Usred kanjona i netaknute prirode, stari manastir Uvac pruža putnicima i hodočasnicima nezaboravan spoj vere, istorije i duhovnog mira.
Na samoj granici opština Čajetina i Priboj, svega 25 kilometara jugozapadno od Zlatibora, smestio se manastir Uvac, svetinja koja vekovima odoleva zubu vremena i ljudskim nedaćama. Ovaj skriveni biser pravoslavlja, okružen netaknutom prirodom i kanjonom reke Uvac, nije lako pronaći, ali onima koji do njega stignu pruža neprocenjiv duhovni mir i osećaj dodira sa prošlošću.
RINA
Manastir Uvac
Istorija manastira Uvac – vera i tradicija vekovima
Istorijski izvori svedoče da je manastir Uvac izgrađen u 13. veku, verovatno kao duhovna brana bogumilskoj jeresi i nadirućem islamu. Iako ime prvog ktitora ostaje nepoznato, crkvena knjiga iz 1622. godine potvrđuje da je manastir posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, a narodna predanja vezuju ga za zadužbinu Nemanjića.
– Od kad znamo za sebe, znamo i za ovaj manastir. To je naša svetinja koja nam pruža duhovni mir. Bio je rušen i spaljivan, ali se uvek dizao kao feniks iz pepela. U neka davna vremena, kako su pričali naši preci, manastir Uvac bio je od suštinskog značaja za opstanak Srba u ovom kraju, priča jedan od meštana sela Stublo, u čijoj blizini se svetinja nalazi – kaže jedan od meštana, prenosi agencija Rina.
RINA
Jelej u manastirskom hramu
Obnova i novi život svetinje
Posle dugog perioda zapuštenosti, manastir je obnovljen početkom devedesetih godina zahvaljujući istraživanjima i radu Narodnog muzeja iz Užica. Tada su sagrađeni i osveštani crkva i konak, a kompleks je stavljen pod zaštitu države. Posebno značenje ovom mestu donosi obnova iz 1995. godine, na Malu Gospojinu, kada je manastir Uvac posle gotovo tri veka ponovo oživeo.
RINA
Porta manastura Uvac
Prirodna lepota i hodočasnički doživljaj
Danas manastir pripada Eparhiji žičkoj i privlači posetioce ne samo svojom duhovnom snagom, već i izuzetnom prirodnom lepotom. Nestvarni krajolici kanjona reke Uvac i okoline stvaraju poseban doživljaj za sve putnike namernike.
– Ovde i danas možete videti divlju vinovu lozu, za koju se tvrdi da je rasla još u doba starog manastira. Ovuda prolaze samo putnici namernici, tokom letnjih meseci ima dosta posetilaca, a zimi je mirnije. Nama meštanima je velika sreća i čast što živimo u blizini ovakve svetinje*, dodaje naš sagovornik.
Manastir Uvac ostaje živa uspomena na vekovne borbe i veru, simbol trajanja pravoslavlja i svetinje koja, i nakon vekova, i dalje pruža utočište duši, inspirišući svakog hodočasnika da u srcu ponese duh prošlih generacija i neprocenjivu lepotu vere i prirode.
Bratstvo ove nemanjićke svetinje tvrdi da mitropolit žički pokušava da komercijalizuje manastir, dok mitropolit Justin ističe da postupa u skladu sa crkvenim pravilima. Vernici sa zabrinutošću prate razvoj situacije.
Na dan kada Crkva slavi Prenos moštiju Svetog Nikolaja, manastir Ježevica zasijao je u punom liturgijskom sjaju — uz svetu liturgiju koju je služio vladika Justin, osvećenje novih ikona i molitveno sabranje kao svedočanstvo žive vere.
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Hiljade vernika danas obilaze grobove svojih predaka, zbog čega na gradskim grobljima važe posebne mere, dok su za starije građane i osobe koje se otežano kreću obezbeđena vozila za prevoz do najudaljenijih parcela.
Tumačeći Hristove reči o Utešitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 7. sedmice po Vaskrsu otkriva zašto se unutrašnja snaga ne zadržava sama od sebe.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Govoreći o pticama, veliki srpski duhovnik ostavio je snažnu pouku o nezadovoljstvu koje čovek sam nosi u sebi i miru koji počinje tek onda kada nauči da bude blagodaran.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Andronika po starom i prepodobnog Isakija ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Ivanku Orleanku, dok muslimani obeležavaju četvrti dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a posebnu pažnju izazvali su darovi, poruke o Časnom Pojasu i dodela najvišeg monaškog čina igumanu manastira Podmajne.