SVETA GORA U ŽALOSTII: Upokoji se jedan od najvažnijih duhovnih lidera, svetogorac Amvrosije
Iguman manastira Zograf, starac Amvrosije, napustio je svoj ovozemaljski život u 86. godini, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji Svete gore.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Snažan zemljotres pogodio je Svetu goru u subotu popodne, izazvavši uznemirenost među monasima i stanovnicima ovog svetog mesta.
Prema podacima Geodinamičkog instituta, zemljotres jačine 4,8 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se osam kilometara severozapadno od Kareje, sa hipocentrom na dubini od svega pet kilometara.
Podrhtavanje tla osetilo se ne samo na trećem kraku Halkidikija već i u Solunu, kao i u pojedinim delovima Bugarske i Turske. Monasi i poklonici prijavili su da je zemlja snažno zadrhtala te da su neki od njih privremeno napustili svoje kelije i manastire dok se potres nije stišao.
U izjavi za grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr, jedan od monaha iz Kareje opisao je trenutak zemljotresa:
- Ovo je jedan od najjačih zemljotresa koje smo doživeli poslednjih godina. Ne možemo isključiti mogućnost da su neke svetinje oštećene, jer su mnogi manastiri i kelije veoma stare građevine. Čekamo izveštaje o eventualnim pukotinama i drugim oštećenjima.
Važno je napomenuti da se seizmička aktivnost u ovoj oblasti nije zaustavila na glavnom potresu. Ubrzo nakon njega, u 18:26 časova, usledio je naknadni udar jačine 2,3 stepena, a u prethodnim satima zabeleženi su i manji zemljotresi jačine 3,5 i 3,2 stepena.
Za sada nema zvaničnih izveštaja o materijalnoj šteti ili povređenima, ali nadležne službe pažljivo prate razvoj situacije. Seizmolozi podsećaju da se Sveta gora nalazi u području visoke seizmičke aktivnosti i savetuju oprez, jer novi potresi nisu isključeni.
Monasi, međutim, ostaju mirni, a jedan od njih je poručio:
- Navikli smo na iskušenja. Molimo se i uzdamo u Boga.
Iguman manastira Zograf, starac Amvrosije, napustio je svoj ovozemaljski život u 86. godini, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji Svete gore. Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine. Njegova filozofija, prožeta duhovnim blagoslovima, poziva nas da pronađemo unutrašnji mir i ispunjenje, čineći svet oko nas srećnijim, mirnijim i obogaćenijim. Bio je sin Simeona Uroša Nemanjića i sinovac Cara Dušana. Budi deo Religija.rs zajednice.
SVETA GORA U ŽALOSTII: Upokoji se jedan od najvažnijih duhovnih lidera, svetogorac Amvrosije
VAŽNE NOVOSTI IZ MANASTIRA HILANDAR: Poseta neće biti moguća do kraja 2025. godine, evo ko ipak može da ode
21 ODGOVOR SVETOGORCA NA NAJVAŽNIJA PITANJA: Evo šta ukazuje na bolest duše i koja navika je najštetnija
ON JE BIO POSLEDNJI MUŠKI POTOMAK LOZE NEMANJIĆ: Odrekao se velikog bogatstva i krenuo putem predaka, evo gde počivaju njegove mošti
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Zbog narušavanja tišine i duhovnog poretka, monaška republika uvodi stroga pravila: ulazak za strance biće drastično ograničen, osim za tri slovenska manastira.
Premijer Grčke razgovarao je sa trojicom predstavnika Svetogorskog bratstva o svakodnevnim izazovima i budućoj saradnji, najavivši pritom svoju prvu zvaničnu posetu Atosu – događaj koji bi mogao imati duboke duhovne i geopolitičke posledice
Posle višednevne potrage, telo svetogorskog isposnika pronađeno je u zabačenom delu Atosa. Istraga o njegovoj smrti u toku je, dok se monaška zajednica moli za njegovu dušu u Hristu.
Nakon što je dan "D" na Atosu prošao mirno, organizacija "Pravoslavlje ili smrt" oglasila se saopštenjem u kojem zahvaljuje svima koji su se prethodnih dana molili i poručuje da je put spasenja u pobožnosti, bratoljublju, umnožavanju dobra i umanjivanju zla.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.