ZNATE LI ŠTA JE ANTIFON? Misteriozni glas iz crkve koji pomera granice molitve
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Naizgled obični svećnjaci sa dve i tri sveće nose poruku staru vekovima — kroz njih se otkriva tajna Hristovih priroda i Svete Trojice, ali i snaga vere koja osvetljava dušu.
U raskošnoj i duboko simboličnoj liturgijskoj tradiciji pravoslavne crkve, svaki predmet ima svoje značenje i ulogu u bogosluženju. Među njima posebno mesto zauzimaju dikirije i trikirije — svećnjaci koje u rukama nosi episkop, blagosiljajući verni narod svetlošću koja svedoči o najdubljim tajnama naše vere.
Ovi svećnjaci nisu samo ukras niti deo svečanog bogosluženja, već su snažan simbol i živa pouka u veri. Dikirije (grč. dike – dve) imaju dve sveće, dok trikirije (grč. tri – tri) imaju tri. Tokom Božanstvene liturgije episkop njima čini znak krsta i izgovara blagoslovne reči, a vernici primaju taj blagoslov kao vidljivi znak nevidljive Božje blagodati.
Kako je to lepo objašnjeno na zvaničnom sajtu Eparhije šumadijske:
- Dikirije i trikirije su vrste svećnjaka sa dve (dikirije) i tri (trikirije) sveće kojima episkop blagosilja narod za vreme liturgije. Dikirije simbolizuju dve prirode Hrista (božansku i ljudsku), a trikirije Svetu Trojicu.
Dikirije podsećaju vernike na tajnu Hristovog ovaploćenja — da je On istinski Bog i istinski čovek, nerazdeljivo i nesliveno u jednoj ličnosti. Svetlost dve sveće postaje podsetnik na božansku i ljudsku prirodu Spasitelja, koje su spojene u savršenoj harmoniji.
Trikirije uzdižu misao ka Svetoj Trojici: Ocu, Sinu i Svetome Duhu, izvoru života i svetlosti. Kada episkop blagosilja verni narod trikirijama, prisutni doživljavaju vizuelni i duhovni znak jedinstva trojstvene Božje prirode i sile koja prosvetljuje svet.
Estetski, dikirije i trikirije često su raskošno ukrašene — pozlaćene, sa bogatim ornamentima i svećama koje se prepliću u obliku krsta. Ipak, njihova najveća lepota nije u spoljašnjem izgledu, već u liturgijskoj poruci: svetlost Božja nije samo simbol, već i realnost koja obasjava svako srce otvoreno za veru.
Rubrika Pravoslavni rečnik ima za cilj da približi vernima upravo ovakve simbole, koji na liturgiji nisu samo dekoracija, već jezik Crkve — tih, svetao i duboko bogat značenjem. Dikirije i trikirije govore tim jezikom svetlosti.
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika. Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Dikirije – simbol dve prirode Hrista

Trikirije – prosvetljenje Svetom Trojicom
Estetska i liturgijska lepota dikirija i trikirija
ZNATE LI ŠTA JE ANTIFON? Misteriozni glas iz crkve koji pomera granice molitve
OVO BI SVAKI PRAVOSLAVAC TREBALO DA ZNA: Antimis – platno koje otvara vrata duhovnog sveta
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Nastajali bez autora i plana, oblikovani kroz vekove straha, vere i svakodnevice, običaji su preživeli čak i onda kada su njihova prvobitna značenja nestala.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za četvrtak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se najdublja ljubav prema Gospodu ne rađa iz onoga što oči vide, već iz srca otvorenog za Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Jakinta po starom i Svetog sveštenomučenika Antinogena po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Karmelske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki svetitelj otkrio je zašto posledice preljube ne počinju tek kada istina izađe na videlo, već znatno ranije.