Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
U pravoslavnim manastirima priprema slatka nije samo umeće manastirske obitelji, već i izraz gostoljublja i ljubavi prema svakom gostu. Kada bi hodočasnik ili putnik kročio u portu manastira, dočekivan je čašom hladne vode i kašičicom domaćeg slatka – kao znakom da se u domu Božjem čovek ne prima samo hlebom, već i toplinom srca.
Na Svetoj Gori vekovima se pripremaju raznovrsna slatka: od smokava, grožđa, trešanja, pa sve do skromne kore lubenice, kojoj se kroz trud i molitvu daruje novo, slatko lice. Upravo taj svetogorski recept za slatko od kore lubenice, sačuvan u monaškoj tradiciji, donosimo vam ovoga puta – da bi miris i ukus manastirskih kuhinja makar na trenutak ušli i u vaš dom.
Sastojci:
900 g kore od lubenice
600 g šećera
900 ml vode
1 limun
Tatevosian Yana/Shutterstock
Priprema:
Potrudite se da pronađete lubenicu sa debljom korom (1,5–2 cm). Oljuštite zeleni deo i uklonite crvenu pulpu, ali ostavite tanki sloj mesa lubenice (1–2 mm).
Koru isecite na komade po želji. Kuvanjem se neće smanjiti, pa birajte: sitne, krupne, duguljaste ili u obliku romba – kako vam više prija.
Ako imate jednu kafenu kašičicu kreča, rastvorite ga u vodi i u tu vodu stavite komade da odstoje najmanje dva sata (mogu i celu noć). Ako nemate kreč – slobodno nastavite. Nakon toga, komade potopite u običnu vodu na oko sat vremena da se ukloni višak kreča.
Isperite ih, ocedite, dodajte šećer i vodu i stavite da se kuva. Dodajte nekoliko kašika soka od pulpe radi lepše boje. Oni koji žele poseban ukus mogu da dodaju i jednu punu supenu kašiku domaćeg meda.
Sačekajte da se sirup zgusne i pred sam kraj dodajte sok jednog limuna (prirodni konzervans) i miris po želji: grančicu pelargonije (arbarorizu) ili malo vanile. Kod ovog slatka nema potrebe za skidanjem pene, kao što je slučaj sa slatkom od drugog voća.
Tokom kuvanja primetićete kako kora lubenice gubi svoju belinu i postaje providna, sa nitima koje se presijavaju. Neki komadi mogu zadržati gušći deo u sredini, ali to ne smeta – slatko je tada gotovo. Što su komadi manji, brže će se skuvati i postati providniji.
Ostavite ga u šerpi do sutradan, jer lubenica može pustiti još malo tečnosti. Ako se to dogodi, ponovo ga kratko prokuvajte kako bi se sirup zgusnuo.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 25. ponedeljak po Duhovima govori o univerzalnoj snazi ljubavi i pomirenju koja gradi novog čoveka u Crkvi Božjoj, nadilazeći granice naroda, vere i običaja.
Ajeti 57:9-10 inspirišu islamske vernike da razumeju snagu svojih dela i kako materijalna sredstva i lična hrabrost grade trajni pečat u životima drugih.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla, poglavar SPC je, govoreći o isceljenju krvotočive žene i Jairovoj kćerki, poručio da se put slobode otvara onima koji se, poput njih, predaju Bogu bez straha.
Od Rаја i prvog pada, preko Isusovog posta u pustinji, do Evharistije — otac Jefrem Mets obјašnjava zašto način na koji jedemo određuje našu duhovnu јasnoću, poslushnost i sposobnost da primimo Božje darove.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otkrijte izuzetnu manastirsku poslasticu, u kojoj se med, orasi i pomorandža pretvaraju u slatki ritual koji spaja jednostavnost i duh monaške tradicije.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Godišnji izveštaj Opservatorije u Beču pokazuje ubistva, paljenje crkava i pravne progone, a stručnjaci upozoravaju da društvo i zakonodavci moraju reagovati da bi zaštitili verska prava.