Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
Sveti oci pravoslavne crkve često ističu da je najveća obmana đavola to što je ubedio ljude da ne postoji. I dok živimo u svetu u kojem se istovremeno ispoljavaju i svetlost i tama, dobro i zlo, obaveza svakog hrišćanina jeste da dobro neguje, a od zla se – duhovno i fizički – štiti. Jer, kao što postoji blagodat Božija, tako postoji i demonska sila, često prikrivena, ali itekako delatna kroz ljude koji se bave vradžbinama, čaranjem i takozvanim „zabavnim ritualima“ koji unose nemir u porodice i domove.
Shutterstock
Iguman Simeon upozorava da postoje ljudi ljude koji se bave vradžbinama i tako unose nemir u porodice i domove
O ovoj važnoj, ali često zanemarenoj temi, govori i otac Simeon, iguman manastira Rukumija, koji upozorava vernike da je potrebno biti oprezan i na fizičkom planu kako bi se izbegle posledice delovanja zlih sila:
– Vi koji živite bračnim životom, a imate česte posete u svom domu, morate da znate da ima ljudi koji se bave vradžbinama. Ubace vam zamotiljak, pa se posvađate. Neki to rade iz ovog razloga, neki iz onog, a neki se vradžbinama bave iz zanimacije. Iz neke glupe rekreacije čine ljudima zlo. Toga zaista puno ima.
Recimo, ako je u kući sve kako treba, osveštana je, ali je ipak đavo u njoj, onda je neko ubacio neki zamotuljak, napravio neku magiju i tajno ubacio. Morate to da nađete i bacite. A da ne bi došlo do toga, najbolje je stvari držati pod ključem. Zaključavajte spavaću sobu. Kako će onda neko tajno da ubaci zamotuljak? Ne može.
Dakle, treba biti oprezan, treba biti pažljiv, treba se čuvati, pa će vas i Bog čuvati. Ako ste nemarni, ako držite sve otvoreno, nemojte da se čudite ako imate problem – poručuje iguman Simeon.
Printskrin: Youtube
Otac Simeon, iguman manastira Rukumija
Ove reči podsećaju na to da vera nije pasivno stanje, već aktivan odnos čoveka prema svetu – i prema dobru i prema zlu. Kao što hrišćanin otvara vrata doma za ikonu, kandilo i blagoslov, tako ih mora i zatvoriti pred zavišću, mržnjom i zlonamernim delovanjem drugih.
U svetu u kojem je sve manje granica i privatnosti, gde se sve više ljudi meša u tuđe živote pod plaštom prijateljstva ili radoznalosti, ovakvi saveti oca Simeona pozivaju na budnost. Ne da bi se širila paranoja, već da bi se obnovilo staro hrišćansko pravilo: – Čuvaj se, pa će te i Bog čuvati.
Otac Simeon tako ukazuje na važnost blagosiljanja doma, učestalog pričešća, molitve, ali i jednostavne – ali mudre – svakodnevne discipline. Zaključana vrata spavaće sobe možda ne zvuče kao visoka duhovnost, ali mogu biti prvi korak u duhovnoj odbrani porodice.
Jer zlo, kao što znamo iz mnogih svedočenja, ne ulazi samo kroz vrata srca, već ponekad i – kroz nečiji nepažljivo ostavljen zamotuljak.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
U tišini podviga i molitve, iguman manastira Rukumija govori o biblijskom proroštvu – kraju jedne civilizacije, kao i dolasku antihrista i ruskom caru koji će biti utočište verujućih.
Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
U svetu u kojem sve više ljudi poseže za okultnim rešenjima, reči jednog od najvoljenijih duhovnika Pravoslavne Crkve razbijaju iluzije: zlo može delovati samo ako mu čovek sam otvori vrata. Pokajanje, ispovest i čisto srce postaju neprobojni štit – duhovna zaštita koja ne zna za poraz.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za sredu 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o odgovornosti, roditeljstvu i dubokom smislu zajednice koju naziva velikom tajnom Božjom.
Ne radi se samo o drugoj osobi, već o unutrašnjim lomovima, izbegnutim razgovorima i emocijama koje se dugo guraju pod tepih - sve dok odnos ne počne da se raspada iznutra.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.