U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
U našim krajevima riba se najčešće sprema pržena, pečena na roštilju ili kao riblja čorba bogatog ukusa i mirisa. Ipak, postoje trenuci kada duša zatreperi za nečim tihim, toplim i nežnim — posebno u dane posta kada je riba dozvoljena. Tada trpeza može da zablista jednostavnošću i blagodaću manastirskih kuhinja, gde se i najobičniji sastojci pretvaraju u zalogaje svetlosti. Jedan takav recept donosi kuvanu ribu s mladim krompirom i mirisnom mirođijom — jelo koje ne zasenjuje raskošom, ali uzdiže dušu mirom koji ostavlja. Spremano s ljubavlju i blagom tišinom, ovo jelo nudi nežan podsetnik da se i u kuvanom obroku može osetiti dodir neba.
Sastojci:
oko 500 g ribe (najbolje bakalar, šaran, jegulja, som ili deverika)
30 ml maslinovog ulja
1 manji praziluk, isečen na kolutove
300 g mladih šargarepa, isečenih na komade
400 g mladog krompira, isečenog na komade
1 litar ribljeg ili povrtnog bujona (supe)
so i biber
sveže seckana mirođija
Shutterstock/Jacek Chabraszewski
Možete dodati i malo limunovog soka - on će lepo uravnotežiti masnoću, ukoliko koristite masniju ribu
Priprema:
Najpre očistite ribu. Utrljajte kožu solju kako biste uklonili sluz, pa je potom isecite na komade debljine 2–3 cm. Ostavite sa strane.
U loncu s debljim dnom, na malo maslinovog ulja, dinstajte praziluk i šargarepu. Koristite nižu temperaturu i nemojte ih pržiti, već samo dinstajte najmanje 5 minuta, kako bi povrće poprimilo slatkast ukus kuvanja u ulju.
Zatim dodajte bujon i pustite da proključa. Dodajte krompir i kuvajte oko 5 minuta. Nakon toga ubacite komade ribe i kuvajte još oko 10 minuta, ili dok krompir ne omekša, a riba ne bude potpuno kuvana.
Začinite čorbu solju i biberom po ukusu. Po želji, možete dodati i malo limunovog soka — on će lepo uravnotežiti masnoću, naročito ako koristite jegulju. Prilikom serviranja, obilno pospite sveže seckanom mirođijom.
Post nije odricanje od ukusa, već uzdržanje od neumerenosti i stomakougađanja, zato vam donosimo recept za mekane i sočne krompir-knedle i savete kako ih najbolje poslužiti.
Spoj jednostavnih sastojaka i savršenih začina donosi jelo koje greje dušu i osvaja nepca – otkrijte recept koji će postati vaš novi omiljeni specijalitet!
U skromnosti kukuruznog zrna i jednostavnosti pripreme krije se bogatstvo koje je vekovima grejalo trpeze naših predaka, a danas, u vreme posta, podseća da se najdublja uteha često nalazi u najskromnijem obroku.
Ovaj čuveni posni prilog nezaobilazan je deo praznične trpeze za Blagovesti. Otkrivamo kako da vam skordalija uvek uspe – da bude vazdušasta, lagana i bogata ukusom, kao sa Svete Gore.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.