Freepik/timolinaOsvežavajuća obrok-salata, idealna za dane posta kada je dozvoljena riba
U danima posta kada je dozvoljena riba, ovaj jednostavan, a raskošan manastirski recept donosi savršenu ravnotežu ukusa i duhovnog mira — lagano, osvežavajuće i blagotvorno za telo i srce.
U duhu jednostavnosti i uzdržanja, kakvi priliče manastirskom trpeznom poretku, ova salata osvežava i jača telo upravo onda kada mu je to najpotrebnije — u danima posta na ribi. Spoj sočnog pečenog lososa, hrskave zelene salate i osvežavajuće limete čini ovu salatu savršenim obrokom koji zadovoljava sve postne smernice, ali i oplemenjuje estetski i ukusni duh monaške kuhinje. Ovo nije samo salata — to je poziv na mir, zahvalnost i zdravu meru u svemu.
Sastojci (za 2 osobe):
200 g fileta lososa
100 g mešavine zelene salate
8–10 cherry paradajza
pola šolje blanširanog graška
pola limete (isečene na kriške)
1 kašičica crnog susama
so i biber po ukusu
maslinovo ulje
sok od 1 limete (za dresing)
1 kašičica senfa (opciono)
1 kašičica meda (opciono)
Freepik/timolina
Osvežavajuća obrok-salata, idealna za dane posta kada je dozvoljena riba
Priprema:
Losos:
Posolite i pobiberite filete lososa. Pecite ih na malo maslinovog ulja po 2–3 minuta sa svake strane, dok ne dobiju zlatno-smeđu boju. Kada se ohlade, isecite ih na manje kockice.
Povrće:
Operite i pažljivo osušite zelenu salatu. Čeri paradajze isecite na polovine. Ukoliko koristite svež grašak, kratko ga blanširajte.
Dresing:
U maloj činiji sjedinite sok od limete, dve kašike maslinovog ulja, med i senf (može i bez meda). Posolite i pobiberite po ukusu, pa dobro promešajte da se sastojci sjedine.
Serviranje:
U velikoj činiji nežno pomešajte zelenu salatu, paradajz, grašak i komade lososa. Prelijte dresingom i pospite crnim susamom. Za završni dodir, dekorativno rasporedite kriške limete po vrhu salate radi dodatne svežine.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Bez trunke suvišne masnoće, a punog ukusa i mira – zapečeni plavi patlidžani sa jajima i fetom, po blagoslovenom receptu igumana manastira Svetog Pavla, donose tišinu trpeze i toplinu doma u svakom zalogaju.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima