju vekovima, a koji sada možete pripremiti i u svom domu.
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Uz šapat uspomena donosimo vam jednostavan, ali neodoljiv letnji recept koji spaja tradiciju, ljubav i autentične ukuse - baš onako kako su to znale naše bake.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.