Duhovna riznica 24.02.2026 | 12:05

DA LI JE GREH KORISTITI DRUŠTVENE MREŽE U DANIMA VELIKOG POSTA: Velika duhovna borba u digitalnom vremenu

Slika Autora
Izvor: pravoslavie.ru
DA LI JE GREH KORISTITI DRUŠTVENE MREŽE U DANIMA VELIKOG POSTA: Velika duhovna borba u digitalnom vremenu
Foto: Freepik

Povlačenje sa internet foruma i društvenih mreža u tišinu nije znak slabosti, već ključ pobede nad strastima i grehom.

Neki vernici se tokom Velikog posta povlače sa foruma i društvenih mreža, čuvajući ono malo vremena koje mi, svetovni ljudi, imamo od svakodnevnih briga, za duhovno čitanje i molitvu. Oni u nemilosrdnom toku vremena pronalaze trenutke tišine i mira duše, približavajući se Bogu. Takvih ljudi je malo, i daleko nisu svi u stanju da ih razumeju. Zaboravili smo da čuvamo svoje vreme za ono najvažnije i da tražimo onu tišinu samoće u kojoj sazrevaju plodovi našeg duha, koju su tražili i naši preci.

Kako je nekada bilo?

Ranije se tokom Velikog posta mnogo vodilo računa o tišini, neophodnoj za duhovni život. U starim zapisima beleži se da se pravoslavci u prve dane Velikog posta bez posebne potrebe nisu udaljavali iz svojih domova. Ruski car Aleksej tokom prve nedelje posta nije izlazio iz dvora i nije primao nikoga. Slično su postupali i visoki dostojanstvenici. Buka je utihnula, ulice su bile prazne, a prodavnice su prve tri dana posta bile zatvorene. Tokom Velikog posta zatvarani su i pozorišta i sva zabavna mesta.

Birati između sveta i Boga - to je lična odluka, i mnogima nedostaje hrabrosti da je donesu.

Danas je spoljašnji svet našeg života potpuno suprotan tim vremenima. Sve nas odvlači od sabranosti u duhovnom životu, sve nas nagoni ka brizi, raspršenosti, zabavi i svetovnom veselju. Birati između sveta i Boga sada je opet stvar lične odluke, i mnogima nedostaje odlučnosti. I dalje naviknuto komuniciramo u virtuelnom prostoru, ne primećujući da time gajimo i umnožavamo grehove koji nisu virtuelni. Dragoceno vreme posta tako prolazi bez koristi za nas…

Foto: Freepik
 

 

A ovo vreme je zaista neprocenjivo – vrednije od svakog drugog. Ako je Prepodobni Nikodim Svetogorac rekao o svakom trenutku našeg života:

- Zapamti da nema cene za vreme koje držiš u svojim rukama, i ako ga uzalud potrošiš, doći će čas kada ćeš ga tražiti, a nećeš ga naći. Smatraj izgubljenim dan u kojem… nisi nadvladao svoje loše sklonosti i želje.

Šta tek reći o vremenu Velikog posta, koje sve treba da bude posvećeno pobožnosti i odricanju od svetovnih iskušenja?

Svet i svetovni običaji - gde počinje greh

O kom svetu je reč? Sveti Ignatije Brijančaninov piše o dva značenja ove reči:

1. Rečju „mir“ označava se celo čovečanstvo…
2. Rečju „mir“ označavaju se oni ljudi koji vode grešan život, protivan Božijoj volji, koji žive za vreme, a ne za večnost.

U ovom, drugom smislu, sveti oci nazivaju svetom onu oblast života gde caruje greh. Prepodobni Justin Popović objašnjava:

- Jer sve što je u svetu: požuda tela, požuda očiju i oholost života, nije od Oca, nego od ovog sveta. (1 Jn. 2,16).

Wikipedia
Ava Justin Popović

 

Sveti jevanđelist smatra svet ljubavlju prema grehu, telesnom požudom, neuzdržanošću očiju, životnom ohološću, što su prvotni grehovi i osnovna oruđa greha.

Od tog sveta smo pozvani da se udaljavamo i da ga uklanjamo iz svoje duše, naročito u vreme suštinske borbe protiv greha, tokom Velikog posta.

Prepodobni Varsanofije Veliki strogo je učio:

- Telesni post ništa ne znači bez duhovnog posta unutrašnjeg čoveka, koji se sastoji u očuvanju sebe od strasti. Taj post unutrašnjeg čoveka je ugodan Bogu i nadoknadiće manjak telesnog posta.

O tome da udaljavanje od sveta, tišina i duhovno prodiranje tokom posta predstavljaju jedan od neophodnih izvora pobede nad strastima, govorio je i vladika Nikolaj Velimirović:

- Primer posta, molitve i tišine pokazao je svojim učenicima sam Hristos… Post je žrtva, tišina – samoprodiranje, a molitva vapaj k Bogu. To su tri izvora velike duhovne sile koja čoveka čini pobednikom u borbi i pravednikom u životu.

Virtuelni svet kao iskušenje duše

Danas mnogi vernici, ali i svetovni ljudi, provode vreme u virtuelnom prostoru, izlažući se rasprava, komentara i diskusija koje često odmiču dušu od Boga. Prepodobni Jovan Lestvičnik upozorava:

- Mnogogovorstvo predstavlja vrata ogovaranja, vodi ka smehotresu, čovek postaje sluga laži, prizivanje malodušja, rasipanje pažnje, uništenje srca, hlađenje svete topline, zamračenje molitve.

“Ne sudi, ne ponižavaj i ne iskušavaj nikoga”

Kako onda ukrotiti strasti duše kada svakodnevno ulazimo u virtuelni prostor? Prepodobni Varsanofije Veliki i Jovan Prorok strogo su zabranjivali mnoge razgovore:

- Ne opuštaj se razgovorima, jer oni ne dopuštaju da napreduješ u Bogu. Ne sudi, ne ponižavaj i ne iskušavaj nikoga. Ne pripisuj nikome ono što ne znaš sigurno, jer je to pogibao duše. Pazi na sebe…

Sve ove reči o štetnosti dugog i besciljnog razgovora deluju kao da su upućene učesnicima društvenih mreža. Neko će reći da posećuje samo stranice posvećene hrišćanstvu. Nažalost, opomene svetih otaca mogu se primeniti i na ove virtuelne prostore.

Osim u nuždi, nikada ne želi da išta kažeš ili objaviš

Izreke staraca jasno pokazuju koliko štetni mogu biti i razgovori o dobrim stvarima:

- Ako se često otvaraju vrata u sobi, iz nje lako odlazi toplota. Tako i duša, ako čovek mnogo govori, iako o dobrim stvarima, gubi svoju toplinu.

Sveti Dimitrije Rostovski takođe je upozoravao:

- Osim u nuždi, nikada ne želi da išta kažeš ili objaviš. Jer od toga obično nastaje mnogo zla. Strast da se previše govori, više od svih strasti, neprimećeno i zgodno škodi. Često, počevši od Božijih reči, prelazimo na prljave reči, kletve i sve zlo.

Shutterstock
 

 

I na internetu je tako. Koliko rasprava, uvreda, psovki i jeretičkih pomisli može se sresti čak i na hrišćanskim stranicama…

Ne može se, a da se ne zapitamo – da li je moguće sačuvati mir duše i pokajnički duh, posećujući društvene mreže?

Ne može se, a da ne pomolimo rečima vladike Nikolaja Velimirovića:

- Gospode moj, ne udaljuj se od mene, da ne umre duša moja od praznog prepiranja. Ćutanje u Tvojoj prisutnosti uzgaja moju dušu; praznoslovlje u razdvajanju od Tebe kida je i pretvara u izmučenu lenjost.

Printscreen/Facebook
Vladika Nikolaj Velimirović

 

Koliko internet podstiče strasti?

Zar ne gajimo često ove strasti u sebi, komunicirajući na internetu?

Prepodobni Makarije Veliki ističe i sredstvo spasenja, oslobođenja iz mreža strasti:

- Čim duša zavoli Gospoda, izvuče se iz tih mreža svojom verom i velikom pažnjom, a uz pomoć odozgo dostojna je večnog carstva; i istinski, zavolevši Ga, svojom voljom i uz pomoć Gospodnju, više ne gubi večni život.

Navika na komunikaciju na društvenim mrežama postaje za nas prava mreža kojom nas neprijatelj hvata i drži u svojoj vlasti.

Zaista, navika na društvene mreže postaje čvrsta mreža koju je teško raskinuti. To zna svako ko je pokušao da se oslobodi ove navike. Ali Božija pomoć, kako kaže prepodobni Makarije Veliki, bliska je svakome ko želi oslobođenje od strasti i spasenje, a tokom Velikog posta posebno je bliska.

U ovom vremenu naročito se mogu primeniti reči apostola:

- Jer je rečeno: u vreme milosti tebe sam čuo i u dan spasenja tebi pomogao. Evo, sada je vreme milosti, evo, sada je dan spasenja. (2 Kor. 6,2).

“Za duh je potrebna duhovna hrana”

Da, dešava se da s početkom posta borimo se duhom sa malodušnošću, sumnjama, tugom i tražimo utehu na društvenim mrežama. Ali uzalud. Spasenje i oslobođenje ne traži se u uređajima niti u ljudima, već samo u Bogu.

Prepodobni Makarije Optinski pisao je svetovnom čoveku, kome je neko savetovao da se bori protiv malodušnosti razbacanim životom, da utehe u tome nema, jer „za duh je potrebna duhovna hrana. Treba tražiti utehu u veri u Gospoda našeg Isusa Hrista i Njegove svete zapovesti, od kojih jedna nas uči gde se može naći spokoj: ‘Učite se od Mene, jer sam krotak i skroman srcem, i naći ćete mir dušama svojim’, govorio je Gospod“ (Mt. 11,29).

I mir duše, i utehu, i prosvetljenje milošću daje Gospod onima koji prolaze Veliki post u istinskom uzdržanju, telesnom i duševnom, po rečima prepodobnog Jefrema Sirina:

- Carstvo Božije sada je blizu svakome ko služi Bogu u pravednosti; jer došli su dani čistog posta za onoga koji zaista posti u čistoti. Zato, ljubljeni, čuvajmo ovaj post s revnošću i čistim srcem; jer je sladak i prijatan onima koji ove dane provode sveto. …I svakome ko revnosno drži post, otvara On vrata milosrđa.