Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U danima kada cela Crkva kroz bogoslužbene himne poziva na uzdržanje, pokajanje i duhovnu obnovu, jedan od najvažnijih glasova među nama jeste poruka igumana Hilandara, arhimandrita Metodija. On nas podseća da post, iako često shvaćen kao telesno uzdržanje, ima mnogo dublje značenje – on je poziv na duhovnu obnovu, na preispitivanje naših postupaka, na obraćenje i, najpre, na ljubav prema bližnjem.
- Najvažnija poruka koja se kroz čitanje i pojanje šalje jeste da posteći telesno, postimo i duhovno, odnosno da naša pažnja ne bude usmerena samo na uzdržanje od mrsne hrane, već da je neophodno da se trudimo i u ostalim vrlinama: praštanju, neosuđivanju bližnjih, uzdržanju od gneva i sl, a među ostalim vrlinama se posebno ukazuje na milosrđe - rekao je iguman Metodije, ukazujući na to da post nije samo telesno uzdržavanje, već i snažan podvig duhovne borbe.
Tokom Velikog posta, kada su hramovi ispunjeni melodijama himni koje nas podsećaju na značaj pokajanja i duhovnog čišćenja, postoji jedna koja izdvaja u sebi poziv na dela milosrđa. Na početku Velikog posta, na bogoslužanjima smo čuli reči koje nas podsećaju da naša duhovna borba nije samo unutrašnja, već se mora odraziti i u našim postupcima prema bližnjima:
- Dajmo gladnima da jedu, žednima da piju, dajmo odeću nagima, primimo tuđinca, posetimo bolesne i zatočene kako bi Onaj koji će suditi svetu rekao: Hodite blagosloveni Oca mojega; primite Carstvo koje vam je pripremljeno od postanja sveta (Mt 25, 34).
printskrin video facebook
Iguman Hilandara, arhimandrit Metodije
Ove reči igumana Hilandara nas podsećaju da je post, zapravo, poziv na stalno praktikovanje milosrđa, koje je najuzvišeniji izraz ljubavi prema Bogu i bližnjem. Iguman Metodije ističe da su dela milosrđa esencijalni deo hrišćanskog života:
- Milosrđe u sebi sažima sve božanske zapovesti, jer je prema Apostolu ljubav punoća zakona.
Manastiri na Svetoj gori, među njima i Hilandar, vekovima svoju duhovnu misiju usmeravaju upravo ka životu u skladu sa bogoslužbenim ciklusima i godinama crkvenih postova. Za hilandarske monahe, ovo je pravo vreme za konkretna dela milosrđa, kao i za podsećanje na važnost uzajamne pomoći i ljubavi koja je neophodna da bismo mogli rasti u veri i duhovnoj zrelosti. U tom duhu, iguman Metodije zaključuje:
- Ovo vreme je najprikladnije za jedan ovakav milosrdni poduhvat, kojim ćemo pomoći Dimitriju da ponovo samostalno hoda, kako bi svima nama koji učestvujemo u tome, produbila svest o tome koliko su dela milosrđa važna za svete dane Svete četrdesetnice.
Poruka igumana Metodija podseća nas da je post mnogo više od uzdržanja od hrane. To je poziv na svakodnevnu praksu vrline, praštanja i ljubavi prema bližnjem, jer su to istinske vrednosti koje nas približavaju Bogu i čine nas učesnicima Njegovog Carstva. Ova pozivnica na duhovnu obnovu, kroz telesno uzdržanje i dela milosrđa, poziva nas da se u punini posvetimo Bogu, kako bi postao i naša unutrašnja snaga, koja nas vodi ka spasenju.
Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Pimen Veliki podvizavao se u 5. veku i svojim životom ostao upamćen kao primer monaha koji je sve podredio molitvi, poslušanju, radu i unutrašnjem miru.
Blaženopočivši mitropolit crnogorsko-primorski u svojoj knjizi objasnio je da vegetarijanstvo i lekarski režimi ne mogu da zamene dublji smisao uzdržavanja i zašto pravi odnos prema hrani oblikuje telo, dušu i svakodnevni život.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički podsetio je vernike da telo ne pomaže ništa, ističući snagu posta, molitve i svetih Tajni u borbi protiv zla i pripremi duše za najradosniji hrišćanski praznik.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.
U besedi za utorak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino viđenje Hristovog stradanja sa tajnom Božjeg sveznanja i onim što Bog vidi u dubini ljudskog srca.