Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Na obroncima Svete gore, gde se svakodnevica oblikuje molitvom i tihim poslušanjima, nastao je hleb koji monasi cene podjednako zbog ukusa i simbolike. Papaneza, jednostavan monaški hleb s prazilukom, decenijama je hranio bratstvo, dok se živelo skromno и nenametljivo, bez potrebe za dodatnim sastojcima koje nudi savremena kuhinja.
Iguman Onufrije Hilandarac sačuvao je staru svetogorsku praksu i zapisao recept koji spaja zemaljsko i duhovno: miris bilja iz manastirskog vrta, blag ukus kukuruza i toplinu rerne i pripremu u kojoj, kako kažu monasi, uvek ostane trag molitve. Svoje uputstvo objavio je u knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ jednostavno, baš kao što i priliči hlebu koji nosi pečat Svete gore.
Sastojci
Papaneza - posna varijanta
0,5 kg kukuruznog brašna
0,5 kg pšeničnog brašna
2 kesice suvog kvasca
4 deblja praziluka (samo beli delovi)
8 strukova mladog luka ili vlašca
pregršt peršuna
pregršt mirođije
2 dl maslinovog ulja
so
U jednoj činiji izmešaju se peršun, mirođija, mladi luk (ili vlašac) i praziluk, pa se sve posoli i ostavi da odstoji kako bi se spojile arome.
U drugoj činiji pomešaju se obe vrste brašna. Brašno se zamesi mlakom vodom, uz dodavanje kvasca i soli. Kada se testo poveže, umešaju se sastojci iz prve činije i sve se mesi dok se ne rasporedi ravnomerno. Testo treba da bude ređe, jer kukuruzno brašno zahteva više tečnosti.
Pleh se premaže uljem i pospe tankim slojem kukuruznog brašna kako bi se sprečilo lepljenje. Testo se izruči u pleh i ravnomerno poravna; debljina ne bi trebalo da prelazi jedan santimetar.
Rerna se kratko zagreje na 50°C kako bi testo naraslo, a potom se peče oko sat vremena na 200°C.
Papaneza - mrsna varijanta
U ovu varijantu dodaje se oko 300 g izgnječenog feta sira, kao i umućena jaja sa maslacem. Pošto jaja služe kao vezivno sredstvo, u mrsnoj verziji nije potreban kvasac, niti kukuruzno brašno. Ako je sir jače slan, so može da se izostavi.
Po želji, u testo se mogu dodati i druge vrste zelenog povrća, poput spanaća ili zelja.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.