Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
U tišini manastira Rukumija, smeštenog u srcu Eparhije braničevske, dogodilo se čudo koje je duboko potreslo i obradovalo pravoslavne vernike. Ikona Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju, pred kojom se svakodnevno uznose molitve i suze, počela je da mirotoči. Iguman rukumijski, otac Simeon, prvi je posvedočio ovu duhovnu pojavu kada je, dok se molio, osetio miris nebeskog mira i video blage kapi mira kako se slivaju sa ikone – kao nevidljiva uteha i tihi Božiji odgovor na ljudsku patnju.
– To nije samo čudo pred očima, to je poziv iz večnosti, znak da Majka Božija bdije nad nama – reče otac Simeon, čije su reči odzvanjale u tišini konaka poput zvona koje poziva na pokajanje i veru.
Manastir Rukumija, duboko ukorenjen u pravoslavnoj duhovnosti naroda, vekovima je svetionik vere – mesto tihe molitve i Božijeg blagoslova. Osnovan u doba despota Stefana Lazarevića, ovaj svetionik duhovnog života okuplja vernike iz svih krajeva Srbije i šire, koji dolaze u potrazi za mirom, isceljenjem i nadom. Činjenica da se upravo u ovom manastiru pojavilo mirotočenje dodatno produbljuje njegov značaj i potvrđuje prisustvo Božije blagodatne sile.
Mirotočive ikone su retka i dragocena pojava u životu Crkve. Bog njima – kao kroz prozor ka nebu – šalje utehu, ohrabrenje i blagoslov vernicima. No, u svetlosti duhovnog razumevanja, takve pojave se među vernicima često se tumače i kao opomena i znak ozbiljnih, sudbonosnih trenutaka za narod ili čitav svet.
U pravoslavnom predanju čuda mirotočenja nikada se ne tumače površno ili senzacionalistički, već se smatraju Božijim znakom – tišim od groma, ali snažnijim od svakog govora. Mnogi vernici, duboko potreseni ovim događajem, šapatom govore:
U sabornom hramu Svetog Đorđa u Prizrenu vernici su svedočili neobičnom čudu - suze su počele teku iz očiju Isusa na ikoni, podsećajući nas na neprestanu Božiju prisutnost i ljubav prema narodu na Kosovu i Metohiji.
Od spasonosnih vizija do spasenja nevinih sluga, priče o nevjerojatnim čudesnim delima zaštitnika, Svetog velikomučenika Georgija, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok vernici u suzama i miru koji se pojavljuju na svetim ikonama vide utehu i poziv na pokajanje, pravoslavna Crkva pristupa ovim pojavama sa mudrošću i oprezom — bez hemijskih analiza, ali s dubokom pažnjom i duhovnim rasuđivanjem.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.