Printscreen/YouTube/Pravoslavlje 888, Shutterstock/nada54Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Poslednje nedelje Velikog posta donose izazove, ali i priliku za duhovnu snagu i telesnu obnovu. Saznajte kako raznovrsna ishrana i pažljivost mogu učiniti ovaj period još snažnijim i blagoslovenijim.
Kroz post, duša se čisti, srce se kaje, a telo se osvežava. Iako je post u suštini duhovno putovanje, njegov uticaj obuhvata i naše telo. Čini se da su prve nedelje Velikog posta bile lakše, a da se kako dani odmiču, umor i iscrpljenost polako povećavaju. Međutim, kako post traje, naročito pred sam kraj, ne bi trebalo da dozvolimo da nam slabi pažnja i volja. Naprotiv, ove poslednje dve nedelje posta pozivaju nas na još veći duhovni trud i pažljivost.
Otac Simeon, iguman manastira Rukumija, podseća nas da nije samo duhovni aspekt posta važan, već i način na koji se hranimo tokom ovog vremena. On podvlači da ishrana u postu treba da bude raznovrsna, kako bismo na pravi način hranili telo i održali snagu i zdravlje tokom čitavog perioda posta. Iako smo naviknuti da smanjimo unos hrane, važno je da razmislimo o tome šta unosimo, kako bi naša ishrana bila korisna za telo i dušu.
Printscreen/YouTube/Pravoslavlje 888
Otac Simeon Rukumijski
- Ishrana u postu treba da bude raznovrsna. Upotrebljavati crni i beli luk. Jesti orahe, maslinke, šljive... Hleb bi trebalo mesiti. Po mogućnosti od integralnog brašna ili polu-belog. I jesti naša tradicionalna jela: kuvani pasulj, kuvano žito, koje po ocu Savi Rukumijskom leči 33 bolesti. Jer pšenica ima ljudski lik na sebi - poručuje otac Simeon. Ovaj savet ukazuje na to da, iako post podrazumeva uzdržavanje od određenih namirnica, u isto vreme pruža priliku da obratimo pažnju na to što jedemo, kako bismo očuvali telo zdravim, ali i umnogome ojačali duhovnu disciplinu.
Otac Simeon ne zaboravlja ni lekovite osobine hrane koju konzumiramo tokom posta. On naglašava značaj domaćih čajeva, kao što su kamilica i lipa, koji mogu doneti mir duši i olakšati telesne tegobe, a takođe spominje i med kao jedan od prirodnih eliksira.
Shutterstock/Printscreen
Kuvano žito
- Upotrebljavati med, bar dve pune kašičice dnevno - poručuje otac, naglašavajući njegovu važnost za zdravlje i imunološki sistem.
Za one koji pate od visokog krvnog pritiska, otac Simeon preporučuje umeren unos domaće rakije, kao i kakao sa alvom, dok u obrocima na ulju povremeno može biti i čaša vina, sve u umjerenim količinama. Ova mudrost ukazuje na to da post ne znači samo uzdržavanje, već i promišljeno biranje onoga što unosimo u svoje telo, kako bismo ga učinili zdravijim i jačim.
Na kraju, iako je post duhovna borba, to ne znači da bismo trebalo da zaboravimo na telesnu dimenziju posta. Ponekad je potrebno dodatno se truditi da se u poslednje dve nedelje zadrži pažnja, volja i disciplina, kako bismo kroz post u potpunosti duhovno ojačali i očistili se. I kako bi, u svom krajnjem smislu, post postao put ka sveopštem izlečenju — telesnom i duhovnom.
Iako se smatra zdravom opcijom, posna ishrana može izazvati ozbiljne alergijske reakcije i koprivnjaču. Otkrijte koje namirnice najčešće izazivaju probleme i kako da zaštitite svoje zdravlje!
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Vethopeščernika po starom i Svetog Atanasija Velikog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Atanasija Velikog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Blaženopočivši mitropolit crnogorsko-primorski u svojoj knjizi objasnio je da vegetarijanstvo i lekarski režimi ne mogu da zamene dublji smisao uzdržavanja i zašto pravi odnos prema hrani oblikuje telo, dušu i svakodnevni život.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički podsetio je vernike da telo ne pomaže ništa, ističući snagu posta, molitve i svetih Tajni u borbi protiv zla i pripremi duše za najradosniji hrišćanski praznik.
Kako tri različite verske tradicije koriste uzdržavanje od hrane i molitvu da bi ojačale duhovnu disciplinu, približile se Bogu i razvile solidarnost prema bližnjima – prikaz jednog dana posta u svakoj religiji.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.