Nedavna istraživanja otkrivaju alarmantne nivoe žive u konzerviranoj tunjevini širom Evrope, što je iniciralo hitne zahteve za strožim regulativama da bi se zaštitili potrošači i osiguralo javno zdravlje.
Istraživanje nevladinih organizacija Bloom i Foodwatch, koje je nedavno objavljeno, pokrenulo je uzbunu širom Evrope zbog visokih nivoa žive u konzervisanoj tunjevini, pozivajući na hitne mere za zaštitu potrošača. Nakon testiranja 148 konzervi tunjevine u pet evropskih zemalja: Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Španiji i Italiji, istraživači su otkrili da je svaki uzorak bio kontaminiran živom, supstancom koja predstavlja ozbiljnu pretnju po zdravlje.
Istraživanje pokazuje da je više od 50% analiziranih konzervi imalo nivo žive iznad maksimalno dozvoljene granice postavljene za većinu drugih vrsta riba (0,3 mg/kg), dok trenutno važeća evropska regulativa za tunjevinu dozvoljava tri puta veću količinu žive (1 mg/kg). Ova odstupanja, upozoravaju iz organizacija, nisu utemeljena na zdravstvenim standardima, već na želji da se osigura plasman što većeg dela proizvedene tunjevine na tržište.
„Maksimalni sadržaj žive u tunjevini određen je prema postojećem nivou kontaminacije, a ne prema rizicima koje živa predstavlja za ljudsko zdravlje,“ navodi se u izveštaju, prenosi grčki pravoslavni sajt "Vima Orthodoxias", ističući da je trenutna granica prilagođena kako bi omogućila prodaju 95% dostupnih zaliha ove popularne namirnice.
Shutterstock
Maksimalni sadržaj žive u tunjevini određen je prema postojećem nivou kontaminacije, a ne prema rizicima koje živa predstavlja za ljudsko zdravlje
Živa, poznata po svojoj toksičnosti, uglavnom dospeva u okeane kroz atmosferske naslage, najčešće zbog emisija termoelektrana na ugalj. U vodi, živa se meša sa bakterijama i prelazi u metil-živinu, još opasniji derivat. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstava živu među deset najzabrinjavajućih hemikalija za javno zdravlje, ističući da njena konzumacija može izazvati neurološke i ponašajne poremećaje.
„Nijedan zdravstveni razlog ne opravdava ovo odstupanje. Živa u tunjevini nije manje toksična nego u drugim vrstama hrane; bitna je samo koncentracija,“ upozoravaju Bloom i Foodwatch, nazivajući situaciju „pravim skandalom za javno zdravlje“. Iz ovih organizacija zahtevaju hitno usklađivanje maksimalno dozvoljenih nivoa žive sa strožim limitima (0,3 mg/kg), kao i pojačavanje regulatornih propisa.
Evropska komisija sada se suočava sa sve većim pritiscima da ažurira standarde za ovu vrstu proizvoda, dok nevladine organizacije apeluju na distributere i prodajne lance da uklone sa tržišta sve proizvode koji premašuju predložene granice. "Odlučni smo u tome da potrošači imaju pristup tunjevini koja ne predstavlja opasnost po njihovo zdravlje," naglašava Kamij Dorioz, direktorka kampanja Foodwatcha.
Dok se čeka reakcija vlasti i proizvođača, ovo otkriće još jednom podseća koliko je važno informisati javnost i preduzeti korake za smanjenje izloženosti živi kroz ishranu, posebno uoči Božićnog posta, kada se povećava procenat konzumacije ribe, uključujući i konzerviranu tunjevinu.
Ovaj delikatesan namaz spaja bogate ukuse svežeg povrća, ribe i maslinovog ulja sa osvežavajućim dodirom limuna, stvarajući savršen dodatak za prepečeni hleb ili slane korpice.
Uživajte u autentičnom receptu svetogorskih monaha uz ovaj jednostavan i ukusan obrok od ribe i pirinča u kom se savršeno nadopunjuju ukusi pažljivo odabranih začina.
Uzdržanje je samo duhovni podvig koji vodi ka čistoći kroz molitvu, sećanje na Hristove patnje i borbu protiv zlih dela. Sreda nas podseća na Judinu izdaju, a petak na Hristovo raspeće.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.