Nedavna istraživanja otkrivaju alarmantne nivoe žive u konzerviranoj tunjevini širom Evrope, što je iniciralo hitne zahteve za strožim regulativama da bi se zaštitili potrošači i osiguralo javno zdravlje.
Istraživanje nevladinih organizacija Bloom i Foodwatch, koje je nedavno objavljeno, pokrenulo je uzbunu širom Evrope zbog visokih nivoa žive u konzervisanoj tunjevini, pozivajući na hitne mere za zaštitu potrošača. Nakon testiranja 148 konzervi tunjevine u pet evropskih zemalja: Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Španiji i Italiji, istraživači su otkrili da je svaki uzorak bio kontaminiran živom, supstancom koja predstavlja ozbiljnu pretnju po zdravlje.
Istraživanje pokazuje da je više od 50% analiziranih konzervi imalo nivo žive iznad maksimalno dozvoljene granice postavljene za većinu drugih vrsta riba (0,3 mg/kg), dok trenutno važeća evropska regulativa za tunjevinu dozvoljava tri puta veću količinu žive (1 mg/kg). Ova odstupanja, upozoravaju iz organizacija, nisu utemeljena na zdravstvenim standardima, već na želji da se osigura plasman što većeg dela proizvedene tunjevine na tržište.
„Maksimalni sadržaj žive u tunjevini određen je prema postojećem nivou kontaminacije, a ne prema rizicima koje živa predstavlja za ljudsko zdravlje,“ navodi se u izveštaju, prenosi grčki pravoslavni sajt "Vima Orthodoxias", ističući da je trenutna granica prilagođena kako bi omogućila prodaju 95% dostupnih zaliha ove popularne namirnice.
Shutterstock
Maksimalni sadržaj žive u tunjevini određen je prema postojećem nivou kontaminacije, a ne prema rizicima koje živa predstavlja za ljudsko zdravlje
Živa, poznata po svojoj toksičnosti, uglavnom dospeva u okeane kroz atmosferske naslage, najčešće zbog emisija termoelektrana na ugalj. U vodi, živa se meša sa bakterijama i prelazi u metil-živinu, još opasniji derivat. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstava živu među deset najzabrinjavajućih hemikalija za javno zdravlje, ističući da njena konzumacija može izazvati neurološke i ponašajne poremećaje.
„Nijedan zdravstveni razlog ne opravdava ovo odstupanje. Živa u tunjevini nije manje toksična nego u drugim vrstama hrane; bitna je samo koncentracija,“ upozoravaju Bloom i Foodwatch, nazivajući situaciju „pravim skandalom za javno zdravlje“. Iz ovih organizacija zahtevaju hitno usklađivanje maksimalno dozvoljenih nivoa žive sa strožim limitima (0,3 mg/kg), kao i pojačavanje regulatornih propisa.
Evropska komisija sada se suočava sa sve većim pritiscima da ažurira standarde za ovu vrstu proizvoda, dok nevladine organizacije apeluju na distributere i prodajne lance da uklone sa tržišta sve proizvode koji premašuju predložene granice. "Odlučni smo u tome da potrošači imaju pristup tunjevini koja ne predstavlja opasnost po njihovo zdravlje," naglašava Kamij Dorioz, direktorka kampanja Foodwatcha.
Dok se čeka reakcija vlasti i proizvođača, ovo otkriće još jednom podseća koliko je važno informisati javnost i preduzeti korake za smanjenje izloženosti živi kroz ishranu, posebno uoči Božićnog posta, kada se povećava procenat konzumacije ribe, uključujući i konzerviranu tunjevinu.
Ovaj delikatesan namaz spaja bogate ukuse svežeg povrća, ribe i maslinovog ulja sa osvežavajućim dodirom limuna, stvarajući savršen dodatak za prepečeni hleb ili slane korpice.
Uživajte u autentičnom receptu svetogorskih monaha uz ovaj jednostavan i ukusan obrok od ribe i pirinča u kom se savršeno nadopunjuju ukusi pažljivo odabranih začina.
Uzdržanje je samo duhovni podvig koji vodi ka čistoći kroz molitvu, sećanje na Hristove patnje i borbu protiv zlih dela. Sreda nas podseća na Judinu izdaju, a petak na Hristovo raspeće.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka telesnom zdravlju i duhovnom miru, otkrivajući kako post i povratak prirodnim vrednostima mogu osloboditi organizam od otrova modernog života.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Porodični dom trebalo bi da bude mesto u kojem dete uči da ljubav nije samo reč, već i spremnost da se oprosti, pomogne, sasluša i podnese teret drugoga.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.