Printscreen/YouTube/Pravoslavlje 888, Shutterstock/nada54Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Poslednje nedelje Velikog posta donose izazove, ali i priliku za duhovnu snagu i telesnu obnovu. Saznajte kako raznovrsna ishrana i pažljivost mogu učiniti ovaj period još snažnijim i blagoslovenijim.
Kroz post, duša se čisti, srce se kaje, a telo se osvežava. Iako je post u suštini duhovno putovanje, njegov uticaj obuhvata i naše telo. Čini se da su prve nedelje Velikog posta bile lakše, a da se kako dani odmiču, umor i iscrpljenost polako povećavaju. Međutim, kako post traje, naročito pred sam kraj, ne bi trebalo da dozvolimo da nam slabi pažnja i volja. Naprotiv, ove poslednje dve nedelje posta pozivaju nas na još veći duhovni trud i pažljivost.
Otac Simeon, iguman manastira Rukumija, podseća nas da nije samo duhovni aspekt posta važan, već i način na koji se hranimo tokom ovog vremena. On podvlači da ishrana u postu treba da bude raznovrsna, kako bismo na pravi način hranili telo i održali snagu i zdravlje tokom čitavog perioda posta. Iako smo naviknuti da smanjimo unos hrane, važno je da razmislimo o tome šta unosimo, kako bi naša ishrana bila korisna za telo i dušu.
Printscreen/YouTube/Pravoslavlje 888
Otac Simeon Rukumijski
- Ishrana u postu treba da bude raznovrsna. Upotrebljavati crni i beli luk. Jesti orahe, maslinke, šljive... Hleb bi trebalo mesiti. Po mogućnosti od integralnog brašna ili polu-belog. I jesti naša tradicionalna jela: kuvani pasulj, kuvano žito, koje po ocu Savi Rukumijskom leči 33 bolesti. Jer pšenica ima ljudski lik na sebi - poručuje otac Simeon. Ovaj savet ukazuje na to da, iako post podrazumeva uzdržavanje od određenih namirnica, u isto vreme pruža priliku da obratimo pažnju na to što jedemo, kako bismo očuvali telo zdravim, ali i umnogome ojačali duhovnu disciplinu.
Otac Simeon ne zaboravlja ni lekovite osobine hrane koju konzumiramo tokom posta. On naglašava značaj domaćih čajeva, kao što su kamilica i lipa, koji mogu doneti mir duši i olakšati telesne tegobe, a takođe spominje i med kao jedan od prirodnih eliksira.
Shutterstock/Printscreen
Kuvano žito
- Upotrebljavati med, bar dve pune kašičice dnevno - poručuje otac, naglašavajući njegovu važnost za zdravlje i imunološki sistem.
Za one koji pate od visokog krvnog pritiska, otac Simeon preporučuje umeren unos domaće rakije, kao i kakao sa alvom, dok u obrocima na ulju povremeno može biti i čaša vina, sve u umjerenim količinama. Ova mudrost ukazuje na to da post ne znači samo uzdržavanje, već i promišljeno biranje onoga što unosimo u svoje telo, kako bismo ga učinili zdravijim i jačim.
Na kraju, iako je post duhovna borba, to ne znači da bismo trebalo da zaboravimo na telesnu dimenziju posta. Ponekad je potrebno dodatno se truditi da se u poslednje dve nedelje zadrži pažnja, volja i disciplina, kako bismo kroz post u potpunosti duhovno ojačali i očistili se. I kako bi, u svom krajnjem smislu, post postao put ka sveopštem izlečenju — telesnom i duhovnom.
Iako se smatra zdravom opcijom, posna ishrana može izazvati ozbiljne alergijske reakcije i koprivnjaču. Otkrijte koje namirnice najčešće izazivaju probleme i kako da zaštitite svoje zdravlje!
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović upozorava na tri strasti koje uništavaju duhovno pastirstvo i otkriva vrline koje vode ka spasenju i pravoj službi Bogu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
U tišini podviga i molitve, iguman manastira Rukumija govori o biblijskom proroštvu – kraju jedne civilizacije, kao i dolasku antihrista i ruskom caru koji će biti utočište verujućih.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović upozorava na tri strasti koje uništavaju duhovno pastirstvo i otkriva vrline koje vode ka spasenju i pravoj službi Bogu.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.