Dok vernici u suzama i miru koji se pojavljuju na svetim ikonama vide utehu i poziv na pokajanje, pravoslavna Crkva pristupa ovim pojavama sa mudrošću i oprezom — bez hemijskih analiza, ali s dubokom pažnjom i duhovnim rasuđivanjem.
U duhovnoj stvarnosti pravoslavne Crkve, mirotočenje — neobjašnjivo izlivanje svetog mira ili suza s ikona — oduvek se doživljavalo kao znak Božjeg prisustva i utehe. Verni ovaj tajanstveni dar ne tumače kao čudo radi znatiželje, već kao tihi odgovor neba na molitve naroda, kao poziv na pokajanje, budnost i produbljivanje vere.
Mnoge ikone u istoriji Crkve, poput Iveronske, Kurske, Tihvinske ili Trojeručice, bile su poznate po čudesnim isceljenjima i duhovnoj utehi koju su donosile, često praćene mirotočenjem ili krvotočenjem. Svi se sećamo kilometarskih redova vernog naroda koji je po hladnoći strpljivo čekao da se pokloni i celiva mirotočivu ikonu Presvete Bogorodice „Umekšanje zlih srca“ iz Rusije, koja je bila u Crkvi Svete Trojice na Tašmajdanu u Beogradu tokom početkom 2024. i 2025. godine. I takvih primera ima mnogo.
Upravo zbog takvih pojava, koje nadilaze prirodni poredak, uz ove ikone se često vezuje pridev čudotvorna. Međutim, prirodno se postavlja pitanje: da li se ikone zvanično proglašavaju čudotvornima? Postoji li neko utvrđivanje ili priznanje od strane Crkve?
Tanjug/MILOŠ MILIVOJEVIĆ
Mirotočiva ikona Presvete Bogorodice „Umekšanje zlih srca“ iz Rusije, bila u Crkvi Svete Trojice na Tašmajdanu početkom 2024. i 2025. godine
Odgovor na ova pitanja dao je otac Dušan:
– Čudotvorna je svaka osvećena pravoslavna ikona, pred kojom se vernici mole Bogu i od Boga, posredstvom Presvete Bogorodice, Anđela i Svetih, mole pomoć za svoje duhovne i telesne potrebe. A to što se neka ikona pokazala posebno čudotvornom – a najviše tih ikona je Presvete Bogorodice – to je zbog velikog poštovanja Presvete Bogorodice i poverenja koje vernici iskazuju prema Njoj, kao našoj posrednici pred Sinom njenim, Gospodom Isusom Hristom, kazao je otac Dušan, prenosi portal svetosavlje.org, a potom je dodao:
– Dakle, čudotvorna ikona nastaje verom onih koji joj pristupaju, kao što je i Hristos govorio: „Po veri tvojoj neka ti bude.“ Kao što se hemijskom analizom ne proveravaju Telo i Krv Hristova u pričešću, tako isto nema nikakve potrebe za hemijskim proveravanjem suza ili mira istočenih iz ikona. Provera je isključivo uteha, ukrepljenje, duhovna snaga i izlečenje koje vernici dobijaju, po meri svoje vere, pred tim ikonama. Crkva strpljivo posmatra i prati tok suzotočenja ili mirotočenja, drži te ikone pod svojom kontrolom i nastoji da ne dođe do bilo kakve zloupotrebe Božjeg znaka i dara.
Čudotvorne ikone nisu dokaz za nauku, već podsetnik za srce — da Bog, iako nevidljiv, ne prestaje da se javlja onima koji Ga traže u veri, smirenju i ljubavi.
Supruga poznatog atinskog preduzetnika pred kamerama je posvedočila kako su ikona Bogorodice Osloboditeljice i brojanica sa Svete gore spasili živote njenoj porodici.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Priča o svetom Jakovu otkriva kako izgledaju trenuci kada se nebeska pomoć zaista i pojavi — i kako da i mi pozovemo svetitelje u pomoć kad nam najviše zatrebaju.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Jedni žive u braku i brinu o porodici, dok drugi daju zavete bezbračnosti, poslušanja i nestjažanja, a razlikuju se i po svakodnevnim obavezama i načinu života.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Od zmija sa krstom na glavi i cvetanja suvih ljiljana do reke Jordana koja menja tok – vernici širom sveta u ovim čudima vide živu potvrdu Božijeg prisustva.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Jedni žive u braku i brinu o porodici, dok drugi daju zavete bezbračnosti, poslušanja i nestjažanja, a razlikuju se i po svakodnevnim obavezama i načinu života.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.