Printscreen/YouTube/Pravoslavlje 888, Shutterstock/nada54Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Poslednje nedelje Velikog posta donose izazove, ali i priliku za duhovnu snagu i telesnu obnovu. Saznajte kako raznovrsna ishrana i pažljivost mogu učiniti ovaj period još snažnijim i blagoslovenijim.
Kroz post, duša se čisti, srce se kaje, a telo se osvežava. Iako je post u suštini duhovno putovanje, njegov uticaj obuhvata i naše telo. Čini se da su prve nedelje Velikog posta bile lakše, a da se kako dani odmiču, umor i iscrpljenost polako povećavaju. Međutim, kako post traje, naročito pred sam kraj, ne bi trebalo da dozvolimo da nam slabi pažnja i volja. Naprotiv, ove poslednje dve nedelje posta pozivaju nas na još veći duhovni trud i pažljivost.
Otac Simeon, iguman manastira Rukumija, podseća nas da nije samo duhovni aspekt posta važan, već i način na koji se hranimo tokom ovog vremena. On podvlači da ishrana u postu treba da bude raznovrsna, kako bismo na pravi način hranili telo i održali snagu i zdravlje tokom čitavog perioda posta. Iako smo naviknuti da smanjimo unos hrane, važno je da razmislimo o tome šta unosimo, kako bi naša ishrana bila korisna za telo i dušu.
Printscreen/YouTube/Pravoslavlje 888
Otac Simeon Rukumijski
- Ishrana u postu treba da bude raznovrsna. Upotrebljavati crni i beli luk. Jesti orahe, maslinke, šljive... Hleb bi trebalo mesiti. Po mogućnosti od integralnog brašna ili polu-belog. I jesti naša tradicionalna jela: kuvani pasulj, kuvano žito, koje po ocu Savi Rukumijskom leči 33 bolesti. Jer pšenica ima ljudski lik na sebi - poručuje otac Simeon. Ovaj savet ukazuje na to da, iako post podrazumeva uzdržavanje od određenih namirnica, u isto vreme pruža priliku da obratimo pažnju na to što jedemo, kako bismo očuvali telo zdravim, ali i umnogome ojačali duhovnu disciplinu.
Otac Simeon ne zaboravlja ni lekovite osobine hrane koju konzumiramo tokom posta. On naglašava značaj domaćih čajeva, kao što su kamilica i lipa, koji mogu doneti mir duši i olakšati telesne tegobe, a takođe spominje i med kao jedan od prirodnih eliksira.
Shutterstock/Printscreen
Kuvano žito
- Upotrebljavati med, bar dve pune kašičice dnevno - poručuje otac, naglašavajući njegovu važnost za zdravlje i imunološki sistem.
Za one koji pate od visokog krvnog pritiska, otac Simeon preporučuje umeren unos domaće rakije, kao i kakao sa alvom, dok u obrocima na ulju povremeno može biti i čaša vina, sve u umjerenim količinama. Ova mudrost ukazuje na to da post ne znači samo uzdržavanje, već i promišljeno biranje onoga što unosimo u svoje telo, kako bismo ga učinili zdravijim i jačim.
Na kraju, iako je post duhovna borba, to ne znači da bismo trebalo da zaboravimo na telesnu dimenziju posta. Ponekad je potrebno dodatno se truditi da se u poslednje dve nedelje zadrži pažnja, volja i disciplina, kako bismo kroz post u potpunosti duhovno ojačali i očistili se. I kako bi, u svom krajnjem smislu, post postao put ka sveopštem izlečenju — telesnom i duhovnom.
Iako se smatra zdravom opcijom, posna ishrana može izazvati ozbiljne alergijske reakcije i koprivnjaču. Otkrijte koje namirnice najčešće izazivaju probleme i kako da zaštitite svoje zdravlje!
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na svakoj slavskoj trpezi ono zauzima sveto mesto — simbol je vaskrsenja, zajedništva i zahvalnosti Bogu. Evo zašto se njegovo posluženje smatra molitvom, a ne običajem.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.