U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
U selu Banjica, nedaleko od Čačak, u živopisnom okruženju gotovo netaknute prirode obronaka Jelica, nalazi se Manastir Stjenik, svetinja kojoj vernici prilaze sa posebnim poštovanjem i nadom. Tokom cele godine ovde pristižu ljudi iz različitih krajeva - neki prvi put, a mnogi se vraćaju, vođeni ličnim iskustvom i verom. U tišini manastirskog dvorišta donose svoje brige i molbe, tražeći utehu i pomoć.
Istorija manastira duga sedam vekova
Manastir je, prema predanju, podignut pre više od sedam vekova, a njegovo osnivanje vezuje se za Mrnjavčevići. U njegovom središtu danas se nalaze mošti Sveti Jovan Stjenički, monaha koji je najveći deo života proveo u postu i molitvi, povlačeći se u pećinu iznad manastira.
- Jovan Stjenički je najviše vremena provodio u postu i molitvi, u jednoj pećini iznad manastira. U leto 1462. godine Turci su upali u manastir, zapalili ga, a igumana Jovana usmrtili. Na mestu gde je sahranjen kasnije je podignuta nova crkva. Prilikom obnove manastira 1950. godine, na Vidovdan, njegove mošti su iskopane i prenete u manastir i od tada se narod ovog kraja ovde moli, traži lek za svoje bolesti i razrešenje mnogih nevolja. Brojni su oni koji su se ovde izlečili od epilepsije i plućnih bolesti - rekao je iguman Pajsije, prenosi Rina.
wikipedia/printskrinyoutube
Manastir Stjenik
Od tada Manastir Stjenik postaje mesto stalnog okupljanja vernika. Dolaze i pojedinačno i u grupama, a retki su dani kada u manastiru nema onih koji se mole pred moštima svetitelja.
Poseban značaj ima i izvor koji se nalazi iznad manastira. Od drvenih vrata vodi staza kroz šumu, duga oko 500 metara, do mesta koje vernici nazivaju Svetinja.
Svedočenja koja ne ostavljaju ravnodušnim
- Devojčicu koja je rođena slepa roditelji su na svaki praznik dovodili na izvor i umivali je. Nakon jednog bogosluženja, kada je imala tri godine, progledala je, a kasnije je postala čak i učiteljica. Takođe, žena koja je bolovala od srčanih tegoba izbegla je operaciju zahvaljujući molitvi nad moštima i vodi sa svetog izvora. Danas vernici ovde vrlo često dolaze i svi sa sobom nose flaše kako bi natočili vodu i poneli je svojim kućama - kaže stariji meštanin sela.
RINA
Čudotvorni izvor, za čiju odu vernici tvrde da isceljuje
Put do izvora i vera koja ne posustaje
Danas je uobičajeno da vernici sa izvora Svetinja odlaze sa flašama vode, a zatim se vraćaju u manastir na molitvu. Zadržavaju se duže, razgovaraju sa monaštvom i neretko ponovo dolaze.
Do pre nekoliko godina put do manastira bio je znatno teži i vodio je uskom šumskom stazom uz potok, ali to nije sprečavalo vernike da dolaze.
Prema svedočenjima meštana, pojedini su ostajali i preko noći u crkvi, uprkos hladnoći koja je česta u ovom kraju.
Danas je pristup uređeniji, ali razlog dolaska ostaje isti, vera da molitva pred moštima Sveti Jovan Stjenički i voda sa izvora Svetinja mogu pomoći onima koji pomoć traže.
Verni narod tvrdi da male bočice sa vodom i uljem, ostavljene pored čudotvorne ikone u manastiru Panormitis, nestaju iz hrama, a zatim se pojavljuju u domovima ljudi širom sveta – kao odgovor na molitve i znak nebeske utehe.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Suočen sa Dioklecijanom i smrtnim kaznama, Sveti velikomučenik Georgije je izabrao put koji ga je pretvorio u jednu od najmoćnijih figura hrišćanske tradicije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Georgija – Đurđevdan po starom i Svetog Jova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Irineja Sremskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Izvori posvećeni Prepodobnoj mati Paraskevi privlače vernike i znatiželjnike svojim lekovitim svojstvima i blagorodnom energijom, a predstavljaju mesta gde se vera i priroda skladno prepliću.
Skriveno u podnožju planine Jelice, ovo sveto mesto privlači hiljade vernika koji dolaze sa nadom da pronađu isceljenje. Mošti Svetog Jovana Stjeničkog i voda sa svetog izvora poznati su po čudima koja su ovde zabeležena.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.