U KOJE DANE VASKRŠNJEG POSTA JE ZABRANJENO PRIČEŠĆE I ZAŠTO: Sveštenik sve objasnio
Vreme Velikog posta koji je u toku, nosi sa sobom specifičan karakter, prepun pokajanja i tuge zbog grehova.
Suština posta nije samo u izdržanju od mrsne hrane.
Sutra za pravoslavne vernike počinje Vaskršnji post, najduži i najstroži post u toku godine, vreme duhovnog i telesnog uzdržanja kojim se verni pripremaju za doček najvećeg hrišćanskog praznika – Vaskrsa.
Ovaj post naziva se još i Veliki post i traje sedam nedelja, sve do praznika Vaskrs, kada se proslavlja Hristovo vaskrsenje i pobeda života nad smrću.
Vaskršnji post ustanovljen je po uzoru na četrdesetodnevni post Gospoda Isusa Hrista u pustinji, a u sebi nosi i podsećanje na stradanje, krst i žrtvu, ali i na nadu i radost vaskrsenja. To nije samo promena jelovnika, već pre svega promena srca. Crkva uči da je smisao posta očišćenje duše kroz molitvu, pokajanje, praštanje i dobra dela.
Tokom ovog perioda vernici se uzdržavaju od mrsne hrane, odnosno od mesa, mleka, jaja i proizvoda životinjskog porekla. U većem delu posta posti se na vodi, dok je pojedinim danima dozvoljeno postiti na ulju, a na praznike poput Blagovesti i Cveti dozvoljena je i riba, osim ako ti dani padnu u Strasnu sedmicu.
Najstroži dani su prva nedelja posta i Velika, odnosno Strasna sedmica, kada se vernici posebno posvećuju molitvi i bogosluženjima. Mnogi tada poste na vodi, a pojedini, po blagoslovu duhovnika, i strože.
Ipak, sveštenici podsećaju da suština posta nije samo u hrani. Uzdržanje od loših misli, ružnih reči, ogovaranja i svađe važnije je od svakog jelovnika. Post bez praštanja i ljubavi gubi svoj smisao. Zato je ovo vreme kada bi vernici trebalo da se ispovede, pričeste i izmire sa bližnjima.
Međutim, mnogi se pitaju šta u narednom periodu treba da rade oni koji su iz zdrvstvenog ili nekog drugog razloga razrešeni posta i moraju da jedu mrsnu hranu.
Odgovor na to pitanje dao je još Sveti Jovan Zlatoust.
- Onaj ko je slab i ne može da posti treba da daje obilnu milostinju, da se usrdno moli i da pokazuje intenzivnu revnost u slušanju reči Božije, fizička slabost nas u tome nimalo ne sprečava. Neka sklopi mir sa svojim neprijateljima, neka odagna svaku zlobu iz svoje duše. Ako to učini, ostvariće istinski post, upravo onaj koji Gospod zahteva od nas. Na kraju krajeva, On zapoveda uzdržavanje od hrane kako bismo, obuzdavajući telesne želje, učinili ga poslušnim u ispunjavanju zapovesti - govorio je Sveti Jovan Zlatoust.
Vreme Velikog posta koji je u toku, nosi sa sobom specifičan karakter, prepun pokajanja i tuge zbog grehova. Jedno od najvažnijih svojstava Božje naravi je njegova beskrajna ljubav i milosrđe prema ljudima. Crkva pijanstvo nedvosmisleno osuđuje, svrstavajući ga među grehe koji pomračuju um i udaljavaju čoveka od Boga. Potpuno je nemoguće da oni koji žive vrlinski nemaju mnogo neprijatelja, isticao je svetitelj.
U KOJE DANE VASKRŠNJEG POSTA JE ZABRANJENO PRIČEŠĆE I ZAŠTO: Sveštenik sve objasnio
AKO HOĆETE DA UGODITE BOGU, OBAVEZNO OVO URADITE! Sveti Jovan Zlatousti je otkrio šta Gospodu najviše prija
NIKO NE IZVRŠAVA BOLJE ZLU VOLJU ĐAVOLA OD OVIH LJUDI: Sveti Jovan Zlatousti kaže da su gori od zaposednutih, a svi imaju bar jednu takvu osobu u okruženju
OVO RANJAVA ČOVEKA VIŠE OD BILO KAKVE NEVOLJE: Sveti Jovan je govorio da mnogi zbog toga dignu i ruku na sebe
Amin nije uzrečica niti zamena za običan lajk na Fejsbuku ili Instagramu, naglasio je otac Bane.
Patrijarh se pozvao na odluku Svetog sinoda i potvrdio da se praznik Hristovog Rođenja u Jerusalimu i dalje proslavlja 7. januara.
Tuga i čamotinja muče sve veći broj ljudi.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.