Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Na obroncima Svete gore, gde se svakodnevica oblikuje molitvom i tihim poslušanjima, nastao je hleb koji monasi cene podjednako zbog ukusa i simbolike. Papaneza, jednostavan monaški hleb s prazilukom, decenijama je hranio bratstvo, dok se živelo skromno и nenametljivo, bez potrebe za dodatnim sastojcima koje nudi savremena kuhinja.
Iguman Onufrije Hilandarac sačuvao je staru svetogorsku praksu i zapisao recept koji spaja zemaljsko i duhovno: miris bilja iz manastirskog vrta, blag ukus kukuruza i toplinu rerne i pripremu u kojoj, kako kažu monasi, uvek ostane trag molitve. Svoje uputstvo objavio je u knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ jednostavno, baš kao što i priliči hlebu koji nosi pečat Svete gore.
Sastojci
Papaneza - posna varijanta
0,5 kg kukuruznog brašna
0,5 kg pšeničnog brašna
2 kesice suvog kvasca
4 deblja praziluka (samo beli delovi)
8 strukova mladog luka ili vlašca
pregršt peršuna
pregršt mirođije
2 dl maslinovog ulja
so
U jednoj činiji izmešaju se peršun, mirođija, mladi luk (ili vlašac) i praziluk, pa se sve posoli i ostavi da odstoji kako bi se spojile arome.
U drugoj činiji pomešaju se obe vrste brašna. Brašno se zamesi mlakom vodom, uz dodavanje kvasca i soli. Kada se testo poveže, umešaju se sastojci iz prve činije i sve se mesi dok se ne rasporedi ravnomerno. Testo treba da bude ređe, jer kukuruzno brašno zahteva više tečnosti.
Pleh se premaže uljem i pospe tankim slojem kukuruznog brašna kako bi se sprečilo lepljenje. Testo se izruči u pleh i ravnomerno poravna; debljina ne bi trebalo da prelazi jedan santimetar.
Rerna se kratko zagreje na 50°C kako bi testo naraslo, a potom se peče oko sat vremena na 200°C.
Papaneza - mrsna varijanta
U ovu varijantu dodaje se oko 300 g izgnječenog feta sira, kao i umućena jaja sa maslacem. Pošto jaja služe kao vezivno sredstvo, u mrsnoj verziji nije potreban kvasac, niti kukuruzno brašno. Ako je sir jače slan, so može da se izostavi.
Po želji, u testo se mogu dodati i druge vrste zelenog povrća, poput spanaća ili zelja.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Tokom ramazana ovaj jednostavan specijalitet od brašna i vrele vode ponovo se nalazi na stolu – meka vrilica prelivena toplim mlekom i maslom podseća koliko malo je potrebno za pravi domaći obrok.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.
Tokom ramazana ovaj jednostavan specijalitet od brašna i vrele vode ponovo se nalazi na stolu – meka vrilica prelivena toplim mlekom i maslom podseća koliko malo je potrebno za pravi domaći obrok.
Kada tipik nalaže post na vodi, ajvar se obično izostavlja sa trpeze jer se sprema sa uljem. Ipak, u monaškoj kuhinji postoji jednostavna varijanta „na vodi“ koja čuva puni ukus pečene paprike i poštuje pravila posta.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U besedi za četvrtak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovu silu koja ne samo što pobedjuje smrt, nego otvara put svakome ko veruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Prokopija Dekapolita po starom i Prepodobnog Teofana Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Pape Inćentija I, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.