Savići ističu da su umor i nervoza nestali, iako su čekali više od 5 sati.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se još samo do sutra u Hramu Svetog Save u Beogradu, nakon čega će, po završetku Svete liturgije, biti svečano ispraćen u svoj matični manastir Vatoped na Svetoj Gori. Reč je o jednoj od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, koja je tokom prethodnih dana privukla ogroman broj vernika iz Srbije i regiona, pa i celog sveta.
Prema podacima koje je objavila Srpska pravoslavna crkva, Časnom pojasu se do sada poklonilo i celivalo ga više od 800.000 vernika. Danima su se ispred Hrama Svetog Save formirali kilometarski redovi, a pojedini poklonici na svoj red čekali su i po 15 sati da bi se pomolili pred ovom svetinjom.
Da bi se rasteretile velike gužve i omogućilo što većem broju ljudi da uzmu blagoslov, od danas je Pojas Presvete Bogorodice podignut na posebno postolje. U skladu s vekovnom tradicijom koja postoji u svim pravoslavnim crkvama, uključujući Grčku, Kipar, Gruziju i Rusiju, vernici mogu da prolaze ispod svetinje laganim hodom, prinoseći molitve za sebe, svoje porodice i najbliže.
Posebno je upečatljivo što među poklonicima ima i onih koji su se više puta vraćali u Hram sa željom da se ponovo poklone i celivaju Časni pojas. Uprkos višesatnom čekanju, mnogi svedoče da su imali potrebu da još jednom uzmu blagoslov Presvete Bogorodice, što govori o dubokoj veri i poštovanju koje ova svetinja izaziva među pravoslavnim vernicima.
Među stotinama hiljada vernika koji su prethodnih dana dolazili u Hram Svetog Save da bi se poklonili Časnom pojasu Presvete Bogorodice našli su se i Nikola i Tamara Savić iz Smedereva. Ovaj mladi bračni par svetinju je celivao čak dva puta, vođen željom da još jednom uzme blagoslov Presvete Bogorodice.
- Imali smo želju da odemo i otišli smo. Došli smo da iskažemo poštovanje jer je veliki dar što smo imali priliku da se poklonimo Časnom pojasu. Posebno je ovo veliki blagoslov i dar za žene - kazao je za portal Religija.rs Nikola Savić.
Porodica je prvobitno u Hram dovela i svoju decu.
- Prvi put kada smo dolazili, pustili su suprugu i decu preko reda, pa su završili za oko pola sata. Drugi put smo došli supruga i ja i čekali smo pet sati i 30 minuta - dodaje Savić.
- S obzirom na to da sam došao umoran s posla, mislio sam da će mi čekanje teško pasti. Međutim, kada smo stigli tamo, umora više nije bilo niti bilo kakve nervoze. Inače se iznerviramo već posle pola sata čekanja na neke druge stvari, a ovde smo čekali više od pet sati. Nijednog trenutka nisam pomislio da odustanem, čak ni da je trebalo da čekam više od 12 sati - kažu Savići.
Navode i da su se prilikom dolaska u Hram Svetog Save sve vreme molili za zdravlje porodice.
O trenutku celivanja Nikola je kratko odgovorio:
- To je osećaj koji se ne može opisati rečima, prelep osećaj koji je ispunio srce i veoma srećan trenutak.
Patrijarh srpski Porfirije pozvao je vernike da u subotu 6. juna prisustvuju liturgiji u hramu Svetog Save, nakon čega će svečano biti ispraćen Pojas Presvete Bogorodice, koji je od Spasovdana do danas celivalo više od 800.000 osoba, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
Svečani ispraćaj će, uz najviše crkvene i državne počasti, uslediti posle Svete liturgije i akatista Presvetoj Bogorodici, uz učešće Garde Vojske Srbije, orkestra Ministarstva unutrašnjih poslova, folklornih društava, horova, bogoslova i drugih.
- Pozivamo verni narod da uzme molitveno učešće u ovoj istorijskoj duhovnoj svečanosti i svim srcem zablagodari Majci Božjoj i Njenom Sinu, Gospodu i Spasu našem Isusu Hristu, na velikom blagoslovu kojim su zakrilili srpsku prestonicu, našu otadžbinu i srpski rod pravoslavni. Dođimo u naš zavetni hram na Vračaru da dostojno ispratimo veliku svetinju i visokoprepodobnog igumana vatopedskog Jefrema i njegovo sveto bratstvo - navodi se u saopštenju.
Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija i uz saglasnost igumana manastira Vatoped, uveden je poseban način prilaska svetinji kako bi svi poklonici mogli da prime blagoslov bez dugog zadržavanja u redovima.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.