ZAŠTO SE NEKI LJUDI OSEĆAJU LOŠE U CRKVI, A NEKIMA ČAK I POZLI? Otac Andrej o situacijama koje uznemiravaju i sveštenike i same vernike
Otac Andrej smatra da uzrok nije samo fizičke prirode, već da se dešava susret čoveka sa nečim mnogo dubljim.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
U mnogim parohijama često tinja tema: zašto pravoslavna žena, ma koliko pobožna i crkveno aktivna bila, ne može da kroči iza oltarske zavese? O tome se govori šapatom, često sa nedoumicom, ponekad sa osećajem da nešto važno izmiče razumevanju. Upravo protojerej Tarasije Zabudjko rešava ovu dilemu, donoseći smisleno i jasno objašnjenje ovog pitanja pred kojim vernici neretko zastanu.
- Zabrana da žene ulaze u oltar nije puki običaj niti nejasna tradicija. Još manje je ta zabrana zasnovana na omalovažavanju žene od strane Crkve - ističe otac Tarasije, a potom objašnjava:
- Najpre, Crkva ne poznaje nikakav "ponižavajući" odnos prema ženi. Naprotiv, upravo hrišćanstvo uzdiže ženu na visinu na koju je ne uzdiže nijedna druga religija. Jer od Žene je rođen Spasitelj, Hristos Sin Božiji. Osim toga, tu Ženu Crkva poštuje kao časniju od heruvima i neuporedivo slavniju od serafima. Dakle, zabrana ulaska žena u oltar nije izraz prezira prema ženskoj prirodi. Isto tako ona nema veze ni sa činjenicom da je prva sagrešila Eva, jer se, uostalom, istočnim grehom najčešće naziva "greh Adamov", a ne "greh Evin" - ističe otac Tarasije, a potom postavlja retoričko pitanje u čemu je, onda, stvar?
- Stvar je u tome da je oltar prostor određen isključivo za prinošenje Bezkrvne Žrtve. I nijednom laiku – dakle čoveku koji zbog neposvećenosti tu Žrtvu ne prinosi, nije dopušteno da ulazi u oltar, bilo da je reč o ženi ili muškarcu. Tako nas uči i 69. pravilo Šestog vaseljenskog sabora:
- Nikome od svih koji pripadaju redu mirjana ne sme biti dopušteno da ulazi u sveti oltar. Ali, po jednom veoma drevnom predanju, to se ne zabranjuje caru, ukoliko poželi da prinese darove Tvorcu.
Sveštenik Tarasije Zabudjko poziva se i na tumačenje velikog pravoslavnog kanoniste:
- Kanonista, episkop Nikodim (Miloš), ovako tumači to pravilo: "Zbog tajanstvenosti Bezkrvne Žrtve koja se prinosi u oltaru, od najstarijih vremena Crkve bilo je zabranjeno svakome ko ne pripada kliru da ulazi u oltar… Oltar je određen samo za sveštena lica. Osim toga, ulazak žena u oltar izričito zabranjuje i 44. pravilo Laodikijskog sabora "Ne priliči ženi da ulazi u oltar".
Isti tumač i kanonista, vladika Nikodim, dodaje o tom pravilu sledeće:
- Podsećajući, u objašnjenju ovog pravila, na zabranu da bilo koji laik ulazi u oltar, Zonara dodaje da to tim pre važi za žene, kod kojih (nezavisno od njihove volje) nastupa mesečno čišćenje.
Dakle, pošto pravoslavna crkva ne prihvata žensko sveštenstvo, a i zbog pojedinih osobenosti ženskog tela, žene ne ulaze u oltar.
- Izuzetak, uz blagoslov arhijereja, mogu biti samo monahinje – i to starije i one koje su sačuvale devojačku čistotu - zaključuje otac Tarasije, prenosi portal spzh.eu..
Kada se sabere sve što Crkva vekovima uči, postaje jasno da pitanje nije usmereno protiv žene, već prema svetosti mesta. Oltar je središte bogosluženja, prostor u kojem se čovek ne pojavljuje zato što želi, već samo ako ga Crkva priziva u službu. I u toj tačno određenoj granici krije se poruka koja nadilazi savremene dileme: svetinja nije prostor ljudskog prava, već dar koji se prima sa strahopoštovanjem - i upravo zato ostaje jasno obeležena onima koji su pozvani da je dotaknu.
Otac Andrej smatra da uzrok nije samo fizičke prirode, već da se dešava susret čoveka sa nečim mnogo dubljim. Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove. Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika. U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu. Budi deo Religija.rs zajednice.
Zašto se izuzetak odnosi samo na pojedine monahinje?
ZAŠTO SE NEKI LJUDI OSEĆAJU LOŠE U CRKVI, A NEKIMA ČAK I POZLI? Otac Andrej o situacijama koje uznemiravaju i sveštenike i same vernike
DA LI JE GREH NOSITI TUĐI KRST: Otac Vladimir jasno odgovara na nedoumicu mnogih vernika koji ovaj simbol hrišćanstva nose oko vrata
"PRAVOSLAVLJE JE DANAS POD UDARIMA SA SVIH STRANA": Vladika Fotije ukazao na iskušenja sa kojima se suočavamo
KAKAV SVEŠTENIK TREBA DA BUDE, A KAKAV NE: Jeromonah Hrizostom rešava sve dileme oko svešteničkog poziva
Brojni vernici okupili su se na molitvi, a u temelje je položena povelja koja će svedočiti o početku izgradnje nove crkve.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Zašto ne nosi krst, kako mu se pravilno obraća i kada mu ne treba prilaziti - to su detalji koje većina vernika nikada nije učila.
Suština liturgije je pričešće vernih istinitim telom i krvlju Gospoda Isusa Hrista u vidu hleba i vina.
U crkvenom kalendaru, nedelja nije dan kada se "ne radi“ zato što je to zabranjeno, već zato što je posvećena višem cilju.
Manastir Poganovo su 1499. godine oslikali umetnici iz severne Grčke, i ti prikazi se ubrajaju među najviša slikarska ostvarenja toga doba na Balkanu.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.