OVI LJUDI SIGURNO NE MOGU RAČUNATI NA RAJ! Starac Jefrem kaže da ma koliko dobra činili, tamo im nije mesto!
Oproštaj nije slabost, već podvig i najviši izraz duhovne snage.
Zabeležena u Jevanđelju po Mateju, u šestoj glavi, ova molitva predstavlja duhovni putokaz, ogledalo savesti i merilo odnosa prema Bogu i ljudima.
U srcu hrišćanske vere, u samom temelju svakodnevne molitve, nalazi se "Očenaš" - molitva Gospodnja koju je sam Isus Hristos predao svojim učenicima kao obrazac obraćanja Bogu.
Zabeležena u Jevanđelju po Mateju, u šestoj glavi, ova molitva predstavlja duhovni putokaz, ogledalo savesti i merilo odnosa prema Bogu i ljudima.
U toj molitvi, među najdubljim i najtežim rečima stoji molba: "I oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim."
Upravo tu se razotkriva sva ozbiljnost hrišćanskog života. Jer, izgovarajući ove reči, čovek zapravo priziva na sebe isti aršin koji primenjuje prema drugima, a ko to ne radi, istakao je protojerej Oleg Stenjajev, ne bi trebalo i ne bi smeo ovu molitvu ni da izgovara.
On je izneo jedan primer iz svoje svešteničke prakse koji to i pokazuje.
- Jedna žena je došla na ispovest, pomenula neke manje grehe, postavila pitanja koja su je mučila, a zatim je završila rekavši: "Sve u svemu, moj duhovni život je manje-više u redu. Istina, imam sukob sa sestrom, ne mogu joj oprostiti.
Na to je, kako prenosi, dodala rečenicu koja ga je zaprepastila:
- Rekla sam joj: "Ne mogu ti oprostiti ni u ovom, ni u sledećem životu. Dakle, možete mi dati nekakvu epitimiju za to…
Sveštenik priznaje da je u prvi mah bio zbunjen.
- Bio sam zbunjen u početku, a onda sam razmislio o tome i rekao: "Znate, više ne smete da izgovarate ’Očenaš’, molitvu Gospodnju.
Žena je reagovala iznenađeno i pitala zašto.
Otac Oleg je rekao da joj je dao oštar odgovor, ali i teološki precizan:
- Zato što ćete u ovoj situaciji prokleti sebe. Kada budete tražili od Boga: "Oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima našim", tražićete od njega da vam oprosti na isti način na koji vi opraštate svojoj sestri. A pošto ne želite da joj oprostite ni u ovom ni u sledećem životu, ispostavlja se da ćete tražiti od Boga da vam nikada ne oprosti. Stoga je veoma opasno da izgovarate ovu molitvu.
Žena je, zbunjena i potresena, postavila ključno pitanje, a to da li može hrišćanin da živi bez molitve "Oče naš" na šta joj je protojerej odgovorio da ne može, jer u suprotnom više ne bio hrišćanin.
Tražila je malo vremena da razmisli. Udaljila se, dok je on nastavio da ispoveda druge vernike. Posle nekog vremena vratila se promenjena.
- Odlučila sam da oprostim svojoj sestri. Da, već sam joj oprostila, čak sam je i pozvala. Uskoro ćemo se videti i razgovarati. Ne mogu da živim bez "Očenaš".
Otac Oleg je zaključio da onaj ko svesno odbija da oprosti, a i dalje izgovara Molitvu Gospodnju, stavlja sebe u opasnu duhovnu protivurečnost.
- Zaista, ove reči Molitve Gospodnje su zbunjujuće kada ih izgovaramo, a da se nismo pomirili sa nekim, a kamoli bez želje da oprostimo.Mera kako se ophodimo prema drugima može biti tačna mera kako će se Bog ophoditi prema nama.
Oproštaj nije slabost, već podvig i najviši izraz duhovne snage. Ljubav prema bližnjem ne isključuje odgovornost prema sebi. Pravoslavna duhovnost uči da se zlo ne pobeđuje zlom, već dobrim, i da se istinska pobeda ne ostvaruje nad drugim čovekom, već nad sobom. Crkva uči da čovek ne može istinski živeti u zajednici sa Bogom ako u srcu nosi zlopamćenje.

OVI LJUDI SIGURNO NE MOGU RAČUNATI NA RAJ! Starac Jefrem kaže da ma koliko dobra činili, tamo im nije mesto!
OVIM LJUDIMA TREBA OPROSTITI, ALI IH I MOMENTALNO ELIMINISATI IZ ŽIVOTA! Otac Predrag otkriva kad, kome i zašto reći "dosta"
KO OVO NE RADI, ČAK I DA KRV PROLIJE ZA HRISTA, ZAVRŠIĆE U PAKLU: Ozbiljna opomena starca Pajsija
OVE REČI OTVARAJU VRATA RAJA I BOŽANSKI SU LEK ZA RANJENU DUŠU! Arhimandrit Kleopa o onome što isceljuje, ali malo ljudi ga primenjuje
"Oče naš" nas podseća da se Bogu obraćamo kao deca svome ocu – sa poverenjem, ljubavlju i smirenošću.
Posebno zanimljiv detalj je papir sa dvojezičnom Gospodnjom molitvom, a evo kako molitva "Oče naš" izgleda na nemačkom jeziku.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Fotografije slavnog MMA borca na kojima se vidi u molitvi i tokom kropljenja svetom vodom pokrenule su lavinu reakcija.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Rukovodilac radionice za ikonopisanje "Palek" Anatolij Vležko ističe da lik sveca na ikoni nije portret, a sama ikona nije najverodostojnija fiksacija fizičke stvarnosti.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
"Bojte se ljudi koji plaču za mrtvima, a ubijaju žive", citirao je otac Željko svoju baku, posle onoga što je doživeo ispred crkve.
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.