ZNATE LI ŠTA JE ANTIFON? Misteriozni glas iz crkve koji pomera granice molitve
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Među vernicima, pa i onima najrevnostijim, ima i onih onih kojima nije poznato značenje nekih pojmova sa kojima se susreću prilikom odlaska u hramove i manastire. Jedan od tih pojmova je antimis – predmet koji zauzima posebno mesto u pravoslavnoj liturgiji i bez kojeg sveta liturgija ne može biti služena.
Antimis je poseban bogoslužbeni predmet koji stoji na Časnoj trpezi u oltaru i simbolizuje prisustvo Crkve i Hrista u svakom hramu. Kako objašnjava Eparhija šumadijska:
– Antimis je platno, lan ili svila, na kome se vrši sveta liturgija i na kome je izobražen Hristos, četiri Jevanđelista, stihovi i slike iz Svetog pisma u vezi s Hristovim stradanjima. Antimis osvećuje arhijerej i on uvek stoji na Časnoj trpezi u oltaru. Sveta liturgija se ne može vršiti bez njega.
Na antimisu se pripremaju i konsekruju Sveti Darovi – hleb i vino koji postaju Telo i Krv Hristova. Prikaz Raspetog Hrista podseća vernike na Njegovu žrtvu za spasenje sveta, dok prisustvo četvorice Jevanđelista i citata iz Svetog pisma povezuje liturgiju sa Božijom rečju i celokupnim hrišćanskim učenjem.
Osvećen od strane arhijereja, antimis simbolizuje jedinstvo Crkve i neprekidnost liturgijske tradicije. Njegova prisutnost na prestolu potvrđuje da svaki čin liturgije, molitve i euharistijskog sabranja zavisi od Božijeg blagoslova.
U pravoslavlju, antimis je više od platna – on je simbol svetosti liturgije, duhovnog središta hrama i most između neba i zemlje kroz Hristovu žrtvu. Njegova prisutnost u oltaru povezuje vernike sa dubokim značenjem liturgijskog čina i podseća na kontinuitet tradicije koju Crkva čuva kroz vekove.
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Saznajte zašto ovaj skromni crkveni predmet simbolizuje zajedništvo, veru i duhovnu povezanost vernika.
U crkvi se nalaze brojni sveti predmeti, čija upotreba je nužna tokom određenih službi, a antimins je neizostavan pri služenju liturgije.
Praksa koju je Sveti Sava usadio u srpski dom predstavlja svojevrstan nastavak liturgije, neraskidivu vezu između generacija, vere i Hristovog prisustva u svakom domu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog I Žičkog za 19. Sredu po duhovima otkriva kako volja usklađena sa Božijom voljom oblikuje život ispunjen dobrotom, pravdom i unutrašnjim mirom, čak i usred svakodnevne žurbe i iskušenja.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Protojerej-stavrofor Nemanja Krivokapić podseća vernike šta je istinska svetinja slavskog dana.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Put do mira vodi kroz smirenje, odricanje od sopstvene volje i prihvatanje Božje promisli, ma koliko ona delovala teško ili nerazumljivo.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U vremenu kada sve manje slušamo, a prečesto zaboravljamo na poštovanje, arhimandrit Stefan podseća: pazite kako govorite majci – jer reč upućena majci, ide pravo Bogu.