KAKO POBEDITI TAMU U DUŠI: Vodič za suočavanje sa depresijom
U svetu punom stresa i izazova, mnogi se bore sa osećajem beznađa. Pravoslavna vera pruža ne samo utehu, već i konkretne duhovne pouke za prevazilaženje najtežih unutrašnjih kriza.
Skriveno u podnožju planine Jelice, ovo sveto mesto privlači hiljade vernika koji dolaze sa nadom da pronađu isceljenje. Mošti Svetog Jovana Stjeničkog i voda sa svetog izvora poznati su po čudima koja su ovde zabeležena.
U podnožju planine Jelice, u mirnom selu Banjica nadomak Čačka, uzdiže se manastir Stjenik, jedna od najstarijih i najvažnijih srpskih svetinja. Pre sedam vekova braća Mrnjavčević pogigli su ovaj manastir koji nije samo simbol vere, već i mesto čuda koja se ovde dešavaju vekovima. Nad svetim moštima Svetog Jovana Stjeničkog, koji je nekada hodao ovim svetim tlom, mnogi su pronašli isceljenje i duhovni mir.
Manastir, smešten ispod brda Stjenik, vodi ka izvoru poznatom kao Svetinja, samo 500 metara uz strmi put. Ovaj izvor, za koji narod veruje da je obasjan božanskom milošću, bio je svedok bezbrojnih čudesnih događaja. Mnogi hodočasnici, u potrazi za lekom za svoje fizičke i duhovne boljke, dolazili su ovde sa nadom i verom.
- Devojčicu koja je rođena slepa, roditelji su dovodili ovde na izvor svakog praznika. Umivali su je vodom sa Svetinje, i nakon jednog bogosluženja, kad je imala tri godine, progledala je. Kasnije je postala učiteljica - svedoči stariji meštanin sela Banjica, opisujući jedno od mnogih isceljenja.
- Žena koja je bila srčani bolesnik, bajpaseve i operaciju je izbegla upravo zahvaljujući molitvi nad moštima i vodi sa svetog izvora. Danas vernici ovde vrlo često dolaze i svi sa sobom nose flaše, kako bi natočili vode i poneli svojim kućama - dodaje ovaj starac iz sela Banjica, prenosi Rina.
Sveti Jovan Stjenički, poznat po svojoj dubokoj molitvenoj posvećenosti, provodio je većinu svog života u postu i molitvi, sklonjen u pećini iznad manastira. Iako su Turci spalili manastir 1462. godine i ubili igumana Jovana, njegova svetost je preživela kroz vekove.
Na mestu njegovog počinka podignuta je nova crkva, a njegove svete mošti su, prilikom obnove manastira na Vidovdan, 1950. godine, prenesene i položene unutar svetinje. Od tada, narod ovog kraja dolazi da se moli i traži isceljenje od brojnih bolesti, verujući u moć svetitelja koji im neprekidno pruža utehu i pomoć.
Do pre nekoliko godina, manastir Stjenik bio je dostupan samo putem uske stazice kroz šumu, uz potok, ali to nije sprečilo ljude da dolaze. Vernici su često ostajali čitavu noć u crkvi, bez obzira na hladne noći koje je donosila Jelica. Njihova vera bila je jača od svih prepreka. I zaista, Sveti Jovan je uvek pomagao.
Manastir Stjenik, sa svojim svetim izvorom i moštima Svetog Jovana, ostaje svetionik nade za sve one koji u veru polažu svoje molitve. Ovde, gde nebo dodiruje zemlju, ljudi i dalje pronalaze utehu i isceljenje, verujući da čuda nikada ne prestaju.
U svetu punom stresa i izazova, mnogi se bore sa osećajem beznađa. Pravoslavna vera pruža ne samo utehu, već i konkretne duhovne pouke za prevazilaženje najtežih unutrašnjih kriza. Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju. U prisustvu mnoštva vernika, arhijerejskom liturgijom započela je svečanost posvećena tumanskom svetitelju, čije mošti i danas donose utehu, isceljenje i nadu mnogima. Monasi Manastira Tumane svakodnevno čitaju posebne molitve za telesno i duhovno zdravlje vernika. Molitva u sabornosti donela je mnoga čudesa, a otac Stefan otkriva kako pravilno učestvovati u molitvi i koristiti osvećene predmete za blagoslov.
KAKO POBEDITI TAMU U DUŠI: Vodič za suočavanje sa depresijom
KOPALI BLAGO, ISKOPALI MOŠTI VELIKE SVETICE IZ KOJIH IZBIJA SVETLOST: Manastir Sarinac čuva uspomene na Kosovski boj i svedočanstva o čudima
DECENIJA ČUDA I BLAGODATI: U Tumanu počela velika proslava godišnjice obretenja moštiju Svetog Jakova
MOLITVA ZA ZDRAVLJE IZ MANASTIRA TUMANE (VIDEO): Brojna su svedočanstva da pomoć Svetih Zosima i Jakova donosi isceljenje
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Neustrašivi vojnik iz Milana svojim čudesima, isceljenjima i ljubavlju prema Hristu osvetlio je tamu idolopoklonstva i postao ugodnik Božji.
Nesvakidašnji susret vernice sa sveticom koja pruža zaštitu, nadu i utehu podseća nas na snagu duhovne povezanosti i čudesa koja oblikuju naše živote.
Nadaleko poznat manastir Ilinje je mesto gde ljudi traže spas oslanjajući se na snagu molitve i duhovnika oca Isaiju.
Pročitajte koju simboliku krstovi na Hramu Svetog Save nose i zbog čega je ona važna.
Malo se zna o toku i rezultatima prvog konkursa za crkvu na Oplencu, osim da je izazvao veliku javnu raspravu.
Jedna freska u manastiru Visoki Dečani i zapis istoričara Nićifora Grigora otkrivaju mogućnost da je car Dušan imao još jedno dete
Crkva je dobila ime prema jednom od devet originalnih svetaca – Abuni Jematu – koji ju je isklesao u 5. veku.
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.