Vernici iz svih krajeva dolaze da se mole pred moštima kosovskog mučenika, ostavljajući za sobom svedočenja koja i lekare ostavljaju bez odgovora.
Pod senkom Kučajskih planina, tamo gde se tišina prirode spaja sa šapatima istorije, stoji Ravanica - kamenita ispovest vere, žrtve i zaveta. Manastir u selu Senje kod Ćuprije nije samo spomenik jednoj epohi već živo središte pamćenja naroda i molitve koja traje više od šest vekova. Kao najveća zadužbina kneza Lazara Hrebljanovića, Ravanica i danas svedoči o odluci vladara da, po savetu kneginje Milice, podigne svetinju "za spas svoje duše", ostavljajući potomstvu više od arhitektonskog remek-dela - zavet koji traje.
RINA
Manastir Ravanica
Tvrđava, kule i rođenje moravske škole
Ravanica je podignuta sredinom 14. veka, neposredno pred Kosovski boj, u času kada su se nad srpskim zemljama već nadvijali tamni oblaci osmanskih osvajanja. Pre nego što je podigao sam manastir, knez Lazar je izgradio utvrđenje sa sedam kula, snažan bedem odbrane i simbola. Danas je od njih sačuvan tek temelj, ali imena su ostala da žive - najpoznatija među njima nosila je ime Miloša Obilića, kosovskog junaka.
Unutar tih zidina izrasla je svetinja kakva do tada nije viđena. Knez nije štedeo ni u materijalu ni u ukrasima, a gradnju je poverio majstoru Radi Neimaru iz Bara, koji je, vođen umećem i duhovnim nadahnućem, stvorio delo koje će postati rodonačelnik moravske škole. Svaki luk, rozeta i kamen nose poruku, skrivenu simboliku i misaonu dubinu.
SPC
Mošti Svetog kneza Lazara
Mošti Svetog kneza i tišina molitve
Posebna svetlost Ravanice potiče iz činjenice da ona čuva mošti Svetog kneza Lazara, mučenika s Kosova. Dve godine nakon njegove pogibije, njegove mošti prenete su u ovu svetinju, gde su postale duhovno središte i utočište narodne vere. Tokom vekova, usled turskih napada, mošti su premeštane - iz Ravanice u Srem, zatim u Sabornu crkvu u Beogradu, da bi se, posle dugog puta stradanja i čuvanja, konačno vratile u svoju zadužbinu kod Ćuprije.
Danas kivot s moštima Svetog kneza Lazara biva otvoren tokom praznika i nedeljom za vreme Svete liturgije, kao i prilikom čitanja akatista posle večernjeg bogosluženja. Ipak, kako kažu monasi Ravanice, poseban naglasak nije na spoljašnjem činu, već na unutrašnjem stanju čoveka.
- Za molitvu nije bitno da li je kivot otvoren ili zatvoren; ono što je važno jeste iskrenost i dubina vere u srcu. Pored moštiju kneza Lazara, ovde se nalaze i mošti Svetog Pantelejmona, Svetog Georgija, Svetog Jeftimija, Svete Pelagije, Svetog Kozme i Danila, kao i Svete mučenice Jefimije - kažu monasi Manastira Ravanica, a prenosi Rina.
RINA
Manastir Ravanica
Svedočenja o isceljenjima koja narod pamti
Ravanica nije samo mesto hodočašća, već i svetilište koje živi u svedočenjima ljudi. Meštani Senja i danas prepričavaju događaje koje smatraju čudesnima, a koji su se odigravali pred moštima Svetog kneza Lazara.
- Mnogi su dolazili ovde tražeći isceljenje i ono se zaista dešavalo. Sećamo se majke koja je dovela ćerku koja je ispuštala strašne krike; čim su je približili moštima, odmah se umirila. Ljudi su dolazili bolesni i nemoćni, jedva pokretni, ali su nakon molitve ovde postajali bolje - pričaju meštani.
Takva svedočenja, prenošena s kolena na koleno, utkala su Ravanicu u živu veru naroda, daleko od arhivskih zapisa i istorijskih udžbenika.
RINA
Manastir Ravanica
Do kraja Drugog svetskog rata Ravanica je bila muški manastir, a od oktobra 1946. postaje ženski. Danas o ovoj svetinji brinu monahinje, koje su svoj život u potpunosti posvetile Bogu i služenju. Njihova svakodnevica protiče u molitvi i radu - obrađuju imanje, prave meleme, stvaraju rukotvorine vezom i heklanjem, u tišini koja nosi dubinu i smisao. Njihov život nije odvojen od naroda; naprotiv, on se nenametljivo prepliće s potrebama hodočasnika i posetilaca koji u Ravanicu dolaze tražeći utehu, snagu i odgovore.
Ravanica tako ostaje više od zadužbine i više od spomenika kulture. Ona je mesto gde se susreću istorija i molitva, stradanje i nada, ljudska slabost i duhovna snaga. Kamen njene crkve pamti vreme kneza Lazara, ali njene mošti, molitve monahinja i svedočenja vernika dokazuju da Ravanica nije prošlost - ona neprestano traje.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Verni narod tvrdi da male bočice sa vodom i uljem, ostavljene pored čudotvorne ikone u manastiru Panormitis, nestaju iz hrama, a zatim se pojavljuju u domovima ljudi širom sveta – kao odgovor na molitve i znak nebeske utehe.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
Od čudesne zaštite manastira tokom rata do isceljenja neizlečivih bolesti: vernici iz svih krajeva sveta donose svoje molitve pred kivot svetitelja, svedočeći o moćima nevidljivih sila koje se očituju u njegovom prisustvu.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.