ONE SU BILE GREŠNICE, ALI SU SE POKAJANJEM VINULE U CARSTVO NEBESKO: Obeležavamo Prepodobnu Pelagiju i Prepodobnu Taisu
One i danas služe kao primer da je oprost greha moguć za sve samo ako ga iskreno žele.
Bolesni se najčešće mole i posećuju hramove posvećene Svetoj Petki, Svetom Vasiliju Ostroškom i Svetom Romanu, Svetom Jakovu...
U teškim vremenima, kada medicinski tretmani često ne uspevaju, mnogi ljudi se okreću duhovnom spasu. Ova potreba za duhovnom pomoći može biti posebno izražena kod onih koji su u teškim životnim situacijama, kao što su bolest ili gubici. Osim onih koji iznenada postaju vernici u trenutku krize, postoje i oni koji veru nose u sebi od malih nogu i trude se da žive po Božjim zapovestima.
U situacijama kada tradicionalna medicina ne donosi rešenje, vernici se obraćaju svojim svetiteljima, tražeći pomoć i utehu. Najčešće se mole Svetoj Petki, Svetom Vasiliju Ostroškom i Svetom Romanu, Svetom Jakovu... Svetinje posvećene njima postaju mesta okupljanja i nade za mnoge, koji veruju da će im njihova vera pomoći da se izbore sa zdravstvenim problemima.
Iako Crkva naglašava važnost molitve i duhovne pomoći kad je neko bolestan, ona takođe poziva vernike da nikako ne odbijaju i ne zanemaraju pomoć medicine.
Veruje se da su lekovi i medicina darovi od Boga i Crkva ohrabruje ljude da koriste sve dostupne resurse za svoje zdravlje.
Dakle, vera i molitva nikako ne mogu i ne smeju zameniti lekove i medicinske tretmane.
Sveta Petka, poznata kao zaštitnica dece, majki i porodica, posebno je poštovana u Srbiji i Rumuniji. Njene mošti su kroz istoriju bile premeštane, a sada se nalaze u gradu Jašiju u Rumuniji. Mnogi vernici piju vodu Svete Petke, verujući da pomaže u lečenju neplodnosti, karcinoma i raznih duševnih stanja. Ispovesti izlečenih često naglašavaju kako su, nakon dugih godina lečenja, pronašli utehu i zdravlje upravo kroz veru.
U isposničkoj Crkvi Svete Petke u selu Lepenica na dvadesetak kilometara od Vranja ka Vladičinom Hanu, u jednom otvoru je izvor lekovite vode, za koji se veruje da leči glavobolju i popravlja vid.

Sveti Roman, čiji manastir u Đunisu se takođe pominje po brojnim isceljenjima, takođe ima značajno mesto među vernicima. Njegova figura, s porukom o miru i ljubavi, inspirisala je mnoge. U manastiru se redovno održavaju molitve za ozdravljenje.
Ovde su ostala zapamćena nedavna izlečenja posednutih, paralizovanih, bolesnih od raznih nervnih obolenja bolesti.

Sveti Vasilije Ostroški, jedan od najpoštovanijih svetaca, poznat je po svojim isceliteljskim moćima. Njegove mošti čuvaju se u manastiru Ostrog, koji je treće najposećenije hrišćansko svetilište nakon Hristovog groba i Svete Gore. Mnogi vernici, kako hrišćani, tako i muslimani, dolaze ovde u potrazi za utehom i lečenjem.
Priča se o mnogim iscelenjima nepokretnih, slepih, umobolnih koji su ovde ozdravili.

Manastir Kumanica se nalazi na samoj granici Srbije i Crne Gore, pa se ponekad vodi polemika kome pripada. Ono najvažnije da je ovaj manastir na daleko poznat po čudima koja su se dogodila u njemu.
Mnogi parovi koji imaju problem sa plodnošću, kada prođe post, dolaze u Kumanicu, gde im se čitaju molitve. Svaki par nakon čitanih molitvi je posle skoro devet meseci dobio bebu, tvrdi se.
Postoje i priče o čudesnom isceljenju slepih, o mladoj devojčici devojčici muslimanske veroispovesti iz Bijelog Polja koja je bila paralizovana. Rodbina je mladu devojku donela na nosilima do manastira gde je ona prenoćila na zidnim ruševinama hrama, a ujutru kada se probudila, tri sveštenika su očitala molitvu i namazala je osveštanim uljem. Nakon toga ona se podigla na noge i prohodala. Priča se i dečaku Radetu Ljuiću iz Grančareva koga su spremala za amputaciju noge, ali je čudom Kumanice to sprečeno...

Manastir, smešten ispod brda Stjenik, vodi ka izvoru poznatom kao Svetinja, samo 500 metara uz strmi put. Ovaj izvor, za koji narod veruje da je obasjan božanskom milošću, bio je svedok bezbrojnih čudesnih događaja. Mnogi hodočasnici, u potrazi za lekom za svoje fizičke i duhovne boljke, dolazili su ovde sa nadom i verom.
Više o čudesima u ovom manastiru pročitahte ovde.
Manastir Tumane se među vernicima tretira kao čudotvorno mesto isceljenja.
Verovanja manastirskih posetioca, koji se svakodnevno mogu sresti kako se mole za pomoć, ali i ljudi koji su, kako tvrde, doživeli isceljenje, te dolaze u znak zahvalnosti, upućuje i ohrabruju mnoge druge na put ka manastiru Tumane.
O izlečenjima, nakon molitve za zdravlje koja je očitana u ovom manastiru, svedoče mnogi. Neki su, po pričama, stali na noge posle višegodišnje bolesti koja ih je vezivala za kolica i krevet, neki su vratili vid, izlečili leukemiju, razne upale, infekcije, kostobolju, bezdetnost…Pored molitve, narod najviše veruje da su lek manastirska vodica i ulje iz kandila svetitelja.
One i danas služe kao primer da je oprost greha moguć za sve samo ako ga iskreno žele.
Sveti Teofan naglašava da zlo ne prestaje ni nakon smrti; ono proganja duše, ali vernike ne treba da bude strah, jer nad njima zlo nema moć. Njihova vera i molitva su kao oružje protiv zlih sila, koje se povlače pred iskrenim duhovnim životom. Poruka je jasna, ukoliko želimo da se oslobodimo zla, moramo biti budni, moliti se i čuvati svoju dušu. Samo na taj način možemo da odbijemo napade i ostanemo snažni u veri. Sveti Teofan nas poziva na trezvenost i borbu, uz uverenje da uz Božju pomoć možemo prevazići svaku prepreku na našem putu ka svetosti.
Sveti apostol Filip Đakon ostao je upamćen po mnogim čudesima, a Sveti Teofan Načertani po pisanju 145 kanona.
Ono što posebno treba naglasiti jeste da SPC u isto vreme nije poklonila MPC sve one srpske svetinje i manastire, koje su gradili srpski vladari u istoriji. Tomosom o autokefaliji MPC te svetinje nisu poklonjene, kao što pojedini zlonamerni ili pak neznaveni ljudi komentarišu, već su dati na upotrebu, a to su dve suštinski različite pravne formulacije, istakao je arhimandrit Petar (Dragojlović).
Budi deo Religija.rs zajednice.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U osnovi ovog greha nalazi se prekid duhovne veze s Bogom i okretanje nepoznatim silama, koje Crkva jasno identifikuje kao demonske.
Ova molitva, kako je objašnjvao Tesla, ima višeslojni terapeutski i duhovni učinak.
Treba da znate da sve potiče od egoizma, neposlušnosti i rđavih pomisli, govorio je Starac Pajsije.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.