Otkrijte kako monasi iz Hilandara pripremaju jedno od najukusnijih jela pravoslavne trpeze – bogato, mirisno i hranljivo, idealno za svaku priliku.
U molitvenom ritmu svetogorskog manastira Hilandar, gde svaka reč i svaki pokret odišu smirenošću, nastao je recept za suve punjene paprike koji osvaja ne samo duhovnom simbolikom, već i bogatstvom ukusa. Ovaj drevni manastirski specijalitet, pripremljen sa ljubavlju i poštovanjem prema postu, ne samo da hrani telo, već uzdiže i duh.
Suve paprike, vekovima prisutne na pravoslavnoj trpezi, u ovom receptu dobijaju posebnu dimenziju – postaju izvanredno jelo puno ukusa, hranljivo i lagano, a istovremeno dovoljno raskošno da zadovolji i najistančanija nepca.
Recept oca Gavrila iz Hilandara otkriva tajne pripreme ovog specijaliteta:
Sastojci:
20-ak suvih paprika sa venca, većih
1/2 šolje pirinča (može i integralni)
1,5 šolja sojinih ljuspica (šolja od 300 ml)
1/2 šolje ječmenih pahuljica
1/2 šolje suncokretovog semena
1 glavica crnog luka
1 struk praziluka
1-2 čena belog luka
1 kašičica slatke crvene paprike i, po želji, 1 kašičica ljute crvene paprike
1 kašika brašna
5 dl soka od paradajza (po mogućnosti domaćeg)
so, biber, suvi začin, ulje
Shutterstock/emretunc57
Priprema:
Paprike dobro operite, prelijte sa 1 litar ključale vode, poklopite i ostavite da se natapaju.
Na malo ulja propržite sitno seckanu glavicu crnog luka. Kada omekša, dodajte praziluk i beli luk, takođe sitno seckane. Sojine ljuspice i ječmene pahuljice prethodno potopite u mlaku vodu, isperite, ocedite i dodajte u luk. Dodajte i seme suncokreta, začine i pirinač. Kratko propržite pa dodajte crvenu papriku.
Pripremljenom smesom napunite paprike i zatvorite ih kolutom krompira ili komadićem paradajza. Paprike prelijte smesom od jedne kašike brašna razmućene u malo vode, sa dodatkom 6 dl vode, 5 dl soka od paradajza i 1 dl ulja. Kuvajte poklopljeno na laganoj vatri oko 60 minuta.
Ove paprike su prava riznica zdravlja i ukusa – sojine ljuspice obogaćuju ih biljnim proteinima, ječmene pahuljice daju nežnu teksturu, a suncokretovo seme donosi blag orašasti ton. Miris crnog i belog luka, u kombinaciji sa prazilukom, daje jelu punu aromu, dok paradajz i crvena paprika donose boju i blagu kiselost koja osvežava nepce.
Suve punjene paprike oca Gavrila nisu samo jelo – one su priča o trudu, molitvi i zahvalnosti, simbol postojanosti i jednostavne radosti koja se može pronaći u skromnosti. Kada ih poslužite na trpezi, unosite duh svetogorskog manastira u svoj dom.
Uz pravi recept, post na vodi postaje prava gozba! Isprobajte ukusne i hranljive punjene paprike koje će obogatiti vašu trpezu i uneti novu dimenziju u posnu ishranu.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uz malo truda i ljubavi, post postaje gozba! Isprobajte recept za sočne posne pljeskavice koje će obogatiti vašu trpezu i doneti vam istinsku gastronomsku radost.
Spoj prirodnih sastojaka, voćne svežine i blagotvornih orašastih plodova donosi posnu poslasticu koja hrani i telo i dušu. Isprobajte recept koji oduševljava jednostavnošću i bogatstvom ukusa!
Savršena kombinacija krompira, kiselih krastavaca i začina čini ovo jelo ne samo laganim i zdravim, već i bogatog, raskošnog ukusa – idealnog za dane posta i porodična okupljanja.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Poslednje nedelje Velikog posta donose izazove, ali i priliku za duhovnu snagu i telesnu obnovu. Saznajte kako raznovrsna ishrana i pažljivost mogu učiniti ovaj period još snažnijim i blagoslovenijim.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
Post nije odricanje od ukusa, već uzdržanje od neumerenosti i stomakougađanja, zato vam donosimo recept za mekane i sočne krompir-knedle i savete kako ih najbolje poslužiti.
Isprobajte specijalitet koji spaja sočnu belu ribu sa pečenim povrćem punim ukusa i zdravlja. Idealno rešenje za brzu pripremu ručka ili večere, uz sastojke koje već imate kod kuće.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.