Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
U hrišćansstvu, porodica i brak se smatraju temeljnim stubovima društva — malom crkvom, zajednicom ljubavi, vere i žrtve. Međutim, ova sveta zajednica suočava se danas sa ozbiljnom krizom.
Sve češće svedočimo raspadu bračnih zajednica, sve manjoj spremnosti mladih da uopšte ulaze u brak, i narušenim porodičnim odnosima koje prate otuđenost, nerazumevanje i gubitak zajedničkih vrednosti.
Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
Uz to, sve je prisutniji i uticaj medija i popularne kulture koji promovišu instant-rešenja, površne odnose i "slobodu" bez odgovornosti.
Foto: SPC
Vladika Petar
U društvu se sve češće otvaraju rasprave o tome ko je odgovoran za ovakvo stanje. Jedni krive obrazovni sistem koji zanemaruje porodične vrednosti, drugi ukazuju na crkvu koja, po njihovom mišljenju, ne uspeva da odgovori na izazove novog vremena. Ima i onih koji teret krivice prebacuju na državu, koja, kako tvrde, ne pruža dovoljno podrške porodici kroz zakone i socijalnu politiku.
Vladika Petar nema dilemu ko je za ovo kriv i to je u jednom od intervjua i rekao:
- U nekom smo vreme gde se razne socijalne teme i dileme se pojavljuju. Pa se sad često govori o tom narušenom odnosu domaćina i domaćice, muškarca i žene u društvu. Svakako da ako tražimo krivca, treba ga tražiti u onome ko bi trebalo da bude u ulozi i poziciji domaćina - počeo je on pa nastavio:
Schutterstock
Bračna kriza, Ilustracija
- Ako domaćin veruje u sebe i ne dozvoljava da ga duh vremena i okolnosti savremene skrenu sa puta, onda će i taj poredak ići svojim redom. Onda će i ovi drugi elementi porodice i te male crkve biti na svom mestu. Dakle, ja bih da budem direktan i konkretan, okrivio muškarca za to što se dešava, Ne može se pokrenuti neka dilema i rasprava kriveći ženu. Treba kriviti onoga kome je dato da bude odgovoran. Ako domaćin na dostojanstven način nosi svoju ulogu, onda će i žena biti prava domaćica, majka, supruga i šta još treba da bude - istakao je vladika Petar.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.