ZAŠTO JE TAMJAN ČUDO BOŽJE: Starac Tadej objasnio šta sve možete s njim uraditi
Još u Starom zavetu tamjan se pominje kao dar Bogu i kao deo bogoslužbenog poretka.
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.
U vremenu u kome su porodice izložene brojnim iskušenjima, kada su nemir, ubrzanost i brige postali svakodnevica, pravoslavno predanje podseća da istinska snaga doma ne leži u spoljašnjim okolnostima, već u unutrašnjem stanju srca njegovih članova.
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.
U pravoslavnom učenju porodica je zajednica u kojoj se najdublje ogleda čovekov odnos prema Bogu i bližnjima. Tu se egoizam najbrže razotkriva, ali se tu i ljubav najčistije projavljuje.
Svaka reč izgovorena bez smirenja može da rani, ali svaka reč izgovorena sa molitvom može da isceli. Tišina ispunjena molitvom često učini više nego mnoge rasprave i dokazivanja.
Kada u domu zavlada napetost, kada se strasti uzburkaju, lako je dozvoliti da gnev preuzme vlast nad srcem. Ipak, duhovno iskustvo Crkve svedoči da je dovoljno jedno srce koje se iskreno predalo Bogu da bi se tok događaja postepeno izmenio.
Takav čovek ne nameće svoju veru drugima, ne osuđuje, ne prekoreva, već tiho svedoči svojim životom. Njegovo trpljenje postaje štit, njegova molitva oslonac, njegovo smirenje izvor mira za sve ukućane.
O tome je govorio i Starac Tadej:
"Ljudska duša je neshvatljivo snažna. Ako se samo jedno biće nađe u porodici koje je odano Bogu, sve se u toj porodici menja. To isto biće je kao kakav katalizator. Uzavrele duhove on stišava, disharmoniju pretvara u harmoniju. Jasno je da od količine njegove Božanske blagodati zavisi i njegova smirenoumna misija u porodici".
Još u Starom zavetu tamjan se pominje kao dar Bogu i kao deo bogoslužbenog poretka.
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Crkva uči da je bračna vernost temelj porodičnog mira i duhovnog zdravlja.
U pravoslavlju se greh ne posmatra samo kao prekršaj Božjeg zakona, već i kao rana u odnosu.
Što se više čovek bavi negativnim mislima, to one jače utiču na njegovo raspoloženje, njegove odluke i odnose sa ljudima.
Pravoslavni hrišćani vekovima su dan započinjali i završavali molitvom, verujući da se kroz nju osvećuje i čovek i dom u kojem živi.
Ako je moguće gladnoga da nahrane, žednoga da napoje i sa svima da budu u dobrim odnosima što do njih stoji, govorio je starac Tadej o porodici koja je Bogu mila.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Paljenje sveće simbolično predstavlja prihvatanje Boga i pozivanje da obasja našu tamu, istakao je Đurđević.
Starica sa Krita podsećala je da se u trenucima nemira ne traže komplikovani odgovori, već da se srce okrene ka molitvi koja donosi utehu i snagu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Ovo staro jelo iz prizrenskog kraja nekada se spremalo za praznike i goste, kada se za trpezom okupljala porodica, a miris pečene pite ispunjavao dom.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.