KOJA SE SVE ISKUŠENJA NAMEĆU PRED VERNIKE TOKOM POSTA: Otac Grigorije upozorava - kupujemo, a prodajemo dušu
Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka telesnom zdravlju i duhovnom miru, otkrivajući kako post i povratak prirodnim vrednostima mogu osloboditi organizam od otrova modernog života.
U svetu brzog tempa, prekomerne potrošnje i čestih iskušenja, retko se osvrćemo na jednostavne, ali duboke istine koje nas mogu usmeriti ka unutrašnjem miru i telesnom zdravlju. Međutim, reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka skladnom životu kroz post i povratak prirodnim vrednostima:
- Kada se hranimo biljnom hranom postajemo mirniji i spokojniji. Životinje poput slona, konja, bika, koje su poznate po svojoj snazi, ne jedu meso, pa imaju snage. Znači da u biljnoj hrani ima svega što je potrebno da se tako krupan organizam održi u snazi - govorio je arhimandrit Amvrosije Jurasov, koji se upokojio 2021. godine, ostavivši za sobom bogato duhovno nasleđe koje i dalje inspiriše mnoge vernike širom pravoslavnog sveta.
- A danas ne držimo postove, zato nema zdravlja. Hrana jede čoveka. Odatle glavobolja, pritisak, oticanje nogu, i bolesti srca. Organizam je pun otrova - dodao je otac Amvrosije.

Ove njegove reči ne samo da ukazuju na značaj posta, već nas podsećaju na osnovnu duhovnu filozofiju pravoslavlja – telesno zdravlje i duhovno blagostanje su neraskidivo povezani. Kada zanemarimo post, otvaramo vrata ne samo telesnim bolestima, već i unutrašnjem nemiru.
Pravoslavni post nije samo uzdržavanje od određene vrste hrane; to je uzvišeni čin duhovnog pročišćenja i discipline. Arhimandrit Amvrosije ističe da biljna hrana donosi mir i spokoj, a moderan čovek, opterećen preteranom konzumacijom prerađene hrane, gubi ne samo fizičko zdravlje, već i duhovni balans. Njegova metafora „hrana jede čoveka“ duboko oslikava kako nepravilna ishrana iscrpljuje čovekov organizam, puneći ga otrovima i izazivajući razne bolesti.

Poredeći čoveka sa biljojedima, arhimandrit nam ukazuje na snagu koja dolazi iz prirodne, biljne hrane. Ove životinje, iako se hrane jednostavno, simbol su snage i izdržljivosti. Njihov primer nas poziva da se zapitamo: šta nas u današnjem vremenu sprečava da pronađemo zdravlje i mir kroz prirodan pristup ishrani?
Reči arhimandrita Amvrosija su poziv na povratak iskonskim vrednostima – jednostavnosti, skromnosti i discipline. One nas podsećaju da je zdravlje Božji dar koji moramo negovati ne samo kroz molitvu, već i kroz svesan izbor onoga što unosimo u svoj organizam.
Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Istiniti post je, kaže Sveti Teodor Studit, otrgnuće od svakog zla, a meru strogog uzdržanja čini to da nemamo ni jednu strast.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Nedavna istraživanja otkrivaju alarmantne nivoe žive u konzerviranoj tunjevini širom Evrope, što je iniciralo hitne zahteve za strožim regulativama da bi se zaštitili potrošači i osiguralo javno zdravlje.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Ukusna i hranljiva alternativa klasičnom sosu, spoj sočiva, začina i paradajz sosa donosi bogatstvo ukusa i savršen balans tokom posta.
Od ljubičastog kupusa do bebi spanaća: recept koji traje manje od 2 minuta pripreme i idealan je za praznični ili posni obrok.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.
Iako se često smatraju istim pojmom, u pravoslavnom predanju reč je o dve različite duhovne uloge koje oblikuju vernikov put, a sveti oci posebno naglašavaju važnost poverenja, poslušnosti i duhovnog rukovođenja.
Dok priče o NLO pojavama i vanzemaljcima preplavljuju internet, arhimandrit Hrizostom poručuje da odgovor nije u senzacijama, već u molitvi i veri u Boga.
Jedan od najznačajnijih ruskih duhovnika 19. veka ostavio je praktična uputstva o molitvi koja pomažu da se um umiri, pažnja zadrži i unutrašnji život usmeri ka Bogu.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Najpre su onesposobili video-nadzor, zatim provalili u prostorije crkvene opštine i odneli deo inventara, dok je policija brzo reagovala i identifikovala počinioce.
Episkopi Stefan i Nikon prisustvovali su prvoj prazničnoj liturgiji patrijarha Šija u Tbilisiju i uručili pismo patrijarha Porfirija o jačanju odnosa dve sestrinske crkve i dva pravoslavna naroda.