Recept mati Anastasije okrepljuje sestrinstvo Manastira Rukumija, a sigurno će očarati i sve ljubitelje brzih i laganih obroka. Ove tikvice su savršena kombinacija svežine i hrskavosti, idealne za laganu večeru ili dodatak svakom obroku.
Sastojci:
500 g tikvica
1 limun
so
pola šolje vode
Za nadev od lešnika:
100 g lešnika
pola kašičice suvog začina
prstohvat soli
pola kašičice bibera
4 kašike vrele vode
1 kašičica belog luka
1 kašičica senfa
Shutterstock
Namaz od lešnika može da se koristi i za doručak, uz tost
Priprema:
Ogulite tikvice, pa ih isecite na tanke kriške. Stavite ih u činiju, posolite, prelijte sokom od jednog limuna i šoljom hladne vode, pa ostavite da se mariniraju 30 minuta.
Dok se tikvice mariniraju, napravite nadev od lešnika. Lešnike što sitnije sameljite, pa dodajte suve začine, vrelu vodu, beli luk, senf i dobro sjedinite.
Nakon 30 minuta tikvice ocedite, osušite i grilujte na prethodno dobro zagrejanom tiganju. Kada su grilovane, svaku krišku premažite nadevom od lešnika, urolajte i poslužite.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Povrće, malo maslinovog ulja, limun, testenina i nekoliko drvenih štapića dovoljni su da nastane zanimljiv obrok koji se brzo sprema i još brže nestaje sa stola.
Od jednostavnog testa i sezonskog povrća do mirisa bosiljka iz rerne - donosimo detaljan recept za lagano, zdravo jelo bez mrsnih namirnica koje se priprema brzo, a nestaje sa stola još brže.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Poslednje nedelje Velikog posta donose izazove, ali i priliku za duhovnu snagu i telesnu obnovu. Saznajte kako raznovrsna ishrana i pažljivost mogu učiniti ovaj period još snažnijim i blagoslovenijim.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.