Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Na obroncima Svete gore, gde se svakodnevica oblikuje molitvom i tihim poslušanjima, nastao je hleb koji monasi cene podjednako zbog ukusa i simbolike. Papaneza, jednostavan monaški hleb s prazilukom, decenijama je hranio bratstvo, dok se živelo skromno и nenametljivo, bez potrebe za dodatnim sastojcima koje nudi savremena kuhinja.
Iguman Onufrije Hilandarac sačuvao je staru svetogorsku praksu i zapisao recept koji spaja zemaljsko i duhovno: miris bilja iz manastirskog vrta, blag ukus kukuruza i toplinu rerne i pripremu u kojoj, kako kažu monasi, uvek ostane trag molitve. Svoje uputstvo objavio je u knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ jednostavno, baš kao što i priliči hlebu koji nosi pečat Svete gore.
Sastojci
Papaneza - posna varijanta
0,5 kg kukuruznog brašna
0,5 kg pšeničnog brašna
2 kesice suvog kvasca
4 deblja praziluka (samo beli delovi)
8 strukova mladog luka ili vlašca
pregršt peršuna
pregršt mirođije
2 dl maslinovog ulja
so
U jednoj činiji izmešaju se peršun, mirođija, mladi luk (ili vlašac) i praziluk, pa se sve posoli i ostavi da odstoji kako bi se spojile arome.
U drugoj činiji pomešaju se obe vrste brašna. Brašno se zamesi mlakom vodom, uz dodavanje kvasca i soli. Kada se testo poveže, umešaju se sastojci iz prve činije i sve se mesi dok se ne rasporedi ravnomerno. Testo treba da bude ređe, jer kukuruzno brašno zahteva više tečnosti.
Pleh se premaže uljem i pospe tankim slojem kukuruznog brašna kako bi se sprečilo lepljenje. Testo se izruči u pleh i ravnomerno poravna; debljina ne bi trebalo da prelazi jedan santimetar.
Rerna se kratko zagreje na 50°C kako bi testo naraslo, a potom se peče oko sat vremena na 200°C.
Papaneza - mrsna varijanta
U ovu varijantu dodaje se oko 300 g izgnječenog feta sira, kao i umućena jaja sa maslacem. Pošto jaja služe kao vezivno sredstvo, u mrsnoj verziji nije potreban kvasac, niti kukuruzno brašno. Ako je sir jače slan, so može da se izostavi.
Po želji, u testo se mogu dodati i druge vrste zelenog povrća, poput spanaća ili zelja.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 27. četvrtak po Duhovima pokazuje kako istina i ljubav oslobađaju od lažnih uticaja i vode ka unutrašnjem miru i duhovnom rastu.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.