Od strogog uzdržanja na vodi do dana razrešenja na ribu – pred vernicima je vreme molitve, praštanja i unutrašnjeg preispitivanja; donosimo raspored po sedmicama, pravila ishrane i najvažnije duhovne smernice.
Počinje Velika Četrdesetnica – Veliki ili Časni post, priprema za Vaskrsenje Gospodnje, središnji i najdublji praznik hrišćanske vere. Na nedeljnoj liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh Porfirije podsetio je da je pred vernicima vreme koje traži budnost, ali i radost, jer post nije puko poštovanje propisa, već put ka susretu sa Tajnom koja menja čovekov odnos prema životu i smrti.
Veliki post traje 48 dana i predstavlja najduži i najstroži period uzdržanja u pravoslavnoj crkvenoj godini. Ove godine počeo je u ponedeljak, 23. februara, a završava se na Veliku subotu, 11. aprila, naredni dan – Vaskrs je prvi mrsni dan posle višenedeljnog uzdržanja. Njegov cilj nije samo uzdržavanje od određene hrane, već pre svega duhovno očišćenje kroz molitvu, pokajanje, smirenje i činjenje dobrih dela.
Osnovno pravilo nalaže uzdržavanje od namirnica životinjskog porekla – mesa, mleka, sira i jaja. Ipak, način posta razlikuje se po danima.
Post na vodi podrazumeva pripremu hrane bez ulja i praktikuje se većinom radnim danima – od ponedeljka do petka.
Shutterstock/AntonSAN
Posna hrana, ilustracija
Post na ulju dozvoljen je subotom i nedeljom, kada je dopušteno i vino. U pojedine praznične dane tokom posta moguće je razrešenje na ulje, a dva puta tokom čitavog perioda dozvoljena je i riba – na praznike Blagovesti (7. april) i Cveti. Ukoliko Blagovesti padnu u toku Strasne sedmice, primenjuju se posebna liturgijska pravila.
Svaka od sedam sedmica ima svoje ime, duhovni naglasak i poseban poredak uzdržanja.
1. Čista sedmica
Najstroži početak posta.
Prva tri dana, Trimirje, po tipiku podrazumevaju potpuno uzdržavanje od hrane i pića. Vernicima koji to ne mogu da izdrže preporučuje se suhojedenje ili strogi post na vodi.
Četvrtak – post na ulju.
Petak – post na vodi.
Subota i nedelja – razrešenje na ulje.
2. Pačista sedmica
Posvećena Svetom Grigoriju Palami.
Ponedeljak – post na ulju.
Od utorka do petka – post na vodi.
Vikend – ulje je dozvoljeno.
3. Krstopoklona sedmica
U sredini hrama iznosi se Časni krst radi duhovnog ukrepljenja onih koji poste.
Ponedeljak – ulje.
Od utorka do petka – post na vodi.
Subota i nedelja – ulje.
4. Sredoposna sedmica
Nalazi se na polovini posta i poziva vernike na istrajnost i sabranost.
Od ponedeljka do petka – post na vodi.
Vikend – ulje.
5. Gluva sedmica
Naglasak je na tišini i pokajanju. U ovom periodu ne priliče veselja i zabave.
Od ponedeljka do petka – post na vodi.
Vikend – ulje.
6. Cvetna sedmica
Nazvana po prazniku Cveti.
Od ponedeljka do petka – post na vodi.
Lazareva subota (Vrbica) – razrešenje na ulje.
Cveti – dozvoljena riba.
7. Strasna sedmica
Poslednja sedmica pred Vaskrs, posvećena stradanju Hristovom.
Ponedeljak, utorak i sreda – post na vodi.
Veliki četvrtak – ulje i vino, u spomen na Tajnu večeru. Veliki petak – najstroži post, često potpuno uzdržanje.
Velika subota – post na vodi.
Duhovna strana posta
Telesni post bez duhovnog ne koristi duši. Sveti Jovan Zlatousti opominje da nije dovoljno uzdržavati se od mrsne hrane, već treba postiti i od ogovaranja, laži, osuđivanja i gneva.
Posebno mesto zauzima Velikoposna molitva Svetog Jefrema Sirina, koja se čita tokom čitave Četrdesetnice. Ona poziva na oslobađanje od duha lenjosti i praznoslovlja, a na sticanje smirenoumlja, trpljenja i ljubavi.
Velikoposna molitva Svetog Jefrema Sirina
SPC
Sveti Jefrem Sirin
Gospode i Vladiko života moga, duh lenjosti, mrzovolje, vlastoljublja i praznoslovlja ne daj mi.
Duh celomudrenosti, smirenoumlja, trpljenja i ljubavi – daruj meni slugi Svome.
O, Gospode Care, daruj mi da sagledam svoje grehove, i da ne osuđujem brata svoga, jer si blagosloven u vekove vekova. Amin.
Vernici se podstiču na ispovest i pričešće. Liturgija se služi subotom i nedeljom, dok se sredom i petkom služi liturgija pređeosvećenih darova.
Post započinje Nedeljom praštanja, jer bez međusobnog oproštaja nema istinskog duhovnog napretka.
Post nije dijeta niti puka forma. Pravila se mogu ublažiti za decu, trudnice, bolesne i starije osobe, uz savet parohijskog sveštenika ili duhovnika. Crkva uči da post ne sme da naruši zdravlje, već da pomogne čoveku da kroz uzdržanje, molitvu i pokajanje očisti srce i pripremi ga za radost Vaskrsa.
Kroz tumačenje jevanđelske priče o cariniku i fariseju, sveštenik Sabornog hrama u Baru pozvao je verni narod da se pripremi za uzdržanje u srcu, a ne samo u spoljašnjim oblicima.
Dok se trpeze sklanjaju, a hramovi pune narodom koji jedni drugima traži oproštaj, ovo je trenutak kada se odlučuje da li će post biti puka forma ili početak istinske unutrašnje promene.
Mitropolit mileševski poziva vernike na lični preobražaj: kako kroz post i molitvu učestvovati u svetlu Hristovog Vaskrsenja i pronaći unutrašnju radost koja nadilazi svakodnevnicu.
U Siropusnu nedelju, pred početak Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je vernike na praštanje, pokajanje i unutrašnje čišćenje srca, upozorivši da bez ljubavi i zajedništva nijedno pravilo nema smisla.
Od strogog uzdržanja na vodi do dana razrešenja na ribu – pred vernicima je vreme molitve, praštanja i unutrašnjeg preispitivanja; donosimo raspored po sedmicama, pravila ishrane i najvažnije duhovne smernice.
U besedi za prvi dan Velikoga posta, dan koji skida veo sa očiju savesti, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje da najveća odgovornost leži u onima koji su primili dar vere, ali ignorišu svetlost i upozorenja Crkve.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Haralampija po starom i Svetog Polikarpa po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Polikarpa, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Haralampija po starom i Svetog Polikarpa po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Polikarpa, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Pravoslavna crkva nalaže da se Bele poklade provedu u duhu smirenja, pomirenja i praštanja, da se zatraži oproštaj od bližnjih i da se sa čistim srcem uđe u dane posta, molitve i pokajanja.
Sa liturgijskog sabranja na Sretenje u Podgorici upućena je jasna poruka o odgovornosti, pokajanju i delima koja ostaju zapisana, ne pred ljudima, već pred Bogom, kao priprema za post koji traži više od forme i navike.
U besedi za prvi dan Velikoga posta, dan koji skida veo sa očiju savesti, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje da najveća odgovornost leži u onima koji su primili dar vere, ali ignorišu svetlost i upozorenja Crkve.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.