U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
U selu Banjica, nedaleko od Čačak, u živopisnom okruženju gotovo netaknute prirode obronaka Jelica, nalazi se Manastir Stjenik, svetinja kojoj vernici prilaze sa posebnim poštovanjem i nadom. Tokom cele godine ovde pristižu ljudi iz različitih krajeva - neki prvi put, a mnogi se vraćaju, vođeni ličnim iskustvom i verom. U tišini manastirskog dvorišta donose svoje brige i molbe, tražeći utehu i pomoć.
Istorija manastira duga sedam vekova
Manastir je, prema predanju, podignut pre više od sedam vekova, a njegovo osnivanje vezuje se za Mrnjavčevići. U njegovom središtu danas se nalaze mošti Sveti Jovan Stjenički, monaha koji je najveći deo života proveo u postu i molitvi, povlačeći se u pećinu iznad manastira.
- Jovan Stjenički je najviše vremena provodio u postu i molitvi, u jednoj pećini iznad manastira. U leto 1462. godine Turci su upali u manastir, zapalili ga, a igumana Jovana usmrtili. Na mestu gde je sahranjen kasnije je podignuta nova crkva. Prilikom obnove manastira 1950. godine, na Vidovdan, njegove mošti su iskopane i prenete u manastir i od tada se narod ovog kraja ovde moli, traži lek za svoje bolesti i razrešenje mnogih nevolja. Brojni su oni koji su se ovde izlečili od epilepsije i plućnih bolesti - rekao je iguman Pajsije, prenosi Rina.
wikipedia/printskrinyoutube
Manastir Stjenik
Od tada Manastir Stjenik postaje mesto stalnog okupljanja vernika. Dolaze i pojedinačno i u grupama, a retki su dani kada u manastiru nema onih koji se mole pred moštima svetitelja.
Poseban značaj ima i izvor koji se nalazi iznad manastira. Od drvenih vrata vodi staza kroz šumu, duga oko 500 metara, do mesta koje vernici nazivaju Svetinja.
Svedočenja koja ne ostavljaju ravnodušnim
- Devojčicu koja je rođena slepa roditelji su na svaki praznik dovodili na izvor i umivali je. Nakon jednog bogosluženja, kada je imala tri godine, progledala je, a kasnije je postala čak i učiteljica. Takođe, žena koja je bolovala od srčanih tegoba izbegla je operaciju zahvaljujući molitvi nad moštima i vodi sa svetog izvora. Danas vernici ovde vrlo često dolaze i svi sa sobom nose flaše kako bi natočili vodu i poneli je svojim kućama - kaže stariji meštanin sela.
RINA
Čudotvorni izvor, za čiju odu vernici tvrde da isceljuje
Put do izvora i vera koja ne posustaje
Danas je uobičajeno da vernici sa izvora Svetinja odlaze sa flašama vode, a zatim se vraćaju u manastir na molitvu. Zadržavaju se duže, razgovaraju sa monaštvom i neretko ponovo dolaze.
Do pre nekoliko godina put do manastira bio je znatno teži i vodio je uskom šumskom stazom uz potok, ali to nije sprečavalo vernike da dolaze.
Prema svedočenjima meštana, pojedini su ostajali i preko noći u crkvi, uprkos hladnoći koja je česta u ovom kraju.
Danas je pristup uređeniji, ali razlog dolaska ostaje isti, vera da molitva pred moštima Sveti Jovan Stjenički i voda sa izvora Svetinja mogu pomoći onima koji pomoć traže.
Verni narod tvrdi da male bočice sa vodom i uljem, ostavljene pored čudotvorne ikone u manastiru Panormitis, nestaju iz hrama, a zatim se pojavljuju u domovima ljudi širom sveta – kao odgovor na molitve i znak nebeske utehe.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Izvori posvećeni Prepodobnoj mati Paraskevi privlače vernike i znatiželjnike svojim lekovitim svojstvima i blagorodnom energijom, a predstavljaju mesta gde se vera i priroda skladno prepliću.
Skriveno u podnožju planine Jelice, ovo sveto mesto privlači hiljade vernika koji dolaze sa nadom da pronađu isceljenje. Mošti Svetog Jovana Stjeničkog i voda sa svetog izvora poznati su po čudima koja su ovde zabeležena.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.