Nedavna istraživanja otkrivaju alarmantne nivoe žive u konzerviranoj tunjevini širom Evrope, što je iniciralo hitne zahteve za strožim regulativama da bi se zaštitili potrošači i osiguralo javno zdravlje.
Istraživanje nevladinih organizacija Bloom i Foodwatch, koje je nedavno objavljeno, pokrenulo je uzbunu širom Evrope zbog visokih nivoa žive u konzervisanoj tunjevini, pozivajući na hitne mere za zaštitu potrošača. Nakon testiranja 148 konzervi tunjevine u pet evropskih zemalja: Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Španiji i Italiji, istraživači su otkrili da je svaki uzorak bio kontaminiran živom, supstancom koja predstavlja ozbiljnu pretnju po zdravlje.
Istraživanje pokazuje da je više od 50% analiziranih konzervi imalo nivo žive iznad maksimalno dozvoljene granice postavljene za većinu drugih vrsta riba (0,3 mg/kg), dok trenutno važeća evropska regulativa za tunjevinu dozvoljava tri puta veću količinu žive (1 mg/kg). Ova odstupanja, upozoravaju iz organizacija, nisu utemeljena na zdravstvenim standardima, već na želji da se osigura plasman što većeg dela proizvedene tunjevine na tržište.
„Maksimalni sadržaj žive u tunjevini određen je prema postojećem nivou kontaminacije, a ne prema rizicima koje živa predstavlja za ljudsko zdravlje,“ navodi se u izveštaju, prenosi grčki pravoslavni sajt "Vima Orthodoxias", ističući da je trenutna granica prilagođena kako bi omogućila prodaju 95% dostupnih zaliha ove popularne namirnice.
Shutterstock
Maksimalni sadržaj žive u tunjevini određen je prema postojećem nivou kontaminacije, a ne prema rizicima koje živa predstavlja za ljudsko zdravlje
Živa, poznata po svojoj toksičnosti, uglavnom dospeva u okeane kroz atmosferske naslage, najčešće zbog emisija termoelektrana na ugalj. U vodi, živa se meša sa bakterijama i prelazi u metil-živinu, još opasniji derivat. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstava živu među deset najzabrinjavajućih hemikalija za javno zdravlje, ističući da njena konzumacija može izazvati neurološke i ponašajne poremećaje.
„Nijedan zdravstveni razlog ne opravdava ovo odstupanje. Živa u tunjevini nije manje toksična nego u drugim vrstama hrane; bitna je samo koncentracija,“ upozoravaju Bloom i Foodwatch, nazivajući situaciju „pravim skandalom za javno zdravlje“. Iz ovih organizacija zahtevaju hitno usklađivanje maksimalno dozvoljenih nivoa žive sa strožim limitima (0,3 mg/kg), kao i pojačavanje regulatornih propisa.
Evropska komisija sada se suočava sa sve većim pritiscima da ažurira standarde za ovu vrstu proizvoda, dok nevladine organizacije apeluju na distributere i prodajne lance da uklone sa tržišta sve proizvode koji premašuju predložene granice. "Odlučni smo u tome da potrošači imaju pristup tunjevini koja ne predstavlja opasnost po njihovo zdravlje," naglašava Kamij Dorioz, direktorka kampanja Foodwatcha.
Dok se čeka reakcija vlasti i proizvođača, ovo otkriće još jednom podseća koliko je važno informisati javnost i preduzeti korake za smanjenje izloženosti živi kroz ishranu, posebno uoči Božićnog posta, kada se povećava procenat konzumacije ribe, uključujući i konzerviranu tunjevinu.
Ovaj delikatesan namaz spaja bogate ukuse svežeg povrća, ribe i maslinovog ulja sa osvežavajućim dodirom limuna, stvarajući savršen dodatak za prepečeni hleb ili slane korpice.
Uživajte u autentičnom receptu svetogorskih monaha uz ovaj jednostavan i ukusan obrok od ribe i pirinča u kom se savršeno nadopunjuju ukusi pažljivo odabranih začina.
Uzdržanje je samo duhovni podvig koji vodi ka čistoći kroz molitvu, sećanje na Hristove patnje i borbu protiv zlih dela. Sreda nas podseća na Judinu izdaju, a petak na Hristovo raspeće.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka telesnom zdravlju i duhovnom miru, otkrivajući kako post i povratak prirodnim vrednostima mogu osloboditi organizam od otrova modernog života.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.