Schutterstock/Gritsana PTesto za pitu najpre mesite silokonskom varjačom, a porom izručite na radnu površinu i nastavite da mesite rukama
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Među manastirskim zidinama Svete gore, gde svaka radnja ima svoju molitvenu tišinu, nastala je svetogorska pita sa sirom i paradajzom. To nije samo jelo – to je tihi čin služenja, plod poslušnosti i vekovnog predanja. U njenom ukusu prepoznaje se dah jutarnjih molitava i ruku koje mese sa smirenjem.
Sastojci:
1 ½ šolje belog brašna
1 ½ šolje žutog, kukuruznog brašna
3 supene kašike maslinovog ulja
3 supene kašike sirćeta
¾ šolje vode
½ kašičice soli
300 g fete, izmrvljene viljuškom
1 veliki paradajz, sitno iseckan i oceđen u cediljci
Sitno seckana mirođija
4 jaja
1 šolja mleka
1/3 šolje maslinovog ulja
Origano
Biber
Ulje za premazivanje kora
Skrob (npr. nišeste ili gustin) za razvijanje kora
Papir za pečenje za oblaganje pleha
Schutterstock
Za pitu je dovoljan jedan veći paradajz
Priprema testa:
Sipajte obe vrste brašna i so u vanglu i promešajte. U sredinu dodajte polovinu vode, zatim ulje i sirće, pa počnite da mešate. Postepeno dodajte ostatak vode dok ne dobijete mekano, podatno testo.
Kada testo postane glatko, podelite ga na šest jednakih kugli, pri čemu neka jedna bude malo veća – ona će služiti kao donja kora koja pokriva dno i ivice pleha. Premažite ih uljem, prekrijte providnom folijom i ostavite da odmaraju najmanje 30 minuta. Što duže odstoji, testo će biti podatnije za razvijanje.
Priprema pleha:
Isecite papir za pečenje tako da bude veći od pleha – da pokrije dno i ivice, a da višak viri. Pokvasite papir pod mlazom vode, izgužvajte ga rukama, a zatim pažljivo raširite i obložite pleh. Prstima ga prilagodite ivicama, a višak ostavite da viri – to će pomoći prilikom vađenja pečene pite.
Pritisnite papir kuhinjskim ubrusom kako biste upili višak vlage.
Pixabay.com
Testo za pitu najpre mesite silokonskom varjačom, a porom izručite na radnu površinu i nastavite da mesite rukama
Priprema fila:
Izgnječite fetu viljuškom, dodajte sitno seckanu mirođiju i malo bibera po ukusu. Paradajz prethodno sitno iseckajte i ostavite u cediljki da pusti višak tečnosti.
U posebnoj posudi umutite jaja, dodajte mleko i maslinovo ulje, pa sve sjedinite i ostavite po strani.
Razvijanje kora:
Na radnu površinu stavite kašičicu skroba, a zatim položite jednu kuglu testa i pospite je skrobom s gornje strane. Tankom oklagijom razvijajte testo. Prva kora treba da bude dovoljno velika da pokrije dno i ivice pleha. Ostale kore razvijajte prema unutrašnjim merama pleha.
Sklapanje pite:
Poređajte dve kore na dno (veću i još jednu), između njih premažite malo ulja.
Pospite trećinu sira, stavite treću koru, dodajte drugu trećinu sira, polovinu paradajza, malo origana i prelijte jednom kutlačom umućenih jaja s mlekom i uljem.
Postavite četvrtu koru, pa ostatak sira, preostali paradajz, još origana i još jednu kutlaču fila.
Zatvorite pitu poslednje dve kore. Petu blago nauljite, a šestom je pokrijte. Ivice donje kore uvijte ka unutra da formirate venčić duž ruba pite.
Pitu zasecite do dna na željene komade i preko cele površine sipajte preostali fil.
Pečenje:
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 15 minuta, zatim smanjite temperaturu na 180°C i pecite još 45–50 minuta, dok pita ne porumeni.
Kada se pita prohladi, pažljivo je podignite iz pleha pomoću papira za pečenje. Tako pripremljena pita donosi ukuse koji hrane i telo i dušu – blagosloveno jelo iz svetogorskih kelija.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Iz knjige „Pravoslavni posni kuvar“ Nade Marković donosimo recept za drugačiji posni obrok na ulju, u kojem se prokelj obavijen hrskavim testom pretvara u ukusno jelo jednostavne pripreme.
Iz starih zapisa pronađenih u manastiru Dragović stigao je recept za neobičnu poslasticu koja otkriva kako su se nekada od jednostavnih sastojaka stvarali ukusi dostojni svečane trpeze.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.