Usred kanjona i netaknute prirode, stari manastir Uvac pruža putnicima i hodočasnicima nezaboravan spoj vere, istorije i duhovnog mira.
Na samoj granici opština Čajetina i Priboj, svega 25 kilometara jugozapadno od Zlatibora, smestio se manastir Uvac, svetinja koja vekovima odoleva zubu vremena i ljudskim nedaćama. Ovaj skriveni biser pravoslavlja, okružen netaknutom prirodom i kanjonom reke Uvac, nije lako pronaći, ali onima koji do njega stignu pruža neprocenjiv duhovni mir i osećaj dodira sa prošlošću.
RINA
Manastir Uvac
Istorija manastira Uvac – vera i tradicija vekovima
Istorijski izvori svedoče da je manastir Uvac izgrađen u 13. veku, verovatno kao duhovna brana bogumilskoj jeresi i nadirućem islamu. Iako ime prvog ktitora ostaje nepoznato, crkvena knjiga iz 1622. godine potvrđuje da je manastir posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, a narodna predanja vezuju ga za zadužbinu Nemanjića.
– Od kad znamo za sebe, znamo i za ovaj manastir. To je naša svetinja koja nam pruža duhovni mir. Bio je rušen i spaljivan, ali se uvek dizao kao feniks iz pepela. U neka davna vremena, kako su pričali naši preci, manastir Uvac bio je od suštinskog značaja za opstanak Srba u ovom kraju, priča jedan od meštana sela Stublo, u čijoj blizini se svetinja nalazi – kaže jedan od meštana, prenosi agencija Rina.
RINA
Jelej u manastirskom hramu
Obnova i novi život svetinje
Posle dugog perioda zapuštenosti, manastir je obnovljen početkom devedesetih godina zahvaljujući istraživanjima i radu Narodnog muzeja iz Užica. Tada su sagrađeni i osveštani crkva i konak, a kompleks je stavljen pod zaštitu države. Posebno značenje ovom mestu donosi obnova iz 1995. godine, na Malu Gospojinu, kada je manastir Uvac posle gotovo tri veka ponovo oživeo.
RINA
Porta manastura Uvac
Prirodna lepota i hodočasnički doživljaj
Danas manastir pripada Eparhiji žičkoj i privlači posetioce ne samo svojom duhovnom snagom, već i izuzetnom prirodnom lepotom. Nestvarni krajolici kanjona reke Uvac i okoline stvaraju poseban doživljaj za sve putnike namernike.
– Ovde i danas možete videti divlju vinovu lozu, za koju se tvrdi da je rasla još u doba starog manastira. Ovuda prolaze samo putnici namernici, tokom letnjih meseci ima dosta posetilaca, a zimi je mirnije. Nama meštanima je velika sreća i čast što živimo u blizini ovakve svetinje*, dodaje naš sagovornik.
Manastir Uvac ostaje živa uspomena na vekovne borbe i veru, simbol trajanja pravoslavlja i svetinje koja, i nakon vekova, i dalje pruža utočište duši, inspirišući svakog hodočasnika da u srcu ponese duh prošlih generacija i neprocenjivu lepotu vere i prirode.
Bratstvo ove nemanjićke svetinje tvrdi da mitropolit žički pokušava da komercijalizuje manastir, dok mitropolit Justin ističe da postupa u skladu sa crkvenim pravilima. Vernici sa zabrinutošću prate razvoj situacije.
Na dan kada Crkva slavi Prenos moštiju Svetog Nikolaja, manastir Ježevica zasijao je u punom liturgijskom sjaju — uz svetu liturgiju koju je služio vladika Justin, osvećenje novih ikona i molitveno sabranje kao svedočanstvo žive vere.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 24. petak po Duhovima otkriva moć vaskrsenja koja podiže grehom umrle, vodi vernike iz tame greha i otvara put ka nebeskim visinama – dar koji menja sve što mislimo o životu i smrti.