Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Na obroncima Svete gore, gde se svakodnevica oblikuje molitvom i tihim poslušanjima, nastao je hleb koji monasi cene podjednako zbog ukusa i simbolike. Papaneza, jednostavan monaški hleb s prazilukom, decenijama je hranio bratstvo, dok se živelo skromno и nenametljivo, bez potrebe za dodatnim sastojcima koje nudi savremena kuhinja.
Iguman Onufrije Hilandarac sačuvao je staru svetogorsku praksu i zapisao recept koji spaja zemaljsko i duhovno: miris bilja iz manastirskog vrta, blag ukus kukuruza i toplinu rerne i pripremu u kojoj, kako kažu monasi, uvek ostane trag molitve. Svoje uputstvo objavio je u knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ jednostavno, baš kao što i priliči hlebu koji nosi pečat Svete gore.
Sastojci
Papaneza - posna varijanta
0,5 kg kukuruznog brašna
0,5 kg pšeničnog brašna
2 kesice suvog kvasca
4 deblja praziluka (samo beli delovi)
8 strukova mladog luka ili vlašca
pregršt peršuna
pregršt mirođije
2 dl maslinovog ulja
so
U jednoj činiji izmešaju se peršun, mirođija, mladi luk (ili vlašac) i praziluk, pa se sve posoli i ostavi da odstoji kako bi se spojile arome.
U drugoj činiji pomešaju se obe vrste brašna. Brašno se zamesi mlakom vodom, uz dodavanje kvasca i soli. Kada se testo poveže, umešaju se sastojci iz prve činije i sve se mesi dok se ne rasporedi ravnomerno. Testo treba da bude ređe, jer kukuruzno brašno zahteva više tečnosti.
Pleh se premaže uljem i pospe tankim slojem kukuruznog brašna kako bi se sprečilo lepljenje. Testo se izruči u pleh i ravnomerno poravna; debljina ne bi trebalo da prelazi jedan santimetar.
Rerna se kratko zagreje na 50°C kako bi testo naraslo, a potom se peče oko sat vremena na 200°C.
Papaneza - mrsna varijanta
U ovu varijantu dodaje se oko 300 g izgnječenog feta sira, kao i umućena jaja sa maslacem. Pošto jaja služe kao vezivno sredstvo, u mrsnoj verziji nije potreban kvasac, niti kukuruzno brašno. Ako je sir jače slan, so može da se izostavi.
Po želji, u testo se mogu dodati i druge vrste zelenog povrća, poput spanaća ili zelja.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Dok se informacije i napetosti šire brže nego ikada, pouka ruskog svetitelja otkriva jednostavan, a moćan način da mir počne u čoveku i zahvati ceo svet.
Kao nastojateljica manastira Ljubostinja više od trideset godina, ostavila je duhovno nasleđe tihe požrtvovanosti, koje ostaje večni putokaz za sve koji traže mir i utehu.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.