Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
U carskoj lavri Hilandaru danas je veliki dan – ktitorska slava, praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj gori. U svečanoj atmosferi, ispunjenoj molitvom i blagodarnošću, bratstvo manastira, predvođeno igumanom Metodijem, dočekalo je episkopa zapadnoevropskog Justina, koji će predvoditi bogosluženja tokom bdenja i svete liturgije u čast svetog ktitora.
printskrin youtube
Monasi carske lavre Hilandar
Svečani doček episkopa Justina u sabornoj crkvi bio je obeležen dirljivim rečima igumana Metodija, koji je u svojoj besedi izrazio radost zbog prisustva mladog arhijereja Srpske pravoslavne crkve na Hilandaru:
- Preosvećeni Vladiko, dobro nam došli u obitelj gde je Igumanija, Presveta Bogorodica Trojeručica i Sveti Ktitori, Nebeski Zaštitnici, Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski i Prepodobni Simeon Mirotočivi, koga i slavimo i ove godine. Zbog toga smo posebno radosni što ćete vi predvoditi bogosluženja tokom bdenja i svete liturgije, čime ćete nam, s jedne strane, ukazati veliku čast, a s druge, osetićemo blagoslov vaših arhijerejskih molitava - kazao je iguman Metodije i dodao:
- Kada jedan mladi arhijerej Srpske pravoslavne crkve dođe u manastir Hilandar, mi se uvek radujemo, jer stojeći pred Presvetom Bogorodicom Trojeručicom, nadamo se da ćete još više osetiti njenu moćnu zaštitu. Naša molitva je da vas svojim trostrukim blagoslovom pokriva i da vam uvek pomaže da jedno od najtežih poslušanja u Pravoslavnoj Crkvi, poslušanje eparhijskog arhijereja, na najbolji način izvršite – za vaše lično spasenje, ali i za spasenje vaše pastve, koja vam je Bogom poverena.
printskrin video facebook
Iguman Metodije
Praznična radost na Hilandaru podseća na čudesne puteve Božje promisli, koji su i ovog puta ispisali neobičnu priču. Pre nešto više od dvadeset pet godina, četvorica bogoslova Karlovačke bogoslovije uputili su pismo hilandarskim monasima tražeći savet i blagoslov, jer su želeli da jednog dana postanu monasi. Trojica su postali monasi, a jedan od njih danas, kao arhijerej, služi svetu liturgiju na Hilandaru, baš na praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog.
Na Hilandaru se sa posebnim poštovanjem čuva i jedna od najstarijih ikona manastira, mozaik Presvete Bogorodice sa Hristom, nastala u 12. veku. Ova sveta ikona ima poseban značaj za Hilandar, jer je upravo držeći je na grudima, usnuo Prepodobni Simeon Mirotočivi 1199. godine, u svojoj skromnoj monaškoj keliji. Ovaj sveti lik Majke Bokoj keliji. Ovaj sveti lik Majke Božje svedoči o neprolaznoj ljubavi i veri, osvetljavajući i danas put svim poklonicima i monasima Hilandara.
printskrin youtube
Bratstvo manastira Hilandar
Praznik ktitorske slave na Hilandaru uvek je prilika za sabranje i molitvu, ali i podsećanje na duhovno nasleđe svetih ktitora, koji su svojim trudom i ljubavlju utvrdili temelje srpske duhovnosti. Uz svečano svenoćno bdenje i svetu liturgiju, Hilandar danas odiše duhovnom radošću, dok u srcima monaha i vernika odjekuju molitve Prepodobnom Simeonu Mirotočivom, koji i dalje, kroz vekove, neprestano mirisom svetog miomira blagosilja svoj narod.
Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine.
U srpskoj carskoj lavri Svetog Save i Svetog Simeona izneti su na celivanje čestice moštiju Svetog Vasilija Velikog, Svetog Jovana Zlatoustog i Svetog Grigorija Bogoslova, relikvija koja na njihov praznik vernicima donosi blagoslov i utehu.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Dok Srpska pravoslavna crkva 3. juna slavi Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, tiho i dostojanstveno slavi se i sveta podvižnica iz Dečana - kćerka kralja Milutina i sestra Svetog Stefana Dečanskog, čije su svete mošti vekovima svedočile čuda i čuvale svetinju od zla.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uz molitve i svetu liturgiju, vernici i monaštvo carske lavre slavili su svog nebeskog zaštitnika, Prepodobnog Simeona, čija se milost oseća u svakom kamenu Hilandara.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Na praznik svetih Kirila i Metodija arhimandritu Metodiju uručen je Krst vožda Đorđa Stratimirovića, odlikovanje koje je povezalo Svetu goru, Sremske Karlovce i istorijsko sećanje na slavnog vojvodu iz Srpske Vojvodine.
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, u prisustvu vernika i predstavnika vlasti, soveštani su temelji hrama Hrista Spasitelja koji će, kako je poručeno, svedočiti veru, ljubav i identitet srpskog naroda u ovom delu Republike Srpske.
U jedinstvenoj liturgijskoj svečanosti, popred presvlačenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog, patrijarh srpski u nadahnutoj besedi poručio da bez vere nema ni znanja, ni zajednice, ni života – jer vera otvara vrata čudima i večnosti.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
Uprkos rasprostranjenoj slici iz udžbenika i umetnosti, Biblija nigde ne pominje jabuku kao „zabranjeni plod“ – ovo tumačenje poteklo je iz lingvističke igre reči i srednjovekovnih zapadnih predstava, dok Pravoslavna crkva uporno čuva dublji smisao priče o padu čoveka.