Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
U pravoslavnim manastirima priprema slatka nije samo umeće manastirske obitelji, već i izraz gostoljublja i ljubavi prema svakom gostu. Kada bi hodočasnik ili putnik kročio u portu manastira, dočekivan je čašom hladne vode i kašičicom domaćeg slatka – kao znakom da se u domu Božjem čovek ne prima samo hlebom, već i toplinom srca.
Na Svetoj Gori vekovima se pripremaju raznovrsna slatka: od smokava, grožđa, trešanja, pa sve do skromne kore lubenice, kojoj se kroz trud i molitvu daruje novo, slatko lice. Upravo taj svetogorski recept za slatko od kore lubenice, sačuvan u monaškoj tradiciji, donosimo vam ovoga puta – da bi miris i ukus manastirskih kuhinja makar na trenutak ušli i u vaš dom.
Sastojci:
900 g kore od lubenice
600 g šećera
900 ml vode
1 limun
Tatevosian Yana/Shutterstock
Priprema:
Potrudite se da pronađete lubenicu sa debljom korom (1,5–2 cm). Oljuštite zeleni deo i uklonite crvenu pulpu, ali ostavite tanki sloj mesa lubenice (1–2 mm).
Koru isecite na komade po želji. Kuvanjem se neće smanjiti, pa birajte: sitne, krupne, duguljaste ili u obliku romba – kako vam više prija.
Ako imate jednu kafenu kašičicu kreča, rastvorite ga u vodi i u tu vodu stavite komade da odstoje najmanje dva sata (mogu i celu noć). Ako nemate kreč – slobodno nastavite. Nakon toga, komade potopite u običnu vodu na oko sat vremena da se ukloni višak kreča.
Isperite ih, ocedite, dodajte šećer i vodu i stavite da se kuva. Dodajte nekoliko kašika soka od pulpe radi lepše boje. Oni koji žele poseban ukus mogu da dodaju i jednu punu supenu kašiku domaćeg meda.
Sačekajte da se sirup zgusne i pred sam kraj dodajte sok jednog limuna (prirodni konzervans) i miris po želji: grančicu pelargonije (arbarorizu) ili malo vanile. Kod ovog slatka nema potrebe za skidanjem pene, kao što je slučaj sa slatkom od drugog voća.
Tokom kuvanja primetićete kako kora lubenice gubi svoju belinu i postaje providna, sa nitima koje se presijavaju. Neki komadi mogu zadržati gušći deo u sredini, ali to ne smeta – slatko je tada gotovo. Što su komadi manji, brže će se skuvati i postati providniji.
Ostavite ga u šerpi do sutradan, jer lubenica može pustiti još malo tečnosti. Ako se to dogodi, ponovo ga kratko prokuvajte kako bi se sirup zgusnuo.
Reči blaženopočivšeg srpskog patrijarha Pavla otkrivaju zašto sujeta i gordost dovode do nesporazuma i kako da sačuvamo unutrašnji mir čak i kada nas drugi provociraju.
Njihovo žitije govori o mladiću koji je želeo da osvoji Justinu po svaku cenu, ali i o preobražaju čoveka koji je napustio dotadašnji put i postao Hristov služitelj.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.