KOJA SE SVE ISKUŠENJA NAMEĆU PRED VERNIKE TOKOM POSTA: Otac Grigorije upozorava - kupujemo, a prodajemo dušu
Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka telesnom zdravlju i duhovnom miru, otkrivajući kako post i povratak prirodnim vrednostima mogu osloboditi organizam od otrova modernog života.
U svetu brzog tempa, prekomerne potrošnje i čestih iskušenja, retko se osvrćemo na jednostavne, ali duboke istine koje nas mogu usmeriti ka unutrašnjem miru i telesnom zdravlju. Međutim, reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka skladnom životu kroz post i povratak prirodnim vrednostima:
- Kada se hranimo biljnom hranom postajemo mirniji i spokojniji. Životinje poput slona, konja, bika, koje su poznate po svojoj snazi, ne jedu meso, pa imaju snage. Znači da u biljnoj hrani ima svega što je potrebno da se tako krupan organizam održi u snazi - govorio je arhimandrit Amvrosije Jurasov, koji se upokojio 2021. godine, ostavivši za sobom bogato duhovno nasleđe koje i dalje inspiriše mnoge vernike širom pravoslavnog sveta.
- A danas ne držimo postove, zato nema zdravlja. Hrana jede čoveka. Odatle glavobolja, pritisak, oticanje nogu, i bolesti srca. Organizam je pun otrova - dodao je otac Amvrosije.

Ove njegove reči ne samo da ukazuju na značaj posta, već nas podsećaju na osnovnu duhovnu filozofiju pravoslavlja – telesno zdravlje i duhovno blagostanje su neraskidivo povezani. Kada zanemarimo post, otvaramo vrata ne samo telesnim bolestima, već i unutrašnjem nemiru.
Pravoslavni post nije samo uzdržavanje od određene vrste hrane; to je uzvišeni čin duhovnog pročišćenja i discipline. Arhimandrit Amvrosije ističe da biljna hrana donosi mir i spokoj, a moderan čovek, opterećen preteranom konzumacijom prerađene hrane, gubi ne samo fizičko zdravlje, već i duhovni balans. Njegova metafora „hrana jede čoveka“ duboko oslikava kako nepravilna ishrana iscrpljuje čovekov organizam, puneći ga otrovima i izazivajući razne bolesti.

Poredeći čoveka sa biljojedima, arhimandrit nam ukazuje na snagu koja dolazi iz prirodne, biljne hrane. Ove životinje, iako se hrane jednostavno, simbol su snage i izdržljivosti. Njihov primer nas poziva da se zapitamo: šta nas u današnjem vremenu sprečava da pronađemo zdravlje i mir kroz prirodan pristup ishrani?
Reči arhimandrita Amvrosija su poziv na povratak iskonskim vrednostima – jednostavnosti, skromnosti i discipline. One nas podsećaju da je zdravlje Božji dar koji moramo negovati ne samo kroz molitvu, već i kroz svesan izbor onoga što unosimo u svoj organizam.
Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Istiniti post je, kaže Sveti Teodor Studit, otrgnuće od svakog zla, a meru strogog uzdržanja čini to da nemamo ni jednu strast.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Nedavna istraživanja otkrivaju alarmantne nivoe žive u konzerviranoj tunjevini širom Evrope, što je iniciralo hitne zahteve za strožim regulativama da bi se zaštitili potrošači i osiguralo javno zdravlje.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Ukusna i hranljiva alternativa klasičnom sosu, spoj sočiva, začina i paradajz sosa donosi bogatstvo ukusa i savršen balans tokom posta.
Od ljubičastog kupusa do bebi spanaća: recept koji traje manje od 2 minuta pripreme i idealan je za praznični ili posni obrok.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
Pravoslavna vera uči da čovek nikad nije prepušten sam sebi, naročito u trenucima najtežih iskušenja.
Ako nekome Bog ne podari decu, to ne znači da je taj nedostojan, naglašava otac Ananije.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 5. sedmice po Duhovima otvara se slika čoveka koji čini sve što može, ali poslednji korak ostaje izvan njegove vlasti.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Ako nekome Bog ne podari decu, to ne znači da je taj nedostojan, naglašava otac Ananije.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Islam se temelji na verovanje u anđele, od kojih su mnogi zajednički sa judaizmom i hrišćanstvom.