KOJA SE SVE ISKUŠENJA NAMEĆU PRED VERNIKE TOKOM POSTA: Otac Grigorije upozorava - kupujemo, a prodajemo dušu
Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka telesnom zdravlju i duhovnom miru, otkrivajući kako post i povratak prirodnim vrednostima mogu osloboditi organizam od otrova modernog života.
U svetu brzog tempa, prekomerne potrošnje i čestih iskušenja, retko se osvrćemo na jednostavne, ali duboke istine koje nas mogu usmeriti ka unutrašnjem miru i telesnom zdravlju. Međutim, reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka skladnom životu kroz post i povratak prirodnim vrednostima:
- Kada se hranimo biljnom hranom postajemo mirniji i spokojniji. Životinje poput slona, konja, bika, koje su poznate po svojoj snazi, ne jedu meso, pa imaju snage. Znači da u biljnoj hrani ima svega što je potrebno da se tako krupan organizam održi u snazi - govorio je arhimandrit Amvrosije Jurasov, koji se upokojio 2021. godine, ostavivši za sobom bogato duhovno nasleđe koje i dalje inspiriše mnoge vernike širom pravoslavnog sveta.
- A danas ne držimo postove, zato nema zdravlja. Hrana jede čoveka. Odatle glavobolja, pritisak, oticanje nogu, i bolesti srca. Organizam je pun otrova - dodao je otac Amvrosije.

Ove njegove reči ne samo da ukazuju na značaj posta, već nas podsećaju na osnovnu duhovnu filozofiju pravoslavlja – telesno zdravlje i duhovno blagostanje su neraskidivo povezani. Kada zanemarimo post, otvaramo vrata ne samo telesnim bolestima, već i unutrašnjem nemiru.
Pravoslavni post nije samo uzdržavanje od određene vrste hrane; to je uzvišeni čin duhovnog pročišćenja i discipline. Arhimandrit Amvrosije ističe da biljna hrana donosi mir i spokoj, a moderan čovek, opterećen preteranom konzumacijom prerađene hrane, gubi ne samo fizičko zdravlje, već i duhovni balans. Njegova metafora „hrana jede čoveka“ duboko oslikava kako nepravilna ishrana iscrpljuje čovekov organizam, puneći ga otrovima i izazivajući razne bolesti.

Poredeći čoveka sa biljojedima, arhimandrit nam ukazuje na snagu koja dolazi iz prirodne, biljne hrane. Ove životinje, iako se hrane jednostavno, simbol su snage i izdržljivosti. Njihov primer nas poziva da se zapitamo: šta nas u današnjem vremenu sprečava da pronađemo zdravlje i mir kroz prirodan pristup ishrani?
Reči arhimandrita Amvrosija su poziv na povratak iskonskim vrednostima – jednostavnosti, skromnosti i discipline. One nas podsećaju da je zdravlje Božji dar koji moramo negovati ne samo kroz molitvu, već i kroz svesan izbor onoga što unosimo u svoj organizam.
Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Istiniti post je, kaže Sveti Teodor Studit, otrgnuće od svakog zla, a meru strogog uzdržanja čini to da nemamo ni jednu strast.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
Kada se suoči sa tuđom greškom, čovek mora da zastane i zapita se da li zna celu istinu i da li bi na isti način govorio kada bi se radilo o njemu.
Prema poslednjim informacijama objavljenim na društvenim mrežama, Filip je pri svesti i nalazi se u stabilnom zdravstvenom stanju.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Arhimandrit Rafail Karelin kaže da se treba uzdržavati od odnosa tokom posta.
Post se ne ukida zbog slave.
Post i uzdržanje zato nisu tek spoljašnja pravila niti prolazne duhovne vežbe, već put ka očuvanju unutrašnje ravnoteže, trezvenosti i duševnog mira.
Crkva preporučuje supružnicima da se u dane posta, uz međusobnu saglasnost, uzdrže od telesnih odnosa, kako bi se bračna ljubav privremeno usmerila ka duhovnom zajedništvu i molitvi.
Kada se suoči sa tuđom greškom, čovek mora da zastane i zapita se da li zna celu istinu i da li bi na isti način govorio kada bi se radilo o njemu.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Prema poslednjim informacijama objavljenim na društvenim mrežama, Filip je pri svesti i nalazi se u stabilnom zdravstvenom stanju.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.