OVO ČOVEKA OSLOBAĐA SVIH GREHOVA BRŽE NEGO BILO KAKAV PODVIG: Sveti Jovan Lestvičnik otkriva šta je Bogu milije čak i od molitve
Veliki pravoslavni svetitelj objašnjava zašto zlopamćenje uništava život.
Pouka starca Siluana Atonskog otkriva drugačije razumevanje poznatih priča o čudesima i pomera pažnju sa čoveka na ono što se u njima zaista dešava.
Mnogi veruju da se čuda u pravoslavnom iskustvu vezuju isključivo za svetitelje, kao da su oni sami izvor sile koja menja tok događaja. Takvo shvatanje ostavlja utisak da je Božije delovanje ograničeno na retke, izabrane ljude, dok ostali stoje po strani. Upravo toj zabludi suprotstavlja se iskustvo starca Siluana koji je čitav život proveo u tišini molitve.
Siluan Atonski govori iz unutrašnjeg iskustva Crkve i razbija predstavu da svetitelj “sam čini čudo”. Njegova pouka pomera pogled sa čoveka na Onoga koji deluje kroz čoveka:
- Ranije sam mislio da Gospod čini čuda samo zbog molitava svetitelja. Sada sam, pak, uvideo da Gospod čini čuda i na molitvu grešnika, samo ako mu je duša smirena. Jer, Gospod sluša molitve čoveka koji se naučio smirenosti. Mnogi iz neznanja govore da je taj i taj svetitelj učinio neko čudo. Ja sam, međutim, uvideo da je to učinio Duh Sveti koji živi u njemu. Gospod hoće da se svi spasemo i budemo večno sa Njim, i zato sluša molitve i grešnog čoveka, bilo radi njega samog, bilo radi koristi drugih - govorio je starac Siluan Atonski.
U ovom iskustvu menja se čitava perspektiva: svetitelj nije “izvor čuda”, nego neko u kome se otkriva delovanje Božije blagodati. Čudo ne pripada čoveku, nego Bogu koji deluje kroz smirenje, molitvama onih koji iskreno veruju i molitvama svetitelja.
Dela svetih apostola, začalo 17 (6,8-15; 7,1-5; 7,47-60)
8. A Stefan pun vere i sile činjaše znake i čudesa velika u narodu. 9. Tada ustadoše neki iz sinagoge koja se zove Libertinska, Kirinska i Aleksandrijska i od onih iz Kilikije i Azije, i prepirahu se sa Stefanom, 10. I ne mogahu protivstati mudrosti i duhu kojim govoraše. 11. Tada podmetnuše ljude koji rekoše: „Čuli smo ga da govori hulne reči na Mojseja i na Boga.” 12. I pobuniše narod i starešine i književnike, i napadoše i uhvatiše ga, i dovedoše pred Sinedrion, 13. pa izvedoše lažne svedoke koji govorahu: „Ovaj čovek ne prestaje da huli na ovo sveto mesto i na Zakon. 14. Jer smo ga čuli gde govori: „Ovaj Isus Nazarećanin razoriće ovo mesto i izmeniće običaje koje nam predade Mojsej.” 15. I pogledavši na njega svi koji seđahu u Sinedrionu, videše lice njegovo kao lice anđela.
1. A prvosveštenik reče: „Je li to tako?” 2. A on reče:„ Ljudi braćo i oci, čujte! Bog slave javi se ocu našemu Avraamu kad beše u Mesopotamiji, pre nego se doseli u Haran. 3. I reče mu: „Izađi iz zemlje svoje i od roda svoga i iz doma oca svoga, i dođi u zemlju koju ću ti pokazati.” 4. Tada iziđe iz zemlje Haldejske, i doseli se u Haran, i odande, po smrti oca njegova, preseli ga u ovu zemlju u kojoj vi sada živite. 5. I ne dade mu nasledstva u njoj ni stope, i obeća da će je dati u posed njemu i semenu njegovu posle njega, dok on još nemaše deteta.47. A Solomon mu sazida dom.
48. Ali Svevišnji ne živi u rukotvorenim hramovima, kao što govori prorok: 49. „Nebo mi je presto, a zemlja podnožje nogama mojima; kakav ćete mi dom sazidati, govori Gospod; ili koje je mesto za počivanje moje? 50. Nije li ruka moja stvorila sve ovo? 51. Tvrdovrati i neobrezani srcem i ušima, vi se svagda protivite Duhu Svetome; kako oci vaši, tako i vi. 52. Koga od proroka ne proteraše oci vaši? I pobiše one koji predskazaše dolazak Pravednika, koga sada vi izdajnici i ubice postadoste, 53. vi koji primiste Zakon naredbama anđelskim, i ne održaste.”
54. Kad ovo čuše, razjariše se vrlo u srcima svojima, i škrgutahu zubima na njega. 55. A on, pun Duha Svetoga, pogleda na nebo i vide slavu Božiju i Isusa gde stoji s desne strane Bogu, 56. i reče: „Evo vidim nebesa otvorena i Sina Čovečijega gde stoji s desne strane Bogu.” 57. A oni povikavši iza glasa zatisnuše uši svoje, i navališe jednodušno na njega, 58. pa izbacivši ga izvan grada stadoše ga kamenovati. A svedoci metnuše haljine svoje kod nogu mladića po imenu Savla, 59. I kamenovahu Stefana, koji se moljaše Bogu i govoraše: „Gospode Isuse, primi duh moj!” 60. Onda kleče na koljena i povika iza glasa: „Gospode, ne uračunaj im greh ovaj!” I ovo rekavši, usnu.
Jevanđelje Jovan, 13. zač. (4,46-54)
46. Isus pak dođe opet u Kanu Galilejsku, gde pretvori vodu u vino.46. I beše neki carev čovek čiji sin bolovaše u Kapernaumu. 47. Ovaj čuvši da je Isus došao iz Judeje u Galileju, otide k njemu i moljaše ga da siđe i da mu isceli sina; jer beše na samrti. 48. Kaza mu, dakle, Isus: „Ako ne vidite znake i čudesa, nećete da poverujete." 49. Reče mu carev čovek: „Gospode, dođi dok nije umrlo dete moje." 50. Reče mu Isus: „Idi, sin tvoj je živ." I verova čovek reči koju mu reče Isus i pođe. 51. A već dok on silažaše, gle, sretoše ga sluge njegove i javiše mu govoreći: „Dete je tvoje živo." 52. Tada ih upita za čas u koji mu bi lakše; i kazaše mu: „Juče u sedmi čas pusti ga groznica."
Veliki pravoslavni svetitelj objašnjava zašto zlopamćenje uništava život.
Ruski svetitelj nas uči kako da prevaziđemo osećaj nemoći i pronađemo ono što nas pokreće.
Prirodni lekovi, molitve i zdrave navike – saveti koji povezuju telo i veru za pravu zaštitu od negativnosti
Jedna pouka ave Justina Popovića razbija svakodnevnu sumnju i nudi drugačiji pogled na život, strah i večnost.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
Svetogorski starac govorio je o trenutku kada teret postane prevelik, a izlaz se ne traži u bekstvu, već u smirenju, veri i poverenju u Boga.
Svetogorski starac objašnjava šta se događa u čoveku kada se smiri, zadobije blagodat Božiju i prestane da dozvoljava brigama da mu zavladaju dušom.
Veliki svetogorski duhovnik podseća da pravi nemir ne dolazi samo spolja, već iz naših misli i odnosa prema drugima, a put ka miru vodi kroz smirenje i ljubav.
Veliki ruski podvižnik govorio je o značaju obraćanja Presvetoj Bogorodici u trenucima straha, nemira i životnih iskušenja.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Pravoslavna vera nije spojiva sa sujeverjem.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.