KAKO POBEDITI TAMU U DUŠI: Vodič za suočavanje sa depresijom
U svetu punom stresa i izazova, mnogi se bore sa osećajem beznađa. Pravoslavna vera pruža ne samo utehu, već i konkretne duhovne pouke za prevazilaženje najtežih unutrašnjih kriza.
Skriveno u podnožju planine Jelice, ovo sveto mesto privlači hiljade vernika koji dolaze sa nadom da pronađu isceljenje. Mošti Svetog Jovana Stjeničkog i voda sa svetog izvora poznati su po čudima koja su ovde zabeležena.
U podnožju planine Jelice, u mirnom selu Banjica nadomak Čačka, uzdiže se manastir Stjenik, jedna od najstarijih i najvažnijih srpskih svetinja. Pre sedam vekova braća Mrnjavčević pogigli su ovaj manastir koji nije samo simbol vere, već i mesto čuda koja se ovde dešavaju vekovima. Nad svetim moštima Svetog Jovana Stjeničkog, koji je nekada hodao ovim svetim tlom, mnogi su pronašli isceljenje i duhovni mir.
Manastir, smešten ispod brda Stjenik, vodi ka izvoru poznatom kao Svetinja, samo 500 metara uz strmi put. Ovaj izvor, za koji narod veruje da je obasjan božanskom milošću, bio je svedok bezbrojnih čudesnih događaja. Mnogi hodočasnici, u potrazi za lekom za svoje fizičke i duhovne boljke, dolazili su ovde sa nadom i verom.
- Devojčicu koja je rođena slepa, roditelji su dovodili ovde na izvor svakog praznika. Umivali su je vodom sa Svetinje, i nakon jednog bogosluženja, kad je imala tri godine, progledala je. Kasnije je postala učiteljica - svedoči stariji meštanin sela Banjica, opisujući jedno od mnogih isceljenja.
- Žena koja je bila srčani bolesnik, bajpaseve i operaciju je izbegla upravo zahvaljujući molitvi nad moštima i vodi sa svetog izvora. Danas vernici ovde vrlo često dolaze i svi sa sobom nose flaše, kako bi natočili vode i poneli svojim kućama - dodaje ovaj starac iz sela Banjica, prenosi Rina.
Sveti Jovan Stjenički, poznat po svojoj dubokoj molitvenoj posvećenosti, provodio je većinu svog života u postu i molitvi, sklonjen u pećini iznad manastira. Iako su Turci spalili manastir 1462. godine i ubili igumana Jovana, njegova svetost je preživela kroz vekove.
Na mestu njegovog počinka podignuta je nova crkva, a njegove svete mošti su, prilikom obnove manastira na Vidovdan, 1950. godine, prenesene i položene unutar svetinje. Od tada, narod ovog kraja dolazi da se moli i traži isceljenje od brojnih bolesti, verujući u moć svetitelja koji im neprekidno pruža utehu i pomoć.
Do pre nekoliko godina, manastir Stjenik bio je dostupan samo putem uske stazice kroz šumu, uz potok, ali to nije sprečilo ljude da dolaze. Vernici su često ostajali čitavu noć u crkvi, bez obzira na hladne noći koje je donosila Jelica. Njihova vera bila je jača od svih prepreka. I zaista, Sveti Jovan je uvek pomagao.
Manastir Stjenik, sa svojim svetim izvorom i moštima Svetog Jovana, ostaje svetionik nade za sve one koji u veru polažu svoje molitve. Ovde, gde nebo dodiruje zemlju, ljudi i dalje pronalaze utehu i isceljenje, verujući da čuda nikada ne prestaju.
U svetu punom stresa i izazova, mnogi se bore sa osećajem beznađa. Pravoslavna vera pruža ne samo utehu, već i konkretne duhovne pouke za prevazilaženje najtežih unutrašnjih kriza. Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju. U prisustvu mnoštva vernika, arhijerejskom liturgijom započela je svečanost posvećena tumanskom svetitelju, čije mošti i danas donose utehu, isceljenje i nadu mnogima. Monasi Manastira Tumane svakodnevno čitaju posebne molitve za telesno i duhovno zdravlje vernika. Molitva u sabornosti donela je mnoga čudesa, a otac Stefan otkriva kako pravilno učestvovati u molitvi i koristiti osvećene predmete za blagoslov.

KAKO POBEDITI TAMU U DUŠI: Vodič za suočavanje sa depresijom
KOPALI BLAGO, ISKOPALI MOŠTI VELIKE SVETICE IZ KOJIH IZBIJA SVETLOST: Manastir Sarinac čuva uspomene na Kosovski boj i svedočanstva o čudima
DECENIJA ČUDA I BLAGODATI: U Tumanu počela velika proslava godišnjice obretenja moštiju Svetog Jakova
MOLITVA ZA ZDRAVLJE IZ MANASTIRA TUMANE (VIDEO): Brojna su svedočanstva da pomoć Svetih Zosima i Jakova donosi isceljenje
Ljudi koji dolaze u crkvu zaista veruju da molitve sveštenika imaju isceliteljske moći.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Neustrašivi vojnik iz Milana svojim čudesima, isceljenjima i ljubavlju prema Hristu osvetlio je tamu idolopoklonstva i postao ugodnik Božji.
Nesvakidašnji susret vernice sa sveticom koja pruža zaštitu, nadu i utehu podseća nas na snagu duhovne povezanosti i čudesa koja oblikuju naše živote.
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Od Studenice i Žiče do Ostroga i Dečana, hodočasnici širom Srbije i regiona biraju da najveći hrišćanski praznik obeleže kroz liturgiju, boravak u konacima i duhovno sabranje, spajajući vekovne običaje sa ličnim doživljajem vere.
U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Vasilija Ispovednika po starom i Svetog apostola Marka po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog apostola Marka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih grčkih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je zašto se prava bitka ne vodi pred ljudima, već u unutrašnjem izboru između gordosti i skromnosti.
Protojerej Srpske pravoslavne crkve poznat kao Father Vlad, iz sopstvene borbe stvorio je program za roditelje koji se suočavaju sa dijagnozama, iscrpljenošću i strahom, nudeći im oslonac kada deluje da izlaza nema.