Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
U carskoj lavri Hilandaru danas je veliki dan – ktitorska slava, praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj gori. U svečanoj atmosferi, ispunjenoj molitvom i blagodarnošću, bratstvo manastira, predvođeno igumanom Metodijem, dočekalo je episkopa zapadnoevropskog Justina, koji će predvoditi bogosluženja tokom bdenja i svete liturgije u čast svetog ktitora.
printskrin youtube
Monasi carske lavre Hilandar
Svečani doček episkopa Justina u sabornoj crkvi bio je obeležen dirljivim rečima igumana Metodija, koji je u svojoj besedi izrazio radost zbog prisustva mladog arhijereja Srpske pravoslavne crkve na Hilandaru:
- Preosvećeni Vladiko, dobro nam došli u obitelj gde je Igumanija, Presveta Bogorodica Trojeručica i Sveti Ktitori, Nebeski Zaštitnici, Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski i Prepodobni Simeon Mirotočivi, koga i slavimo i ove godine. Zbog toga smo posebno radosni što ćete vi predvoditi bogosluženja tokom bdenja i svete liturgije, čime ćete nam, s jedne strane, ukazati veliku čast, a s druge, osetićemo blagoslov vaših arhijerejskih molitava - kazao je iguman Metodije i dodao:
- Kada jedan mladi arhijerej Srpske pravoslavne crkve dođe u manastir Hilandar, mi se uvek radujemo, jer stojeći pred Presvetom Bogorodicom Trojeručicom, nadamo se da ćete još više osetiti njenu moćnu zaštitu. Naša molitva je da vas svojim trostrukim blagoslovom pokriva i da vam uvek pomaže da jedno od najtežih poslušanja u Pravoslavnoj Crkvi, poslušanje eparhijskog arhijereja, na najbolji način izvršite – za vaše lično spasenje, ali i za spasenje vaše pastve, koja vam je Bogom poverena.
printskrin video facebook
Iguman Metodije
Praznična radost na Hilandaru podseća na čudesne puteve Božje promisli, koji su i ovog puta ispisali neobičnu priču. Pre nešto više od dvadeset pet godina, četvorica bogoslova Karlovačke bogoslovije uputili su pismo hilandarskim monasima tražeći savet i blagoslov, jer su želeli da jednog dana postanu monasi. Trojica su postali monasi, a jedan od njih danas, kao arhijerej, služi svetu liturgiju na Hilandaru, baš na praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog.
Na Hilandaru se sa posebnim poštovanjem čuva i jedna od najstarijih ikona manastira, mozaik Presvete Bogorodice sa Hristom, nastala u 12. veku. Ova sveta ikona ima poseban značaj za Hilandar, jer je upravo držeći je na grudima, usnuo Prepodobni Simeon Mirotočivi 1199. godine, u svojoj skromnoj monaškoj keliji. Ovaj sveti lik Majke Bokoj keliji. Ovaj sveti lik Majke Božje svedoči o neprolaznoj ljubavi i veri, osvetljavajući i danas put svim poklonicima i monasima Hilandara.
printskrin youtube
Bratstvo manastira Hilandar
Praznik ktitorske slave na Hilandaru uvek je prilika za sabranje i molitvu, ali i podsećanje na duhovno nasleđe svetih ktitora, koji su svojim trudom i ljubavlju utvrdili temelje srpske duhovnosti. Uz svečano svenoćno bdenje i svetu liturgiju, Hilandar danas odiše duhovnom radošću, dok u srcima monaha i vernika odjekuju molitve Prepodobnom Simeonu Mirotočivom, koji i dalje, kroz vekove, neprestano mirisom svetog miomira blagosilja svoj narod.
Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine.
U srpskoj carskoj lavri Svetog Save i Svetog Simeona izneti su na celivanje čestice moštiju Svetog Vasilija Velikog, Svetog Jovana Zlatoustog i Svetog Grigorija Bogoslova, relikvija koja na njihov praznik vernicima donosi blagoslov i utehu.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Divac je na Svetu goru došao zajedno sa članovima Upravnog odbora i saradnicima fondacije – Čuvajmo Hilandar fondacija SAD, a sastao se sa arhimandritom Metodijem i monasima srpske carske lavre.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.