ZNATE LI ŠTA JE ANTIFON? Misteriozni glas iz crkve koji pomera granice molitve
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Među vernicima, pa i onima najrevnostijim, ima i onih onih kojima nije poznato značenje nekih pojmova sa kojima se susreću prilikom odlaska u hramove i manastire. Jedan od tih pojmova je antimis – predmet koji zauzima posebno mesto u pravoslavnoj liturgiji i bez kojeg sveta liturgija ne može biti služena.
Antimis je poseban bogoslužbeni predmet koji stoji na Časnoj trpezi u oltaru i simbolizuje prisustvo Crkve i Hrista u svakom hramu. Kako objašnjava Eparhija šumadijska:
– Antimis je platno, lan ili svila, na kome se vrši sveta liturgija i na kome je izobražen Hristos, četiri Jevanđelista, stihovi i slike iz Svetog pisma u vezi s Hristovim stradanjima. Antimis osvećuje arhijerej i on uvek stoji na Časnoj trpezi u oltaru. Sveta liturgija se ne može vršiti bez njega.

Na antimisu se pripremaju i konsekruju Sveti Darovi – hleb i vino koji postaju Telo i Krv Hristova. Prikaz Raspetog Hrista podseća vernike na Njegovu žrtvu za spasenje sveta, dok prisustvo četvorice Jevanđelista i citata iz Svetog pisma povezuje liturgiju sa Božijom rečju i celokupnim hrišćanskim učenjem.
Osvećen od strane arhijereja, antimis simbolizuje jedinstvo Crkve i neprekidnost liturgijske tradicije. Njegova prisutnost na prestolu potvrđuje da svaki čin liturgije, molitve i euharistijskog sabranja zavisi od Božijeg blagoslova.
U pravoslavlju, antimis je više od platna – on je simbol svetosti liturgije, duhovnog središta hrama i most između neba i zemlje kroz Hristovu žrtvu. Njegova prisutnost u oltaru povezuje vernike sa dubokim značenjem liturgijskog čina i podseća na kontinuitet tradicije koju Crkva čuva kroz vekove.
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Saznajte zašto ovaj skromni crkveni predmet simbolizuje zajedništvo, veru i duhovnu povezanost vernika.
U crkvi se nalaze brojni sveti predmeti, čija upotreba je nužna tokom određenih službi, a antimins je neizostavan pri služenju liturgije.
Svaki svešteni sasud, od putira do kadionice, nosi duboku duhovnu poruku i simbolizuje Božiju milost među vernicima. Sveštenik Svetouspenjskog hrama u Kragujevcu objašnjava na koji način se koriste i kakvu poruku nose ovi sveti predmeti.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Dugogodišnji iguman Manastira Rače poslednji dan života proveo je u metohu na Tari.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Pravoslavna vera nije spojiva sa sujeverjem.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U obraćanju vernicima u australijskoj prestonici, poglavar SPC istakao značaj svetosavskog nasleđa, zajedništva u Hristu i pomirenja među Srbima.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.