U KOJE DANE VASKRŠNJEG POSTA JE ZABRANJENO PRIČEŠĆE I ZAŠTO: Sveštenik sve objasnio
Vreme Velikog posta koji je u toku, nosi sa sobom specifičan karakter, prepun pokajanja i tuge zbog grehova.
Suština posta nije samo u izdržanju od mrsne hrane.
Sutra za pravoslavne vernike počinje Vaskršnji post, najduži i najstroži post u toku godine, vreme duhovnog i telesnog uzdržanja kojim se verni pripremaju za doček najvećeg hrišćanskog praznika – Vaskrsa.
Ovaj post naziva se još i Veliki post i traje sedam nedelja, sve do praznika Vaskrs, kada se proslavlja Hristovo vaskrsenje i pobeda života nad smrću.
Vaskršnji post ustanovljen je po uzoru na četrdesetodnevni post Gospoda Isusa Hrista u pustinji, a u sebi nosi i podsećanje na stradanje, krst i žrtvu, ali i na nadu i radost vaskrsenja. To nije samo promena jelovnika, već pre svega promena srca. Crkva uči da je smisao posta očišćenje duše kroz molitvu, pokajanje, praštanje i dobra dela.
Tokom ovog perioda vernici se uzdržavaju od mrsne hrane, odnosno od mesa, mleka, jaja i proizvoda životinjskog porekla. U većem delu posta posti se na vodi, dok je pojedinim danima dozvoljeno postiti na ulju, a na praznike poput Blagovesti i Cveti dozvoljena je i riba, osim ako ti dani padnu u Strasnu sedmicu.
Najstroži dani su prva nedelja posta i Velika, odnosno Strasna sedmica, kada se vernici posebno posvećuju molitvi i bogosluženjima. Mnogi tada poste na vodi, a pojedini, po blagoslovu duhovnika, i strože.
Ipak, sveštenici podsećaju da suština posta nije samo u hrani. Uzdržanje od loših misli, ružnih reči, ogovaranja i svađe važnije je od svakog jelovnika. Post bez praštanja i ljubavi gubi svoj smisao. Zato je ovo vreme kada bi vernici trebalo da se ispovede, pričeste i izmire sa bližnjima.
Međutim, mnogi se pitaju šta u narednom periodu treba da rade oni koji su iz zdrvstvenog ili nekog drugog razloga razrešeni posta i moraju da jedu mrsnu hranu.
Odgovor na to pitanje dao je još Sveti Jovan Zlatoust.
- Onaj ko je slab i ne može da posti treba da daje obilnu milostinju, da se usrdno moli i da pokazuje intenzivnu revnost u slušanju reči Božije, fizička slabost nas u tome nimalo ne sprečava. Neka sklopi mir sa svojim neprijateljima, neka odagna svaku zlobu iz svoje duše. Ako to učini, ostvariće istinski post, upravo onaj koji Gospod zahteva od nas. Na kraju krajeva, On zapoveda uzdržavanje od hrane kako bismo, obuzdavajući telesne želje, učinili ga poslušnim u ispunjavanju zapovesti - govorio je Sveti Jovan Zlatoust.
Vreme Velikog posta koji je u toku, nosi sa sobom specifičan karakter, prepun pokajanja i tuge zbog grehova. Jedno od najvažnijih svojstava Božje naravi je njegova beskrajna ljubav i milosrđe prema ljudima. Crkva pijanstvo nedvosmisleno osuđuje, svrstavajući ga među grehe koji pomračuju um i udaljavaju čoveka od Boga. Potpuno je nemoguće da oni koji žive vrlinski nemaju mnogo neprijatelja, isticao je svetitelj. Budi deo Religija.rs zajednice.
U KOJE DANE VASKRŠNJEG POSTA JE ZABRANJENO PRIČEŠĆE I ZAŠTO: Sveštenik sve objasnio
AKO HOĆETE DA UGODITE BOGU, OBAVEZNO OVO URADITE! Sveti Jovan Zlatousti je otkrio šta Gospodu najviše prija
NIKO NE IZVRŠAVA BOLJE ZLU VOLJU ĐAVOLA OD OVIH LJUDI: Sveti Jovan Zlatousti kaže da su gori od zaposednutih, a svi imaju bar jednu takvu osobu u okruženju
OVO RANJAVA ČOVEKA VIŠE OD BILO KAKVE NEVOLJE: Sveti Jovan je govorio da mnogi zbog toga dignu i ruku na sebe
Prema crkvenom učenju, anđeli su bestelesna duhovna bića koja služe Bogu i izvršavaju njegovu volju.
Pravoslavno hrišćanstvo podseća da hrana nije samo sredstvo za utoljavanje gladi, već i dar koji čovek treba da prima sa zahvalnošću i poštovanjem.
Žito je obavezan bogoslužbeni element proslave svake krsne slave, naglasio je sveštenik.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Sveti Jaron i njegova družina postradali su 298. godine, ostavivši primer nepokolebljive vere i odanosti Hristu.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Pravoslavno hrišćanstvo podseća da hrana nije samo sredstvo za utoljavanje gladi, već i dar koji čovek treba da prima sa zahvalnošću i poštovanjem.
Žito je obavezan bogoslužbeni element proslave svake krsne slave, naglasio je sveštenik.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Sveti Jaron i njegova družina postradali su 298. godine, ostavivši primer nepokolebljive vere i odanosti Hristu.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.