Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
Nervoza se danas širi brže od svake loše vesti. Dovoljna je sitna provokacija da se rasplamsa svađa, jedan pogrešan pogled da pokrene lanac unutrašnjih potresa. U danima posta, kada bi čovek trebalo da staje pred sebe i pred Boga tiše i opreznije nego inače, napetost često postaje još glasnija. Kao da se nevidljiva ruka trudi da poremeti svaki pokušaj smirenja. Upravo o toj borbi govori i pouka Svetog Jefrema Arizonskog, koja kao svetiljka baca jasno svetlo na ono što nam se događa.
Kada se iskušenja umnožavaju baš u vreme uzdržanja
- Tokom Božićnog posta đavo dolazi u posebnu jarost. Pojačavaju se rasprave, razdori, iskušenja, neočekivane prepreke i sve ostalo što čovekomrzni satana smišlja. Cilj lukavoga jeste da nam izbije tlo pod nogama i da nas navede na nervozu, kako bismo zaboravili da je vreme posta – vreme našeg mira i primirenja sa Bogom i ljudima - govorio bi Sveti Jefrem Arizonski, a zatim bi naglašavao:
Molitva kao prvi odgovor na napad
- Ne zaboravite jednu važnu stvar. Čuvajte se grehovne tmine. Kada se pojave problemi ili ‘napad’ lukavih duhova koji podstiču oko nas ljude protiv nas, sačuvajte ljubav i prizivajte pomoć Božiju molitvom:
"Gospode Isuse Hriste, pomiluj me." On mnogo bolje od nas zna kako da se izbori sa našim teškoćama, i Njegovim božanskim promišljanjem prepreke će nestati sa našeg puta.
U ovim rečima nema ni dramatizovanja ni umanjivanja opasnosti. Sveti Jefrem pokazuje da napetosti i razdori nisu slučajni pratilac posta, već polje na kome se vodi tiha, ali stvarna borba. On ne traži od čoveka da bude nadčovek, već da ne izgubi ono što je najdragocenije - ljubav i prisebnost duha. Jedna kratka molitva, izgovorena iz dubine, prema njegovim rečima ima veću snagu od svake ljudske strategije.
Post kao prostor unutrašnje borbe i poverenja
Pouka Svetog starca Jefrema danas zvuči gotovo proročki. Kada se čini da je sve protiv nas, da se prepreke umnožavaju baš onda kada želimo da činimo dobro, pravoslavni odgovor nije u uzvraćanju udarca, već u unutrašnjem sabiranju. Post tako prestaje da bude niz zabrana, a postaje škola poverenja. Onaj ko u nemiru sačuva ljubav, pokazuje da veruje ne samo u Boga, već i u Njegovo promišljanje - i time, često neprimetno, menja i sebe i okolnosti kroz koje prolazi.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.