Treće nedelje posta u pravoslavnim hramovima iznosi se Krst Hristov na poklonjenje i kao poziv verniku da zastane, preispita svoj život, obnovi veru i pronađe snagu da nastavi duhovnu borbu do Vaskrsa.
Usred Velikog posta dolazi nedelja koja kao da za trenutak zaustavlja svakodnevnu žurbu i poziva čoveka da podigne pogled. To je Krstopoklona nedelja – dan kada se u pravoslavnim hramovima iznosi Časni krst i postavlja na sredinu crkve da mu se verni poklone. Posle prvih nedelja posta, kada mnogi već osećaju i telesni i duhovni napor, Crkva pred vernike stavlja Krst Hristov kao znak ohrabrenja i podsećanje na smisao svega što čine. Krst nije samo uspomena na Hristovo stradanje, već znak pobede, nade i orijentir koji verniku pokazuje kuda treba da ide.
Krst kao uteha i oslonac u sredini posta
Krstopoklona nedelja je treća nedelja Velikog posta i ima duboku duhovnu simboliku. Kao što umorni putnik na dugom putu zastane pored izvora da se napije vode i nastavi dalje, tako i vernici u ovom trenutku posta zastaju pred Krstom da bi obnovili snagu i veru.
Sveštenik Vladislav Beregovoj opisuje taj trenutak koji se svake godine ponavlja u pravoslavnim hramovima:
- U nedeljni dan, na bdeniju, Krst se svečano iznosi iz oltara i polaže na sredinu hrama. Ukrašava se cvećem. Vernici prilaze da se poklone i celivaju svetinju. Taj trenutak uvek dotiče dušu do njene dubine. Stojiš pred Krstom – i odjednom jasno shvatiš: sve što je Hristos pretrpeo bilo je radi tebe. Njegov bol, Njegovo smirenje, Njegova žrtva… I u srcu se rađa zahvalnost - kaže otac Vladislav, prenosi portal foma.ru i dodaje:
Foto: pstbi.ru
Sveštenik Vladislav Beregovoj
- Zašto je to naročito važno baš u vreme posta? Veliki post je vreme očišćenja. Trudimo se da budemo pažljiviji prema sebi i svojim postupcima. Ali često nam ponestane snage. Tada Krst podseća: Bog je blizu. On razume našu nemoć i spreman je da nas podrži. I On je stradao. On razume tebe. Posle poklonjenja, Krst ostaje u sredini hrama tokom cele sedmice. Prolazeći pored njega, čovek nehotice uspori korak, prekrsti se, učini zemni poklon i prošapće kratku molitvu. Krst je poput svetionika za brod koji se našao u oluji: pokazuje kuda treba ići kada čovek počne da gubi pravac - zaključuje otac Vladislav.
Krst kao put pobede nad patnjom
U hrišćanskom razumevanju Krst nije samo znak stradanja. On je istovremeno i znak pobede nad zlom, smrću i grehom.
Protojerej Nenad Jovanović, sveštenik pri hramu Svetog Save, podseća da Krstopoklona nedelja vernika poziva na duboko razmišljanje o ličnom odnosu prema Hristovom Krstu.
- U nedelju koja je posvećena Časnom Krstu i naziva se Krstopoklona, pozvani smo da duboko promislimo o značaju Krsta Hristovog u našem životu. Gospod je, u svojoj ljubavi i milosti, izabrao da kroz Sina Svoga spasi rod ljudski. Tajna je velika što je Gospod postao čovek, ali još veća je Tajna da nas je spasao Krsnom Žrtvom i Vaskrsenjem”, kaže otac Nenad, prenosi portal hramsvetogsave.rs.
On dalje kaže da mnogi od nas nose svoj krst, bilo da su to bolesti, gubici ili teškoće. Ali svaki krst koji nosimo nije samo teret, već i prilika da se približimo Hristu.
Foto: hramsvetogsave.rs
Protojerej Nenad Jovanović, sveštenik pri hramu Svetog Save
- Apostol Pavle nas uči: "Sila se moja (Božja) u nemoći pokazuje savršena" (2 Kor. 12, 9). To znači da nas Gospod ne poziva samo na patnju, već na preobražaj – da svoju slabost zamenimo Njegovom snagom, da svoj krst nosimo sa verom i nadom. Sve ovo lepo zvuči, ali je u praksi teško. Zato je post jedan od načina da se u tome vežbamo. On nas uči trpljenju, jačanju volje i poverenju u Boga. Post nije samo uzdržanje od hrane, već duhovna borba, put kojim postajemo snažniji u Hristu.
Otac Nenad ističe:
- Time što uzimamo svoj krst, mi postajemo učesnici u Hristovoj pobedi nad smrću. Krst nam ne pokazuje samo Hristovu žrtvu, već i našu mogućnost da u Hristu pobedimo sva iskušenja i patnje života. Predokus tog večnog blaženstva već ovde nam je darovan u svetoj liturgiji.
Šta vernik treba da učini na Krstopoklonu nedelju
Za pravoslavnog vernika ovaj dan nije samo liturgijsko sećanje na Krst, već prilika za lično preispitivanje i duhovno jačanje. Pre svega, vernik bi trebalo da prisustvuje svetoj liturgiji i pokloni se Časnom Krstu koji se iznosi na sredinu hrama. Taj čin poklonjenja nije samo spoljašnji obred, već izraz zahvalnosti Hristu koji je svojom žrtvom otvorio put spasenja.
Dobro je tog dana izgovoriti kratku molitvu pred Krstom, zahvaliti Bogu na svemu što nam daje i zamoliti za snagu da izdržimo iskušenja koja dolaze. Na taj način Krstopoklona nedelja postaje trenutak kada vernik ponovo pronalazi pravac, podsećajući se da put kroz post i kroz život, ma koliko ponekad bio težak, vodi ka radosti Vaskrsenja.
Blaženopočivši mitropolit crnogorsko-primorski u svojoj knjizi objasnio je da vegetarijanstvo i lekarski režimi ne mogu da zamene dublji smisao uzdržavanja i zašto pravi odnos prema hrani oblikuje telo, dušu i svakodnevni život.
Uz sasluženje sveštenstva i molitveno prisustvo episkopa Dositeja, profesora, studenata i brojnih vernika, u svetosavskom hramu na Vračaru, služena je drevna bogorodična himna koja se čita petkom tokom Velikog posta.
Nutricionista objašnjava koje namirnice čuvaju snagu organizma, dok iguman Hrizostom otkriva kako bi trebalo da izgledaju obroci vikendom kada je po Tipiku dozvoljeno ulje.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Bogosluženje ovog dana označava prelomni trenutak Velikog posta - vreme kada se pogled vernih sa ličnog pokajanja usmerava ka tajni Krsta i radosti Vaskrsenja, koja se sve jasnije nazire kako se praznik približava.
Pravoslavni vernici slave uspomenu na događaj kada se Sveti Teodor Tironski javio arhiepiskopu i otkrio tajni plan cara Julijana da hrišćane navede da tokom posta jedu hranu oskrnavljenu idolskim žrtvama.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.