Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Na obroncima Svete gore, gde se svakodnevica oblikuje molitvom i tihim poslušanjima, nastao je hleb koji monasi cene podjednako zbog ukusa i simbolike. Papaneza, jednostavan monaški hleb s prazilukom, decenijama je hranio bratstvo, dok se živelo skromno и nenametljivo, bez potrebe za dodatnim sastojcima koje nudi savremena kuhinja.
Iguman Onufrije Hilandarac sačuvao je staru svetogorsku praksu i zapisao recept koji spaja zemaljsko i duhovno: miris bilja iz manastirskog vrta, blag ukus kukuruza i toplinu rerne i pripremu u kojoj, kako kažu monasi, uvek ostane trag molitve. Svoje uputstvo objavio je u knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ jednostavno, baš kao što i priliči hlebu koji nosi pečat Svete gore.
Sastojci
Papaneza - posna varijanta
0,5 kg kukuruznog brašna
0,5 kg pšeničnog brašna
2 kesice suvog kvasca
4 deblja praziluka (samo beli delovi)
8 strukova mladog luka ili vlašca
pregršt peršuna
pregršt mirođije
2 dl maslinovog ulja
so
U jednoj činiji izmešaju se peršun, mirođija, mladi luk (ili vlašac) i praziluk, pa se sve posoli i ostavi da odstoji kako bi se spojile arome.
U drugoj činiji pomešaju se obe vrste brašna. Brašno se zamesi mlakom vodom, uz dodavanje kvasca i soli. Kada se testo poveže, umešaju se sastojci iz prve činije i sve se mesi dok se ne rasporedi ravnomerno. Testo treba da bude ređe, jer kukuruzno brašno zahteva više tečnosti.
Pleh se premaže uljem i pospe tankim slojem kukuruznog brašna kako bi se sprečilo lepljenje. Testo se izruči u pleh i ravnomerno poravna; debljina ne bi trebalo da prelazi jedan santimetar.
Rerna se kratko zagreje na 50°C kako bi testo naraslo, a potom se peče oko sat vremena na 200°C.
Papaneza - mrsna varijanta
U ovu varijantu dodaje se oko 300 g izgnječenog feta sira, kao i umućena jaja sa maslacem. Pošto jaja služe kao vezivno sredstvo, u mrsnoj verziji nije potreban kvasac, niti kukuruzno brašno. Ako je sir jače slan, so može da se izostavi.
Po želji, u testo se mogu dodati i druge vrste zelenog povrća, poput spanaća ili zelja.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.