Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U danima kada cela Crkva kroz bogoslužbene himne poziva na uzdržanje, pokajanje i duhovnu obnovu, jedan od najvažnijih glasova među nama jeste poruka igumana Hilandara, arhimandrita Metodija. On nas podseća da post, iako često shvaćen kao telesno uzdržanje, ima mnogo dublje značenje – on je poziv na duhovnu obnovu, na preispitivanje naših postupaka, na obraćenje i, najpre, na ljubav prema bližnjem.
- Najvažnija poruka koja se kroz čitanje i pojanje šalje jeste da posteći telesno, postimo i duhovno, odnosno da naša pažnja ne bude usmerena samo na uzdržanje od mrsne hrane, već da je neophodno da se trudimo i u ostalim vrlinama: praštanju, neosuđivanju bližnjih, uzdržanju od gneva i sl, a među ostalim vrlinama se posebno ukazuje na milosrđe - rekao je iguman Metodije, ukazujući na to da post nije samo telesno uzdržavanje, već i snažan podvig duhovne borbe.
Tokom Velikog posta, kada su hramovi ispunjeni melodijama himni koje nas podsećaju na značaj pokajanja i duhovnog čišćenja, postoji jedna koja izdvaja u sebi poziv na dela milosrđa. Na početku Velikog posta, na bogoslužanjima smo čuli reči koje nas podsećaju da naša duhovna borba nije samo unutrašnja, već se mora odraziti i u našim postupcima prema bližnjima:
- Dajmo gladnima da jedu, žednima da piju, dajmo odeću nagima, primimo tuđinca, posetimo bolesne i zatočene kako bi Onaj koji će suditi svetu rekao: Hodite blagosloveni Oca mojega; primite Carstvo koje vam je pripremljeno od postanja sveta (Mt 25, 34).
printskrin video facebook
Iguman Hilandara, arhimandrit Metodije
Ove reči igumana Hilandara nas podsećaju da je post, zapravo, poziv na stalno praktikovanje milosrđa, koje je najuzvišeniji izraz ljubavi prema Bogu i bližnjem. Iguman Metodije ističe da su dela milosrđa esencijalni deo hrišćanskog života:
- Milosrđe u sebi sažima sve božanske zapovesti, jer je prema Apostolu ljubav punoća zakona.
Manastiri na Svetoj gori, među njima i Hilandar, vekovima svoju duhovnu misiju usmeravaju upravo ka životu u skladu sa bogoslužbenim ciklusima i godinama crkvenih postova. Za hilandarske monahe, ovo je pravo vreme za konkretna dela milosrđa, kao i za podsećanje na važnost uzajamne pomoći i ljubavi koja je neophodna da bismo mogli rasti u veri i duhovnoj zrelosti. U tom duhu, iguman Metodije zaključuje:
- Ovo vreme je najprikladnije za jedan ovakav milosrdni poduhvat, kojim ćemo pomoći Dimitriju da ponovo samostalno hoda, kako bi svima nama koji učestvujemo u tome, produbila svest o tome koliko su dela milosrđa važna za svete dane Svete četrdesetnice.
Poruka igumana Metodija podseća nas da je post mnogo više od uzdržanja od hrane. To je poziv na svakodnevnu praksu vrline, praštanja i ljubavi prema bližnjem, jer su to istinske vrednosti koje nas približavaju Bogu i čine nas učesnicima Njegovog Carstva. Ova pozivnica na duhovnu obnovu, kroz telesno uzdržanje i dela milosrđa, poziva nas da se u punini posvetimo Bogu, kako bi postao i naša unutrašnja snaga, koja nas vodi ka spasenju.
Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
U svojoj besedi, otac Mihailo je poručio da su meštani Starog Grackog stradali samo zato što su nosili srpsko ime i prezime, što su sakupljali svoju letinu od koje su prehranjivali svoje porodice kako bi opstali na ovoj zemlji.
Veliki otac pustinje još pre 17 vekova upozorio je da će istina biti proglašavana ludošću, a laž mudrošću – njegova poruka nije bila zastrašivanje, već vapaj da se čovek vrati veri i Hristovoj istini dok nije kasno.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", u petak šeste sedmice Velokog posta, Sveti Teofan Zatvornik otkriva duboku istinu o duhovnoj borbi tokom Svete Četrdesetnice i poziva nas na iskrenu refleksiju.
U svojoj besedi, otac Mihailo je poručio da su meštani Starog Grackog stradali samo zato što su nosili srpsko ime i prezime, što su sakupljali svoju letinu od koje su prehranjivali svoje porodice kako bi opstali na ovoj zemlji.
Veliki otac pustinje još pre 17 vekova upozorio je da će istina biti proglašavana ludošću, a laž mudrošću – njegova poruka nije bila zastrašivanje, već vapaj da se čovek vrati veri i Hristovoj istini dok nije kasno.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović upozorava na tri strasti koje uništavaju duhovno pastirstvo i otkriva vrline koje vode ka spasenju i pravoj službi Bogu.
U svojoj besedi, otac Mihailo je poručio da su meštani Starog Grackog stradali samo zato što su nosili srpsko ime i prezime, što su sakupljali svoju letinu od koje su prehranjivali svoje porodice kako bi opstali na ovoj zemlji.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović upozorava na tri strasti koje uništavaju duhovno pastirstvo i otkriva vrline koje vode ka spasenju i pravoj službi Bogu.