Dok vernici u suzama i miru koji se pojavljuju na svetim ikonama vide utehu i poziv na pokajanje, pravoslavna Crkva pristupa ovim pojavama sa mudrošću i oprezom — bez hemijskih analiza, ali s dubokom pažnjom i duhovnim rasuđivanjem.
U duhovnoj stvarnosti pravoslavne Crkve, mirotočenje — neobjašnjivo izlivanje svetog mira ili suza s ikona — oduvek se doživljavalo kao znak Božjeg prisustva i utehe. Verni ovaj tajanstveni dar ne tumače kao čudo radi znatiželje, već kao tihi odgovor neba na molitve naroda, kao poziv na pokajanje, budnost i produbljivanje vere.
Mnoge ikone u istoriji Crkve, poput Iveronske, Kurske, Tihvinske ili Trojeručice, bile su poznate po čudesnim isceljenjima i duhovnoj utehi koju su donosile, često praćene mirotočenjem ili krvotočenjem. Svi se sećamo kilometarskih redova vernog naroda koji je po hladnoći strpljivo čekao da se pokloni i celiva mirotočivu ikonu Presvete Bogorodice „Umekšanje zlih srca“ iz Rusije, koja je bila u Crkvi Svete Trojice na Tašmajdanu u Beogradu tokom početkom 2024. i 2025. godine. I takvih primera ima mnogo.
Upravo zbog takvih pojava, koje nadilaze prirodni poredak, uz ove ikone se često vezuje pridev čudotvorna. Međutim, prirodno se postavlja pitanje: da li se ikone zvanično proglašavaju čudotvornima? Postoji li neko utvrđivanje ili priznanje od strane Crkve?
Tanjug/MILOŠ MILIVOJEVIĆ
Mirotočiva ikona Presvete Bogorodice „Umekšanje zlih srca“ iz Rusije, bila u Crkvi Svete Trojice na Tašmajdanu početkom 2024. i 2025. godine
Odgovor na ova pitanja dao je otac Dušan:
– Čudotvorna je svaka osvećena pravoslavna ikona, pred kojom se vernici mole Bogu i od Boga, posredstvom Presvete Bogorodice, Anđela i Svetih, mole pomoć za svoje duhovne i telesne potrebe. A to što se neka ikona pokazala posebno čudotvornom – a najviše tih ikona je Presvete Bogorodice – to je zbog velikog poštovanja Presvete Bogorodice i poverenja koje vernici iskazuju prema Njoj, kao našoj posrednici pred Sinom njenim, Gospodom Isusom Hristom, kazao je otac Dušan, prenosi portal svetosavlje.org, a potom je dodao:
– Dakle, čudotvorna ikona nastaje verom onih koji joj pristupaju, kao što je i Hristos govorio: „Po veri tvojoj neka ti bude.“ Kao što se hemijskom analizom ne proveravaju Telo i Krv Hristova u pričešću, tako isto nema nikakve potrebe za hemijskim proveravanjem suza ili mira istočenih iz ikona. Provera je isključivo uteha, ukrepljenje, duhovna snaga i izlečenje koje vernici dobijaju, po meri svoje vere, pred tim ikonama. Crkva strpljivo posmatra i prati tok suzotočenja ili mirotočenja, drži te ikone pod svojom kontrolom i nastoji da ne dođe do bilo kakve zloupotrebe Božjeg znaka i dara.
Čudotvorne ikone nisu dokaz za nauku, već podsetnik za srce — da Bog, iako nevidljiv, ne prestaje da se javlja onima koji Ga traže u veri, smirenju i ljubavi.
Supruga poznatog atinskog preduzetnika pred kamerama je posvedočila kako su ikona Bogorodice Osloboditeljice i brojanica sa Svete gore spasili živote njenoj porodici.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Priča o svetom Jakovu otkriva kako izgledaju trenuci kada se nebeska pomoć zaista i pojavi — i kako da i mi pozovemo svetitelje u pomoć kad nam najviše zatrebaju.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.