Schutterstock/Gritsana PTesto za pitu najpre mesite silokonskom varjačom, a porom izručite na radnu površinu i nastavite da mesite rukama
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Među manastirskim zidinama Svete gore, gde svaka radnja ima svoju molitvenu tišinu, nastala je svetogorska pita sa sirom i paradajzom. To nije samo jelo – to je tihi čin služenja, plod poslušnosti i vekovnog predanja. U njenom ukusu prepoznaje se dah jutarnjih molitava i ruku koje mese sa smirenjem.
Sastojci:
1 ½ šolje belog brašna
1 ½ šolje žutog, kukuruznog brašna
3 supene kašike maslinovog ulja
3 supene kašike sirćeta
¾ šolje vode
½ kašičice soli
300 g fete, izmrvljene viljuškom
1 veliki paradajz, sitno iseckan i oceđen u cediljci
Sitno seckana mirođija
4 jaja
1 šolja mleka
1/3 šolje maslinovog ulja
Origano
Biber
Ulje za premazivanje kora
Skrob (npr. nišeste ili gustin) za razvijanje kora
Papir za pečenje za oblaganje pleha
Schutterstock
Za pitu je dovoljan jedan veći paradajz
Priprema testa:
Sipajte obe vrste brašna i so u vanglu i promešajte. U sredinu dodajte polovinu vode, zatim ulje i sirće, pa počnite da mešate. Postepeno dodajte ostatak vode dok ne dobijete mekano, podatno testo.
Kada testo postane glatko, podelite ga na šest jednakih kugli, pri čemu neka jedna bude malo veća – ona će služiti kao donja kora koja pokriva dno i ivice pleha. Premažite ih uljem, prekrijte providnom folijom i ostavite da odmaraju najmanje 30 minuta. Što duže odstoji, testo će biti podatnije za razvijanje.
Priprema pleha:
Isecite papir za pečenje tako da bude veći od pleha – da pokrije dno i ivice, a da višak viri. Pokvasite papir pod mlazom vode, izgužvajte ga rukama, a zatim pažljivo raširite i obložite pleh. Prstima ga prilagodite ivicama, a višak ostavite da viri – to će pomoći prilikom vađenja pečene pite.
Pritisnite papir kuhinjskim ubrusom kako biste upili višak vlage.
Pixabay.com
Testo za pitu najpre mesite silokonskom varjačom, a porom izručite na radnu površinu i nastavite da mesite rukama
Priprema fila:
Izgnječite fetu viljuškom, dodajte sitno seckanu mirođiju i malo bibera po ukusu. Paradajz prethodno sitno iseckajte i ostavite u cediljki da pusti višak tečnosti.
U posebnoj posudi umutite jaja, dodajte mleko i maslinovo ulje, pa sve sjedinite i ostavite po strani.
Razvijanje kora:
Na radnu površinu stavite kašičicu skroba, a zatim položite jednu kuglu testa i pospite je skrobom s gornje strane. Tankom oklagijom razvijajte testo. Prva kora treba da bude dovoljno velika da pokrije dno i ivice pleha. Ostale kore razvijajte prema unutrašnjim merama pleha.
Sklapanje pite:
Poređajte dve kore na dno (veću i još jednu), između njih premažite malo ulja.
Pospite trećinu sira, stavite treću koru, dodajte drugu trećinu sira, polovinu paradajza, malo origana i prelijte jednom kutlačom umućenih jaja s mlekom i uljem.
Postavite četvrtu koru, pa ostatak sira, preostali paradajz, još origana i još jednu kutlaču fila.
Zatvorite pitu poslednje dve kore. Petu blago nauljite, a šestom je pokrijte. Ivice donje kore uvijte ka unutra da formirate venčić duž ruba pite.
Pitu zasecite do dna na željene komade i preko cele površine sipajte preostali fil.
Pečenje:
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 15 minuta, zatim smanjite temperaturu na 180°C i pecite još 45–50 minuta, dok pita ne porumeni.
Kada se pita prohladi, pažljivo je podignite iz pleha pomoću papira za pečenje. Tako pripremljena pita donosi ukuse koji hrane i telo i dušu – blagosloveno jelo iz svetogorskih kelija.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Dok psiholozi bes vide kao posledicu unutrašnje napetosti savremenog života, pravoslavlje ga prepoznaje kao duhovno stanje koje, ako se ne obuzda, nanosi štetu i okolini i duši.
Uspešna žena u inostranstvu, unapređenje u karijeri, neplanirana trudnoća – i odluka koja je već bila doneta. Sve do trenutka kada se, doslovno, dogodio Božiji dodir. Dirljiva priča o veri, savesti i čudu koje menja čoveka iz korena.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Srpska pravoslavna crkva oštro demantuje spekulacije o učešću u pregovorima o statusu Kosova i Metohije i upozorava na manipulacije koje dolaze iz istih centara koji teže slabljenju Crkve i srpskog naroda.
Kamen temeljac je naziv za stenu koja se nalazi ispod Kupole na steni, islamskog svetilišta koje je po toj steni i dobilo ime a koje je smešteno na Hramovnoj gori, brdu u Starom gradu Jerusalima.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
U snažnoj besedi za petak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o apostolskoj ljubavi koja ne prestaje ni nakon smrti, o tajanstvenim javljanjima i silama koje i danas utiču na naše živote.