Usred kanjona i netaknute prirode, stari manastir Uvac pruža putnicima i hodočasnicima nezaboravan spoj vere, istorije i duhovnog mira.
Na samoj granici opština Čajetina i Priboj, svega 25 kilometara jugozapadno od Zlatibora, smestio se manastir Uvac, svetinja koja vekovima odoleva zubu vremena i ljudskim nedaćama. Ovaj skriveni biser pravoslavlja, okružen netaknutom prirodom i kanjonom reke Uvac, nije lako pronaći, ali onima koji do njega stignu pruža neprocenjiv duhovni mir i osećaj dodira sa prošlošću.
RINA
Manastir Uvac
Istorija manastira Uvac – vera i tradicija vekovima
Istorijski izvori svedoče da je manastir Uvac izgrađen u 13. veku, verovatno kao duhovna brana bogumilskoj jeresi i nadirućem islamu. Iako ime prvog ktitora ostaje nepoznato, crkvena knjiga iz 1622. godine potvrđuje da je manastir posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, a narodna predanja vezuju ga za zadužbinu Nemanjića.
– Od kad znamo za sebe, znamo i za ovaj manastir. To je naša svetinja koja nam pruža duhovni mir. Bio je rušen i spaljivan, ali se uvek dizao kao feniks iz pepela. U neka davna vremena, kako su pričali naši preci, manastir Uvac bio je od suštinskog značaja za opstanak Srba u ovom kraju, priča jedan od meštana sela Stublo, u čijoj blizini se svetinja nalazi – kaže jedan od meštana, prenosi agencija Rina.
RINA
Jelej u manastirskom hramu
Obnova i novi život svetinje
Posle dugog perioda zapuštenosti, manastir je obnovljen početkom devedesetih godina zahvaljujući istraživanjima i radu Narodnog muzeja iz Užica. Tada su sagrađeni i osveštani crkva i konak, a kompleks je stavljen pod zaštitu države. Posebno značenje ovom mestu donosi obnova iz 1995. godine, na Malu Gospojinu, kada je manastir Uvac posle gotovo tri veka ponovo oživeo.
RINA
Porta manastura Uvac
Prirodna lepota i hodočasnički doživljaj
Danas manastir pripada Eparhiji žičkoj i privlači posetioce ne samo svojom duhovnom snagom, već i izuzetnom prirodnom lepotom. Nestvarni krajolici kanjona reke Uvac i okoline stvaraju poseban doživljaj za sve putnike namernike.
– Ovde i danas možete videti divlju vinovu lozu, za koju se tvrdi da je rasla još u doba starog manastira. Ovuda prolaze samo putnici namernici, tokom letnjih meseci ima dosta posetilaca, a zimi je mirnije. Nama meštanima je velika sreća i čast što živimo u blizini ovakve svetinje*, dodaje naš sagovornik.
Manastir Uvac ostaje živa uspomena na vekovne borbe i veru, simbol trajanja pravoslavlja i svetinje koja, i nakon vekova, i dalje pruža utočište duši, inspirišući svakog hodočasnika da u srcu ponese duh prošlih generacija i neprocenjivu lepotu vere i prirode.
Bratstvo ove nemanjićke svetinje tvrdi da mitropolit žički pokušava da komercijalizuje manastir, dok mitropolit Justin ističe da postupa u skladu sa crkvenim pravilima. Vernici sa zabrinutošću prate razvoj situacije.
Na dan kada Crkva slavi Prenos moštiju Svetog Nikolaja, manastir Ježevica zasijao je u punom liturgijskom sjaju — uz svetu liturgiju koju je služio vladika Justin, osvećenje novih ikona i molitveno sabranje kao svedočanstvo žive vere.
U Besedi za 31. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća kako Majka Božija nosi nevidljive rane, ćutke prihvata Božju volju i pokazuje put vere i predanosti koji menja život.
Pravoslavni vernici danas slave Svetih 14.000 mladenaca vitlejemskih po starom kalendaru i Svetog Teodosija Velikog po novom. Katolici proslavljaju Krštenje Isusovo, dok muslimani i Jevreji nemaju poseban veliki verski praznik.
Oštra, ali duboko tačna pouka arhimandrita Epifanija Teodoropulosa otkriva zašto bol nije kraj puta, već mesto na kome čovek prvi put na pravi način vidi i sebe i Gospoda.
Jedna od najznamenitijih srpskih monahinja našeg vremena objašnjava zašto emocije i duhovna srodnost imaju veći značaj od društvenih očekivanja i kako pravoslavni pogled može pomoći da izbegnemo životne zamke.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Zašto je ispovest postala „propusnica“ za Pričešće, šta o tome kažu kanoni i Sveti Oci i zbog čega protojerej Vadim Gladkij upozorava da se vera ne sme svesti na red i pečat.
Kremasta teleća džigerica sa pasiranim paradajzom i aromatičnim začinima savršena je za zimske obroke, idealna za sve koji žele domaći ukus bez komplikacija.