Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U danima kada cela Crkva kroz bogoslužbene himne poziva na uzdržanje, pokajanje i duhovnu obnovu, jedan od najvažnijih glasova među nama jeste poruka igumana Hilandara, arhimandrita Metodija. On nas podseća da post, iako često shvaćen kao telesno uzdržanje, ima mnogo dublje značenje – on je poziv na duhovnu obnovu, na preispitivanje naših postupaka, na obraćenje i, najpre, na ljubav prema bližnjem.
- Najvažnija poruka koja se kroz čitanje i pojanje šalje jeste da posteći telesno, postimo i duhovno, odnosno da naša pažnja ne bude usmerena samo na uzdržanje od mrsne hrane, već da je neophodno da se trudimo i u ostalim vrlinama: praštanju, neosuđivanju bližnjih, uzdržanju od gneva i sl, a među ostalim vrlinama se posebno ukazuje na milosrđe - rekao je iguman Metodije, ukazujući na to da post nije samo telesno uzdržavanje, već i snažan podvig duhovne borbe.
Tokom Velikog posta, kada su hramovi ispunjeni melodijama himni koje nas podsećaju na značaj pokajanja i duhovnog čišćenja, postoji jedna koja izdvaja u sebi poziv na dela milosrđa. Na početku Velikog posta, na bogoslužanjima smo čuli reči koje nas podsećaju da naša duhovna borba nije samo unutrašnja, već se mora odraziti i u našim postupcima prema bližnjima:
- Dajmo gladnima da jedu, žednima da piju, dajmo odeću nagima, primimo tuđinca, posetimo bolesne i zatočene kako bi Onaj koji će suditi svetu rekao: Hodite blagosloveni Oca mojega; primite Carstvo koje vam je pripremljeno od postanja sveta (Mt 25, 34).
printskrin video facebook
Iguman Hilandara, arhimandrit Metodije
Ove reči igumana Hilandara nas podsećaju da je post, zapravo, poziv na stalno praktikovanje milosrđa, koje je najuzvišeniji izraz ljubavi prema Bogu i bližnjem. Iguman Metodije ističe da su dela milosrđa esencijalni deo hrišćanskog života:
- Milosrđe u sebi sažima sve božanske zapovesti, jer je prema Apostolu ljubav punoća zakona.
Manastiri na Svetoj gori, među njima i Hilandar, vekovima svoju duhovnu misiju usmeravaju upravo ka životu u skladu sa bogoslužbenim ciklusima i godinama crkvenih postova. Za hilandarske monahe, ovo je pravo vreme za konkretna dela milosrđa, kao i za podsećanje na važnost uzajamne pomoći i ljubavi koja je neophodna da bismo mogli rasti u veri i duhovnoj zrelosti. U tom duhu, iguman Metodije zaključuje:
- Ovo vreme je najprikladnije za jedan ovakav milosrdni poduhvat, kojim ćemo pomoći Dimitriju da ponovo samostalno hoda, kako bi svima nama koji učestvujemo u tome, produbila svest o tome koliko su dela milosrđa važna za svete dane Svete četrdesetnice.
Poruka igumana Metodija podseća nas da je post mnogo više od uzdržanja od hrane. To je poziv na svakodnevnu praksu vrline, praštanja i ljubavi prema bližnjem, jer su to istinske vrednosti koje nas približavaju Bogu i čine nas učesnicima Njegovog Carstva. Ova pozivnica na duhovnu obnovu, kroz telesno uzdržanje i dela milosrđa, poziva nas da se u punini posvetimo Bogu, kako bi postao i naša unutrašnja snaga, koja nas vodi ka spasenju.
Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.