Donosimo detaljan vodič: od testa i masnoće do pravilnog zatvaranja svake mantije, onako kako su radile iskusne domaćice.
Miris toplog testa koji se razlistava pod prstima, šuštanje masnoće koja se topi u maloj šerpici i tihi žamor doma dok se priprema ručak - tako počinje priča o pazarskim mantijama, jednom od onih starinskih jela kojima se ne meri samo ukus, već i vreme, sećanje i nežnost koja se prenosi iz generacije u generaciju. U islamskim domovima raškog kraja ovo jelo je dugo bilo znak porodične bliskosti i ženske umešnosti, a poslednjih godina njegov miris sve češće izbija iz pećnica širom Srbije. Ipak, između svih novih varijacija koje su se pojavile, postoji i ona izvorna, starinska verzija - ona kakvu su nane spremale strpljivo i bez žurbe. Upravo taj originalni recept donosimo u nastavku.
Sastojci
Za testo:
• 700 g brašna tip 405
• 1 supena kašika soli
• 2 supene kašike ulja
• 420 ml vode
Za fil:
• 700 g mlevene junetine
• 70 ml hladne vode
• 50 ml ulja
• 400 g seckanog crnog luka
• 1/2 supene kašike soli
• biber po ukusu
Masnoća za jufke:
• 150 g putera
• 70 ml ulja
shutterstock.com/Irm Sad
Priprema
U prosejano brašno dodajte so, ulje i mlaku vodu, pa zamesite testo. Testo stavite u nauljenu posudu, pokrijte providnom folijom i ostavite da odstoji pola sata. U međuvremenu napravite fil i masnoću.
U veću posudu stavite sitno seckan luk, posolite, pobiberite, pa dodajte meso, ulje i vodu. Rukama sve sjedinite.
Na tihoj vatri otopite puter u koji ste dodali ulje.
Na pobrašnjenu površinu prebacite testo i podelite ga na loptice jednake veličine (oko 70 g). Rukama još malo obradite svaku lopticu. Pokrijte loptice providnom folijom i krpom i ostavite da odstoje najmanje 15 minuta. Zatim svaku razvucite oklagijom u obliku kruga prečnika oko 20 cm.
Rastanjite krugove tako što ćete ih prebacivati sa dlana na dlan. Istanjenu jufku premažite masnoćom i svaku sledeću ređajte preko prethodne, takođe je premazujući masnoćom. Treba da složite 10 jufki i povremeno ih rastanjite. Kada složite svih 10, rastanjite ih u kvadratni oblik. Stranice treba da budu dužine 30 do 35 cm.
Razvučenu jufku izrežite na kvadratiće 4 × 4 cm. Sve kockice ponovo premažite masnoćom.
Punite ih mesom i zatvarajte tako što ćete svaku stranicu razvući, pa preklopiti (videti u videu). Ređajte u tepsiju koju ste premazali malom količinom masnoće i na kraju opet premažite mantije masnoćom, ali umereno. Pre pečenja obrišite ivice tepsije od masnoće kako mantije ne bi pokupile miris zagorelog ulja.
Pecite u zagrejanoj rerni na 270°C oko 20 minuta. Kada mantije lepo porumene, prekrijte ih pek-papirom i pecite još 15 minuta.
Savet
Tradicionalne pazarske mantije ne prelivaju se kiselim mlekom, pavlakom ili lukom, ali po želji i to se može dodati.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Autentični recept iz Ohrida u kojem sporo kuvanje i pažljivo birani sastojci pretvaraju jednostavne namirnice u raskoš ukusa i mirisa koji vraćaju toplinu doma na trpezu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.