Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Miris domaće kuhinje često ima moć da nas vrati u prošla vremena — u kuće naših baka, gde su nedeljni ručkovi bili mala porodična svečanost. U to vreme, kada su se ljudi okupljali za trpezom posle liturgije, a svaki zalogaj imao ukus zajedništva, jedno od omiljenih jela bila je činija punog, bogatog telećeg perkelta. Osim što je krasio porodične nedeljne ručkove, ovo jelo često se pripremalo i za mrsne slave, kada se služilo kao prvo toplo jelo pre pečenja, najavljujući raskoš praznične trpeze.
Danas, kada se kvalitetna teletina sve teže pronalazi, perkelt dobija gotovo luksuznu notu, iako je nekada bio simbol domaćinske kuće i topline ognjišta. Tradicionalni recept za teleći perkelt prenosi se s kolena na koleno, čuvajući duh vojvođanske ravnice i starinske ukuse — one koji ne traže mnogo, a pružaju raskoš u jednostavnosti.
Sastojci:
600 g teletine
3-4 glavice crnog luka
2 kašičice aleve paprike
1 kašika masti
1 kašika brašna
1 dl tople vode
2 dl pavlake
so
shutterstock/Arkadiusz Fajer
Teleći perkelt
Priprema:
Najpre isecite meso na manje kocke. Sitno iseckajte crni luk i propržite ga na zagrejanoj masti dok ne postane staklast. Zatim dodajte meso, posolite ga, pospite alevom paprikom i poklopljeno pirjajte na tihoj vatri — najpre u sopstvenom soku, a potom postepeno dolivajte malo po malo vode, sve dok meso potpuno ne omekša.
U međuvremenu razmutite brašno sa malo hladne vode, dodajte ga u jelo i dobro promešajte. Po potrebi dolijte još malo tople vode i kuvajte sve zajedno još desetak minuta. Na samom kraju umešajte pavlaku i pustite da se ukusi sjedine. Ovako pripremljen perkelt najlepše je poslužiti uz testeninu, valjuške od krompirovog testa ili pire krompir.
Savet:
Za savršeno pripremljen teleći perkelt birajte but ili plećku, obilje crnog luka i kvalitetnu alevu papriku. Meso uvek dobro osušite pre pripreme, luk dinstajte lagano da pusti prirodnu slast, a papriku brzo umešajte uz dodatak tečnosti kako ne bi zagorela. Kuvajte na tihoj vatri, strpljivo, jer upravo spor način pripreme daje jelu puninu ukusa. Umesto vode možete dodati bujon, a po želji zgusnuti sos brašnom ili skrobom — i tako dobiti pravi domaćinski, raskošan perkelt.
Obrok od svežih babura i domaćeg belog sira i danas unosi toplinu u domove, a uz bakine savete postaje savršen izbor i za dane kada je po tipiku dozvoljen beli mrs.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Autentični recept iz Ohrida u kojem sporo kuvanje i pažljivo birani sastojci pretvaraju jednostavne namirnice u raskoš ukusa i mirisa koji vraćaju toplinu doma na trpezu.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.