ON SE SMATRA NAJVEĆIM PROPOVEDNIKOM U ISTORIJI CRKVE! Danas je Sveti Jovan Zlatousti, slava velikog broja Srba!
Njegove poslednje reči su bile: "Slava Bogu za sve"!
Istiniti post je, kaže Sveti Teodor Studit, otrgnuće od svakog zla, a meru strogog uzdržanja čini to da nemamo ni jednu strast.
Jedan od četiri velika godišnja posta - Božićni je u toku i traje do 6. januara. U toku celog ovoga posta ne jedu se meso, beli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se poste "na vodi", uz određene izuzetke, odnosno razrešenja.
Svaki post, pa tako i ovaj Božićni, ima dva aspekta - telesni i duhovni i nijedan se, kako ističu sveti oci, ne sme zanemarivati.
Ko zanemaruje bilo koji od ova dva aspekta - post mu nije na korist i bolje da se u njega nije ni upuštao.
Naime, Sveti Jovan Zlatousti je o postu govorio kao o leku, ali kako je kazivao "taj lek neka je hiljadu puta lekovit, često je beskoristan za one koji ne znaju kako da ga upotrebe"..Govorio je da je potrebno da se zna u koje se vreme on upotrebljava i sama količina leka, kao i metabolizam onoga koji ga prima.
Zašto je post mnogima beskoristan?
Na to pitanje jasan odgovor dao je Sveti Teodor Studit, koji je između ostalog, i pisac Studitskog crkvenog ustava.
On kaže: "Zašto neki od vas štrče i zamenjuju tipik sopstvenim, što je gore od svega, štetnim željama i gordim planovima, ne pokoravaju se pravilima poslušanja i zajedničkog poretka (zajedničkog učestvovanja u liturgiji i ostalim slakodnevim službama p.a), nego u samoljublju proizvoljno izmišljaju bolje zakone, sastavljajući bolja pravila i učenja, bogonadahnutija od starih, što je u samoj suštini bezakonja i bezbožnosti".
Istiniti post je, kaže Sveti Teodor Studit, otrgnuće od svakog zla, a meru strogog uzdržanja čini to da nemamo ni jednu strast.
"Da bi naš post bio istinski delotvoran i prijatan Bogu, to uzdržavajući se od hrane uzdržavamo se i od svakog greha duhovnog i telesnog, kako nas uči i pesma u kojoj se kaze: Post nije (samo) uzdržanje od hrane koje činimo, no i od svakog veštastva strasti otuđenje".
Post se, dakle, ne ograničava samo hranom nego traži uzdržanje od svakog zla.
Shodno tome kaže Sveti Teodor Studit:
"Uzdržimo se od obezneđenosti, lakomislenosti, depresija, zavisti, razdora, zločudnosti, sebedovoljnosti..".
Na kraju nas podučava, ali i poziva svetitelj:
"Uzdržimo se od pogubne pohote telesne, zato što mnogolika zmija napada na nas i kada postimo."
Njegove poslednje reči su bile: "Slava Bogu za sve"! Mada epitimija nekad može biti teška i shvatati se kao kazna, crkva je tumači kao "blagodatni lek" za onoga ko je odstupio od Boga kome i treba što pre da se vrati. Između mnogih drugih čudotvornih i dobrih dela neka bude spomenuto samo to, da je on prvi uredio čin bogosluženja po manastirima, poznat pod imenom čina Jerusalimske crkve. Sveti Teofan nas poziva da prestanemo čekati "sutra" i da se odmah posvetimo duhovnoj ispravci i pripremi za večnost. On ističe da se ceo naš život sastoji od sadašnjeg trenutka, i da je svaki trenutak prilika za promenu, za traženje Božje milosti, za kajanje i obraćenje. Smrt nije nešto što možemo kontrolisati ili odgoditi, iako ljudi često veruju da imaju još vremena. Samo sadašnji trenutak je ono što imamo, a upravo sada trebamo preduzeti konkretne korake da živimo ispravno i u skladu sa Božjom voljom. Ova misao Svetog Teofana nas poziva da ne padamo u zamku odlaganja duhovnog života, da ne živimo u iluzijama da ćemo se promeniti "kasnije", jer to "kasnije" možda nikada ne dođe.

ON SE SMATRA NAJVEĆIM PROPOVEDNIKOM U ISTORIJI CRKVE! Danas je Sveti Jovan Zlatousti, slava velikog broja Srba!
ŠTA JE EPITIMIJA, KO I ZAŠTO VERNICIMA MOŽE DA ODLOŽI ILI ZABRANI PRIČEŠĆE: Vladika niški Arsenije poslao jasnu poruku narodu, ali i sveštenicima
ON JE SMATRAN NAJVEĆIM STUBOM PRAVOSLAVLJA NA ISTOKU! Danas je Prepodobni Sava Osvećeni!
MISLI ZA SVAKI DAN U GODINI: "Smrt može svakog trenutka da nas zadesi, a zatim odmah treba položiti račun o upravljanju domom"
Sve češće se dešava da ljudi postove svede isključivo na izmenjen jelovnik.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
: Episkop bihaćko-petrovački u obraćanju vernicima govori o svetu prepunom gordosti i pohlepe, ali i o putu povratka kroz veru, ljubav i pokajanje.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Na Zadušnice bi trebalo otići u hram, zapaliti sveću za pokoj duša, predati imena upokojenih za pomen i doneti žito na osvećenje.
Duhovna pouka koja otkriva kako zajednička molitva Crkve postaje snažan kanal milosrđa i povezanosti između generacija.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Sveti oci su opominjali da je uzaludno vapiti Bogu ako ne postoji trud da se sopstveni život uskladi sa zapovestima.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.