SVETA GORA U ŽALOSTII: Upokoji se jedan od najvažnijih duhovnih lidera, svetogorac Amvrosije
Iguman manastira Zograf, starac Amvrosije, napustio je svoj ovozemaljski život u 86. godini, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji Svete gore.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Snažan zemljotres pogodio je Svetu goru u subotu popodne, izazvavši uznemirenost među monasima i stanovnicima ovog svetog mesta.
Prema podacima Geodinamičkog instituta, zemljotres jačine 4,8 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se osam kilometara severozapadno od Kareje, sa hipocentrom na dubini od svega pet kilometara.
Podrhtavanje tla osetilo se ne samo na trećem kraku Halkidikija već i u Solunu, kao i u pojedinim delovima Bugarske i Turske. Monasi i poklonici prijavili su da je zemlja snažno zadrhtala te da su neki od njih privremeno napustili svoje kelije i manastire dok se potres nije stišao.
U izjavi za grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr, jedan od monaha iz Kareje opisao je trenutak zemljotresa:
- Ovo je jedan od najjačih zemljotresa koje smo doživeli poslednjih godina. Ne možemo isključiti mogućnost da su neke svetinje oštećene, jer su mnogi manastiri i kelije veoma stare građevine. Čekamo izveštaje o eventualnim pukotinama i drugim oštećenjima.
Važno je napomenuti da se seizmička aktivnost u ovoj oblasti nije zaustavila na glavnom potresu. Ubrzo nakon njega, u 18:26 časova, usledio je naknadni udar jačine 2,3 stepena, a u prethodnim satima zabeleženi su i manji zemljotresi jačine 3,5 i 3,2 stepena.
Za sada nema zvaničnih izveštaja o materijalnoj šteti ili povređenima, ali nadležne službe pažljivo prate razvoj situacije. Seizmolozi podsećaju da se Sveta gora nalazi u području visoke seizmičke aktivnosti i savetuju oprez, jer novi potresi nisu isključeni.
Monasi, međutim, ostaju mirni, a jedan od njih je poručio:
- Navikli smo na iskušenja. Molimo se i uzdamo u Boga.
Iguman manastira Zograf, starac Amvrosije, napustio je svoj ovozemaljski život u 86. godini, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji Svete gore. Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine. Njegova filozofija, prožeta duhovnim blagoslovima, poziva nas da pronađemo unutrašnji mir i ispunjenje, čineći svet oko nas srećnijim, mirnijim i obogaćenijim. Bio je sin Simeona Uroša Nemanjića i sinovac Cara Dušana.
SVETA GORA U ŽALOSTII: Upokoji se jedan od najvažnijih duhovnih lidera, svetogorac Amvrosije
VAŽNE NOVOSTI IZ MANASTIRA HILANDAR: Poseta neće biti moguća do kraja 2025. godine, evo ko ipak može da ode
21 ODGOVOR SVETOGORCA NA NAJVAŽNIJA PITANJA: Evo šta ukazuje na bolest duše i koja navika je najštetnija
ON JE BIO POSLEDNJI MUŠKI POTOMAK LOZE NEMANJIĆ: Odrekao se velikog bogatstva i krenuo putem predaka, evo gde počivaju njegove mošti
Serija potresa narušila je spokoj u Vrtu Presvete Bogorodice, dok monasi upozoravaju na izostanak državne reakcije, tehničke zaštite i prisustva stručnjaka, i sve glasnije pozivaju na hitnu intervenciju.
Nakon snažnog podrhtavanja tla u februaru, a zatim ponovo 7. juna, mnogi svetogorski manastiri upozoravaju da su ostavljeni bez adekvatne zaštite, dok se sveti prostor suočava s ozbiljnim oštećenjima i potpunim izostankom konkretnih mera.
Rased ispod Atosa ponovo se aktivirao, izazivajući potres od 4,6 Rihtera. Nadležni sprovode hitne mere, dok je u školama u okolnoj regiji obustavljena nastava. Stručnjaci upozoravaju na nastavak seizmičke aktivnosti u narednom periodu.
Dok tlo podrhtava, monasi sa Atosa podsećaju na snagu vere i molitve u suočavanju sa izazovima – da li je serija zemljotresa samo prirodni fenomen ili opomena na dublje duhovne istine?
Vernici iz svih krajeva dolaze da se mole pred moštima kosovskog mučenika, ostavljajući za sobom svedočenja koja i lekare ostavljaju bez odgovora.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.