Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
U tišini manastira, gde dani posta oblikuju ritam svakodnevnog života, čuvaju se drevni recepti koji povezuju veru i tradiciju. Među njima, iz "Srbskog kuvara" jeromonaha Jeroteja Draganovića, ističe se manastirska čorba od rečne ribe – aromatična i savršena za dane posta i posne slavske trpeze kada je dozvoljena riba.
Ova čorba nije samo jelo; ona je most između prošlosti i sadašnjosti, između reke koja daruje ribu i duhovne discipline posta. Skoro svaki naš kraj uz reku ima svoj način pripreme riblje čorbe, koji se u mnogome razlikuje – negde je bistra poput supe, a negde gustine koja podseća na varivo. Takozvane "alaske" čorbe su uvek bistrije i kuvaju se na otvorenoj vatri, najčešće u kotlićima.
Sastojci
3,5–4 l vode
2 kg razne ribe (šaran, som, karaš, kečiga, štuka)
3–4 kg očišćenog crnog luka
2–3 krupno sečena paradajza
1 babura paprika
1 suva crvena paprika
1–2 kašike ulja
1 kašika aleve paprike
so, mrvljeni biber
lovorov list
1 dl belog vina
Priprema
U kotlić stavite sitno iseckani luk i naspite hladnu vodu. Kada voda uzavri, dodajte sve sastojke osim ribe i vina i pustite da kuvaju na jakoj vatri.
Kada luk sasvim omekša, dodajte komad po komad pripremljene ribe – prvo veće, zatim sitnije. Po potrebi dosolite i, kada provri, dodajte vino. Povremeno skidajte penu. Vatra se utiša i čorba treba tiho da vri. Tek pri kraju kuvanja dodaje se ikra ili mlečac, ako ih imate. Dok se oseća miris vina u pari, čorba ne treba da se sklanja sa vatre. Riba se kuva najviše pola sata, nakon čega se čorba sklanja sa vatre.
Freepik
Manastirska čorba od rečne ribe
Jača riblja čorba
Ako želite hranljivu i jaku čorbu, postupite ovako: na istu količinu vode i luka kao kod osnovne čorbe, kada voda uzavri, dodajte sitne očišćene ribe, a zatim sve repove i glave od krupnije ribe. Kuvajte na jakoj vatri dok se meso ne počne odvajati od kostiju.
Kada je riba skoro raskuvana, pažljivo ocedite čorbu, a sitnu ribu i glave odvojite (ribari ih obično bacaju). Kotlić operite i poređajte krupno sečenu ribu, dodajte nekoliko zelenih paprika, a po želji i jednu ljutu suvu papriku koja tokom kuvanja ostaje cela. Zatim stavite svež krupno seckani paradajz, malo mlevenog bibera i jedan lovorov list. Prelijte sa 1–2 kašike ulja.
Topla čorba od prethodnog kuvanja lagano se sipa u kotlić iznad vatre i pusti da tiho vri. Čorba se ne meša, već se samo prodrma ili zavrti kotlić. Tokom kuvanja dodajte malo belog vina, a ukoliko je riba masna, skidajte masnoću zajedno sa penom. Riba ne sme da se raskuva.
Kvalitet čorbe proverava se ovako: iznad kotlića raširite šaku da se ovlaži od pare, potom mahanjem ohladite dlan i stisnite šaku. Ako se dlan lepi, čorba je gotovo gotova; ako ne, kuvajte još. Sa čorbom se služe široki rezanci kuvani na vodi ili knedle od običnog testa. Čorba je bistra, aromatična i ne masna.
Jedan stariji vojvođanski kuvar napominje:
- Od malo ribe i od posnih riba nikada ne može biti dobra čorba.
Danas se kod alasa ova čorba retko priprema, a u restoranima se gotovo uopšte ne može probati. Najčešće se služe jake začinjene čorbe od ribe lošeg kvaliteta, sa puno aleve paprike, paradajza i ponekad zaprškom. Svaki kuvar treba da zna: riba, ma kako bila spremana, ne ide sa zaprškom.
Recept iz 1855. godine jeromonaha Jeroteja otkriva kako jednostavni sastojci mogu stvoriti jelo puno domaće topline i tradicije – idealno za dane koji nisu posni.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Kroz predavanja, izložbe, recitale i svečane akademije, od 22. do 31. januara publika svih uzrasta učestvovaće u očuvanju i živom svedočenju svetosavskog nasleđa.
Pravoslavno učenje naglašava da Bog dopušta iskušenja radi duhovne koristi čoveka, jer se upravo u trenucima bola i nemoći najjasnije pokazuje stanje ljudske vere.
Od dečaka koji se suprotstavio zabrani posta do arhijereja sa najdužim stažom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi – podizao je hramove tamo gde ih nije bilo, vratio mošti Svetog vladike Nikolaja u otadžbinu i ostavio delo koje i danas živi.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Otkrijte kako tikvica, heljdino mleko i sveže zelje u Stojkinoj izlevuši postaju hranljivo, postno jelo koje hrani telo i dušu, donoseći toplinu i snagu u svakom zalogaju.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.