Isprobajte specijalitet koji spaja sočnu belu ribu sa pečenim povrćem punim ukusa i zdravlja. Idealno rešenje za brzu pripremu ručka ili večere, uz sastojke koje već imate kod kuće.
Sastojci:
2 fileta bele ribe (oslić, bakalar ili brancin)
2-3 šargarepe, isečene na štapiće
3 krompira, isečena na kriške
1 manji komorač, isečen na komade
2 kašike maslinovog ulja
So i biber po ukusu
Začinsko bilje (mirođija ili peršun, svež)
Prstohvat crvene ljute paprike (opciono)
1 čen belog luka, sitno iseckan
1 kašičica sušenog timijana (ili svežeg ako imate)
2 limete ili limuna
freepik
Uvek birajte sveže povrće, zbog punijeg ukusa
Priprema:
Rernu zagrejte na 200 stepeni. Krompir, šargarepu i komorač poređajte na pleh obložen papirom za pečenje. Povrće posolite, pobiberite, pospite timijanom i prelijte maslinovim uljem. Dobro promešajte da se svi sastojci sjedine. Pecite u zagrejanoj rerni oko 20 minuta dok povrće ne omekša i počne da dobija zlatnu boju.
Dok se povrće peče, filete ribe posolite, pobiberite i premažite ih maslinovim uljem. Prelijte ih svežim sokom od jedne limete i pospite sitno seckanim belim lukom. Po želji, dodajte prstohvat crvene ljute paprike za malo pikantnosti.
Nakon 20 minuta, izvadite pleh sa povrćem iz rerne i poređajte filete ribe preko. Dodajte kolutove limete oko ribe i povrća. Vratite pleh u rernu i nastavite pečenje još 15-20 minuta, dok riba ne bude skroz pečena, a povrće lepo karamelizovano. Izvadite iz rerne, pospite sveže seckanom mirođijom ili peršunom. Poslužite odmah uz dodatak još malo svežeg soka od limete po želji.
Recept mati Anastasije okrepljuje sestrinstvo Manastira Rukumija, a sigurno će očarati i sve ljubitelje brzih i laganih obroka. Ove tikvice su savršena kombinacija svežine i hrskavosti, idealne za laganu večeru ili dodatak svakom obroku.
Nedavna istraživanja otkrivaju alarmantne nivoe žive u konzerviranoj tunjevini širom Evrope, što je iniciralo hitne zahteve za strožim regulativama da bi se zaštitili potrošači i osiguralo javno zdravlje.
Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni.
Rešenje Fanara kojim potvrđuje presudu za koju je sam priznao da je nepravedna pokrenula je talas nezadovoljstva, dok se iza crkvenih zidina vodi tiha, ali sudbonosna borba između savesti, vere i moći.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Tradicionalni recept sa svetog brda Atosa, sjedinjuje ukus leblebije sa aromom crnog luka, bibera, tucane paprike, peršuna i bosiljka, a kombinacija senfa i maslinovog ulja dodaje dodatnu raskoš.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.