Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
U carskoj lavri Hilandaru danas je veliki dan – ktitorska slava, praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj gori. U svečanoj atmosferi, ispunjenoj molitvom i blagodarnošću, bratstvo manastira, predvođeno igumanom Metodijem, dočekalo je episkopa zapadnoevropskog Justina, koji će predvoditi bogosluženja tokom bdenja i svete liturgije u čast svetog ktitora.
printskrin youtube
Monasi carske lavre Hilandar
Svečani doček episkopa Justina u sabornoj crkvi bio je obeležen dirljivim rečima igumana Metodija, koji je u svojoj besedi izrazio radost zbog prisustva mladog arhijereja Srpske pravoslavne crkve na Hilandaru:
- Preosvećeni Vladiko, dobro nam došli u obitelj gde je Igumanija, Presveta Bogorodica Trojeručica i Sveti Ktitori, Nebeski Zaštitnici, Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski i Prepodobni Simeon Mirotočivi, koga i slavimo i ove godine. Zbog toga smo posebno radosni što ćete vi predvoditi bogosluženja tokom bdenja i svete liturgije, čime ćete nam, s jedne strane, ukazati veliku čast, a s druge, osetićemo blagoslov vaših arhijerejskih molitava - kazao je iguman Metodije i dodao:
- Kada jedan mladi arhijerej Srpske pravoslavne crkve dođe u manastir Hilandar, mi se uvek radujemo, jer stojeći pred Presvetom Bogorodicom Trojeručicom, nadamo se da ćete još više osetiti njenu moćnu zaštitu. Naša molitva je da vas svojim trostrukim blagoslovom pokriva i da vam uvek pomaže da jedno od najtežih poslušanja u Pravoslavnoj Crkvi, poslušanje eparhijskog arhijereja, na najbolji način izvršite – za vaše lično spasenje, ali i za spasenje vaše pastve, koja vam je Bogom poverena.
printskrin video facebook
Iguman Metodije
Praznična radost na Hilandaru podseća na čudesne puteve Božje promisli, koji su i ovog puta ispisali neobičnu priču. Pre nešto više od dvadeset pet godina, četvorica bogoslova Karlovačke bogoslovije uputili su pismo hilandarskim monasima tražeći savet i blagoslov, jer su želeli da jednog dana postanu monasi. Trojica su postali monasi, a jedan od njih danas, kao arhijerej, služi svetu liturgiju na Hilandaru, baš na praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog.
Na Hilandaru se sa posebnim poštovanjem čuva i jedna od najstarijih ikona manastira, mozaik Presvete Bogorodice sa Hristom, nastala u 12. veku. Ova sveta ikona ima poseban značaj za Hilandar, jer je upravo držeći je na grudima, usnuo Prepodobni Simeon Mirotočivi 1199. godine, u svojoj skromnoj monaškoj keliji. Ovaj sveti lik Majke Bokoj keliji. Ovaj sveti lik Majke Božje svedoči o neprolaznoj ljubavi i veri, osvetljavajući i danas put svim poklonicima i monasima Hilandara.
printskrin youtube
Bratstvo manastira Hilandar
Praznik ktitorske slave na Hilandaru uvek je prilika za sabranje i molitvu, ali i podsećanje na duhovno nasleđe svetih ktitora, koji su svojim trudom i ljubavlju utvrdili temelje srpske duhovnosti. Uz svečano svenoćno bdenje i svetu liturgiju, Hilandar danas odiše duhovnom radošću, dok u srcima monaha i vernika odjekuju molitve Prepodobnom Simeonu Mirotočivom, koji i dalje, kroz vekove, neprestano mirisom svetog miomira blagosilja svoj narod.
Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine.
U srpskoj carskoj lavri Svetog Save i Svetog Simeona izneti su na celivanje čestice moštiju Svetog Vasilija Velikog, Svetog Jovana Zlatoustog i Svetog Grigorija Bogoslova, relikvija koja na njihov praznik vernicima donosi blagoslov i utehu.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Na praznik Presvete Bogorodice Trojeručice, svetinja na Kosovu i Metohiji dobila je prvog monaha Simeona. Mitropolit Teodosije govorio je o isceliteljskoj sili Bogorodice i obnovi monaškog života, uz podsećanje na vezu sa Hilandarom.
Njegovo ime povezano je sa najvažnijim događajima iz biblijske istorije, a posebno sa blagovešću koju je doneo Presvetoj Bogorodici o rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Starac iz Optine podsetio je da se put ka Hristu ne pokazuje samo molitvom i ličnom pobožnošću, već i spremnošću da sa ljubavlju nosimo slabosti i teškoće svojih bližnjih.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Uz molitve i svetu liturgiju, vernici i monaštvo carske lavre slavili su svog nebeskog zaštitnika, Prepodobnog Simeona, čija se milost oseća u svakom kamenu Hilandara.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
Na praznik Presvete Bogorodice Trojeručice, svetinja na Kosovu i Metohiji dobila je prvog monaha Simeona. Mitropolit Teodosije govorio je o isceliteljskoj sili Bogorodice i obnovi monaškog života, uz podsećanje na vezu sa Hilandarom.
Mitropolit mileševski Atanasije služio je pomen Varnavi Rosiću u Pljevljima, ističući da je ovaj arhijerej i posle svoje smrti nastavio delo započeto za života.
Mitropolit nemački Grigorije, koji je u vreme dolaska monaha Makarija u Tvrdoš bio episkop zahumsko-hercegovački i primorski, uputio je reči sećanja povodom upokojenja dugogodišnjeg sabrata ove hercegovačke svetinje.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Tumačeći reči iz Prve poslanice apostola Petra, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto gordost čoveka udaljava od blagodati, dok smirenje otvara put Božjoj milosti.