Pripremljeno po uputstvima svetogorca iz skita Milopotamos, ovo jelo nije samo obrok – to je put ka tišini, blagosti i blagodati trpeze.
U senci maslinjaka Svete gore, gde dani protiču u tišini molitve i mirisu tamjana, i kuhinja ima svoj podvižnički ritam. Tamo gde je i najjednostavniji obrok plod poslušanja i molitve, monah Epifanios iz Milopotamosa, skita manastira Velika Lavra na Svetoj gori, priprema pastrmku sa boranijom – jelo koje svedoči da istinska duhovnost ne počiva u raskoši ukusa, već u skromnosti pripreme i zahvalnosti na daru prirode.
Ovaj recept, zabeležen i u njegovoj čuvenoj knjizi "Kuhinja Svete gore Atosa", ne nudi samo telesnu okrepu, već i tiho podsećanje da post i trpeza, kada su u skladu s verom, postaju produžena molitva.
Sastojci:
1,5 kg pastrmke (ili škarpine)
700 g zelenih boranija
4 glavice crnog luka (sitno seckane) ili sok od luka
5 čenova belog luka
2 kašike koncentrata paradajza
1 šolja maslinovog ulja
1 veza peršuna
Malo origana
So
Sveže mleveni biber
shutterstock.com/Bartosz Luczak
Priprema:
Najpre očistite pastrmku – ostružite krljušti, pažljivo uklonite iznutrice i škrge, a zatim je isecite na veće komade, vodeći računa da koža ostane netaknuta.
Operite riblje komade pod mlazom hladne vode, posolite ih krupnom morskom solju i ostavite u cediljki da se dobro ocede – neka tako odstoje najmanje tri sata. To će doprineti ukusu i čvrstoći ribe.
Zatim složite ribu u široku šerpu, najbolje nelepljivu, sličnu onoj koju monasi koriste – tipa „plakero“. Prelijte hladnom vodom tako da riba bude potpuno potopljena i stavite na veoma jaku vatru.
U drugoj šerpi, u isto vreme, stavite boraniju da se kuva.
Kada voda sa ribom počne da ključa, pažljivo skinite penu koja se stvori na površini pomoću kašike sa rupicama – to je znak da se jelo čisti i sazreva. Procedite boraniju i još vrelu dodajte u šerpu s ribom.
Dodajte sitno seckani crni luk (ili sok od luka), kao i cele čenove belog luka. Zatim ulijte maslinovo ulje i umešajte koncentrat paradajza. Nastavite kuvanje na jakoj vatri.
Začinite solju i biberom, dodajte sitno seckani peršun i ostavite da sve zajedno tiho krčka. Riba treba da se kuva najmanje sat vremena – neka se ukusi sjedine u tišini, bez mešanja.
Posle 45 minuta dodajte origano, smanjite vatru na minimum i s vremena na vreme blago protresite šerpu – nikada ne mešajte varjačom, kako biste sačuvali nežnu strukturu ribe i gustinu sosa.
Kada sos postane dovoljno gust i sjajan, sklonite sa vatre i poslužite u molitvenom miru, kako dolikuje trpezi koja je blagoslovena.
Shutterstock/Alexander_Fed
Sveta gora
Saveti monaha Epifaniosa:
Umesto pastrmke možete koristiti i škarpinu, oslić, zubatac ili drugu ribu – neka sve bude po meri onoga što vam je Gospod darovao.
Ako dodate i glavu ribe, jelo će biti još bogatijeg ukusa – jer ništa u Božijoj tvorevini nije bez svrhe.
Vatra mora biti jaka tokom početne faze kuvanja – tada se ulje, luk i riblja srž stapaju u gust i prirodan sos.
Ukoliko nemate boraniju, možete koristiti tikvice ili bamiju – priroda je raznovrsna i mudra.
Ako želite blažu varijantu, umesto paradajza upotrebite limunov sok – dodajte ga na kraju kuvanja i dobićete postno jelo sa osvežavajućim belim sosom.
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Bez trunke suvišne masnoće, a punog ukusa i mira – zapečeni plavi patlidžani sa jajima i fetom, po blagoslovenom receptu igumana manastira Svetog Pavla, donose tišinu trpeze i toplinu doma u svakom zalogaju.
U danima posta kada je dozvoljena riba, ovaj jednostavan, a raskošan manastirski recept donosi savršenu ravnotežu ukusa i duhovnog mira — lagano, osvežavajuće i blagotvorno za telo i srce.
Na trpezi atonskih monaha nema raskoši, ali ima nečeg mnogo vrednijeg - smirenja, duhovnog poretka i ukusa koji nose pečat molitve. Isprobajte kako izgleda posna gozba, po meri vere.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
Mali zalogaji iz prošlih vremena ponovo osvajaju kuhinje: evo kako da uz par sastojaka napravite mekane i zlatne uštipke koji mirišu na detinjstvo i porodična okupljanja nakon liturgije i praznika.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.