Od strogog uzdržanja na vodi do dana razrešenja na ribu – pred vernicima je vreme molitve, praštanja i unutrašnjeg preispitivanja; donosimo raspored po sedmicama, pravila ishrane i najvažnije duhovne smernice.
Počinje Velika Četrdesetnica – Veliki ili Časni post, priprema za Vaskrsenje Gospodnje, središnji i najdublji praznik hrišćanske vere. Na nedeljnoj liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh Porfirije podsetio je da je pred vernicima vreme koje traži budnost, ali i radost, jer post nije puko poštovanje propisa, već put ka susretu sa Tajnom koja menja čovekov odnos prema životu i smrti.
Veliki post traje 48 dana i predstavlja najduži i najstroži period uzdržanja u pravoslavnoj crkvenoj godini. Ove godine počeo je u ponedeljak, 23. februara, a završava se na Veliku subotu, 11. aprila, naredni dan – Vaskrs je prvi mrsni dan posle višenedeljnog uzdržanja. Njegov cilj nije samo uzdržavanje od određene hrane, već pre svega duhovno očišćenje kroz molitvu, pokajanje, smirenje i činjenje dobrih dela.
Osnovno pravilo nalaže uzdržavanje od namirnica životinjskog porekla – mesa, mleka, sira i jaja. Ipak, način posta razlikuje se po danima.
Post na vodi podrazumeva pripremu hrane bez ulja i praktikuje se većinom radnim danima – od ponedeljka do petka.
Shutterstock/AntonSAN
Posna hrana, ilustracija
Post na ulju dozvoljen je subotom i nedeljom, kada je dopušteno i vino. U pojedine praznične dane tokom posta moguće je razrešenje na ulje, a dva puta tokom čitavog perioda dozvoljena je i riba – na praznike Blagovesti (7. april) i Cveti. Ukoliko Blagovesti padnu u toku Strasne sedmice, primenjuju se posebna liturgijska pravila.
Svaka od sedam sedmica ima svoje ime, duhovni naglasak i poseban poredak uzdržanja.
1. Čista sedmica
Najstroži početak posta.
Prva tri dana, Trimirje, po tipiku podrazumevaju potpuno uzdržavanje od hrane i pića. Vernicima koji to ne mogu da izdrže preporučuje se suhojedenje ili strogi post na vodi.
Četvrtak – post na ulju.
Petak – post na vodi.
Subota i nedelja – razrešenje na ulje.
2. Pačista sedmica
Posvećena Svetom Grigoriju Palami.
Ponedeljak – post na ulju.
Od utorka do petka – post na vodi.
Vikend – ulje je dozvoljeno.
3. Krstopoklona sedmica
U sredini hrama iznosi se Časni krst radi duhovnog ukrepljenja onih koji poste.
Ponedeljak – ulje.
Od utorka do petka – post na vodi.
Subota i nedelja – ulje.
4. Sredoposna sedmica
Nalazi se na polovini posta i poziva vernike na istrajnost i sabranost.
Od ponedeljka do petka – post na vodi.
Vikend – ulje.
5. Gluva sedmica
Naglasak je na tišini i pokajanju. U ovom periodu ne priliče veselja i zabave.
Od ponedeljka do petka – post na vodi.
Vikend – ulje.
6. Cvetna sedmica
Nazvana po prazniku Cveti.
Od ponedeljka do petka – post na vodi.
Lazareva subota (Vrbica) – razrešenje na ulje.
Cveti – dozvoljena riba.
7. Strasna sedmica
Poslednja sedmica pred Vaskrs, posvećena stradanju Hristovom.
Ponedeljak, utorak i sreda – post na vodi.
Veliki četvrtak – ulje i vino, u spomen na Tajnu večeru. Veliki petak – najstroži post, često potpuno uzdržanje.
Velika subota – post na vodi.
Duhovna strana posta
Telesni post bez duhovnog ne koristi duši. Sveti Jovan Zlatousti opominje da nije dovoljno uzdržavati se od mrsne hrane, već treba postiti i od ogovaranja, laži, osuđivanja i gneva.
Posebno mesto zauzima Velikoposna molitva Svetog Jefrema Sirina, koja se čita tokom čitave Četrdesetnice. Ona poziva na oslobađanje od duha lenjosti i praznoslovlja, a na sticanje smirenoumlja, trpljenja i ljubavi.
Velikoposna molitva Svetog Jefrema Sirina
SPC
Sveti Jefrem Sirin
Gospode i Vladiko života moga, duh lenjosti, mrzovolje, vlastoljublja i praznoslovlja ne daj mi.
Duh celomudrenosti, smirenoumlja, trpljenja i ljubavi – daruj meni slugi Svome.
O, Gospode Care, daruj mi da sagledam svoje grehove, i da ne osuđujem brata svoga, jer si blagosloven u vekove vekova. Amin.
Vernici se podstiču na ispovest i pričešće. Liturgija se služi subotom i nedeljom, dok se sredom i petkom služi liturgija pređeosvećenih darova.
Post započinje Nedeljom praštanja, jer bez međusobnog oproštaja nema istinskog duhovnog napretka.
Post nije dijeta niti puka forma. Pravila se mogu ublažiti za decu, trudnice, bolesne i starije osobe, uz savet parohijskog sveštenika ili duhovnika. Crkva uči da post ne sme da naruši zdravlje, već da pomogne čoveku da kroz uzdržanje, molitvu i pokajanje očisti srce i pripremi ga za radost Vaskrsa.
Kroz tumačenje jevanđelske priče o cariniku i fariseju, sveštenik Sabornog hrama u Baru pozvao je verni narod da se pripremi za uzdržanje u srcu, a ne samo u spoljašnjim oblicima.
Dok se trpeze sklanjaju, a hramovi pune narodom koji jedni drugima traži oproštaj, ovo je trenutak kada se odlučuje da li će post biti puka forma ili početak istinske unutrašnje promene.
Mitropolit mileševski poziva vernike na lični preobražaj: kako kroz post i molitvu učestvovati u svetlu Hristovog Vaskrsenja i pronaći unutrašnju radost koja nadilazi svakodnevnicu.
U Siropusnu nedelju, pred početak Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je vernike na praštanje, pokajanje i unutrašnje čišćenje srca, upozorivši da bez ljubavi i zajedništva nijedno pravilo nema smisla.
Od dvora Marine Mnišek do reformi Petra Velikog, put jednog malog predmeta pokazuje kako su vera, tradicija i strah od novina oblikovali svakodnevni život ruskog naroda.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako greh rađa nemir, sumnju i osećaj progonjenosti, dok čistota duše donosi snagu, slobodu i hrabrost pred životnim iskušenjima.
Probajte tavče sa orasima po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Davida Solunskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Pankratije Tavromenijski. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Marije Petković, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Bogosluženje ovog dana označava prelomni trenutak Velikog posta - vreme kada se pogled vernih sa ličnog pokajanja usmerava ka tajni Krsta i radosti Vaskrsenja, koja se sve jasnije nazire kako se praznik približava.
Treće nedelje posta u pravoslavnim hramovima iznosi se Krst Hristov na poklonjenje i kao poziv verniku da zastane, preispita svoj život, obnovi veru i pronađe snagu da nastavi duhovnu borbu do Vaskrsa.
Od dvora Marine Mnišek do reformi Petra Velikog, put jednog malog predmeta pokazuje kako su vera, tradicija i strah od novina oblikovali svakodnevni život ruskog naroda.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako greh rađa nemir, sumnju i osećaj progonjenosti, dok čistota duše donosi snagu, slobodu i hrabrost pred životnim iskušenjima.
Probajte tavče sa orasima po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Veliki duhovnik našeg vremena objasnio je zašto ne treba ostajati zarobljen u teškim mislima i otkrio jednostavne korake koji čoveka mogu vratiti molitvi, miru i unutrašnjoj radosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.