Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
U hrišćansstvu, porodica i brak se smatraju temeljnim stubovima društva — malom crkvom, zajednicom ljubavi, vere i žrtve. Međutim, ova sveta zajednica suočava se danas sa ozbiljnom krizom.
Sve češće svedočimo raspadu bračnih zajednica, sve manjoj spremnosti mladih da uopšte ulaze u brak, i narušenim porodičnim odnosima koje prate otuđenost, nerazumevanje i gubitak zajedničkih vrednosti.
Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
Uz to, sve je prisutniji i uticaj medija i popularne kulture koji promovišu instant-rešenja, površne odnose i "slobodu" bez odgovornosti.
Foto: SPC
Vladika Petar
U društvu se sve češće otvaraju rasprave o tome ko je odgovoran za ovakvo stanje. Jedni krive obrazovni sistem koji zanemaruje porodične vrednosti, drugi ukazuju na crkvu koja, po njihovom mišljenju, ne uspeva da odgovori na izazove novog vremena. Ima i onih koji teret krivice prebacuju na državu, koja, kako tvrde, ne pruža dovoljno podrške porodici kroz zakone i socijalnu politiku.
Vladika Petar nema dilemu ko je za ovo kriv i to je u jednom od intervjua i rekao:
- U nekom smo vreme gde se razne socijalne teme i dileme se pojavljuju. Pa se sad često govori o tom narušenom odnosu domaćina i domaćice, muškarca i žene u društvu. Svakako da ako tražimo krivca, treba ga tražiti u onome ko bi trebalo da bude u ulozi i poziciji domaćina - počeo je on pa nastavio:
Schutterstock
Bračna kriza, Ilustracija
- Ako domaćin veruje u sebe i ne dozvoljava da ga duh vremena i okolnosti savremene skrenu sa puta, onda će i taj poredak ići svojim redom. Onda će i ovi drugi elementi porodice i te male crkve biti na svom mestu. Dakle, ja bih da budem direktan i konkretan, okrivio muškarca za to što se dešava, Ne može se pokrenuti neka dilema i rasprava kriveći ženu. Treba kriviti onoga kome je dato da bude odgovoran. Ako domaćin na dostojanstven način nosi svoju ulogu, onda će i žena biti prava domaćica, majka, supruga i šta još treba da bude - istakao je vladika Petar.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
Dar srpskih iseljenika postao je više od ukrasa, noseći snažnu poruku ljubavi prema rodnom gradu, vernosti svetinji i zajedništvu koje ne prekida ni velika udaljenost.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Ne radi se samo o drugoj osobi, već o unutrašnjim lomovima, izbegnutim razgovorima i emocijama koje se dugo guraju pod tepih - sve dok odnos ne počne da se raspada iznutra.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Na godišnjem pomenu blaženopočivšem patrijarhu Vikentiju, vernici su se prisetili njegovog teškog života, mudrog vođstva u komunističkim vremenima i nerazjašnjene smrti, koja je ostala tiha tajna srpske crkvene istorije.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje Presvete Bogorodice po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Mojsej Murin. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Avgustina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.